Zajedničko poreklo
- Za uporabu termina u lingvistici i filologiji vidi komparativnu metodu, historijsku lingvistiku, prajezik i tekstualnu kritiku.
Zajedničko poreklo u evolucijskoj biologiji dijeli grupa organizama koje povezuje zajednički predak. Postoji čvrst dokaz da svi živući organizmi na Zemlji potječu od zajedničkog pretka znana kao posljednji univerzalni predak ili LUA (od engl. last universal ancestor), odnosno posljednji univerzalni zajednički predak ili LUCA (od engl. last universal common ancestor).[1][2]
Zajedničko porijeklo među organizmima različitih vrsta nastaje tijekom specijacije u kojoj se uspostavljaju nove vrste od jedinstvene predačke populacije. Organizmi koji dijele recentnijeg zajedničkog pretka bliže su srodni. Posljednji zajednički predak svih trenutačno živućih organizama jest posljednji univerzalni predak,[1] koji je živio prije oko 3,9 milijarde godine.[3][4] Najraniji dokazi života na Zemlji jesu grafit za koji je potvrđeno da je biogen, a otkriven je na zapadnom Grenlandu[5] u metasedimentarnim stijenama starim 3,7 milijarda godina i fosili mikrobnog mata otkriveni u pješčenjaku staru 3,48 milijarda godina pronađenu u zapadnoj Australiji.[6][7] Svi trenutačno živući organizmi na Zemlji dijele zajedničko gensko naslijeđe (univerzalno zajedničko porijeklo), svaki je od njih potomak jedinstvene izvorne vrste iako je sugestija značajnog horizontalnog genskog transfera tijekom rane evolucije otvorila pitanja o monofiliji života.[1]
Univerzalno zajedničko porijeklo putem evolucijskog procesa, tj. da postoji samo jedan progenitor, jedan praroditelj za sve životne oblike, prvi je predložio Charles Darwin u svojem djelu O porijeklu vrsta koje je završavalo: "Ima veličanstvenosti u takvu poimanju života, s različitim njegovim moćima koje su početno udahnute u nekoliko oblika ili u samo jedan oblik".[8] Ovu su teoriju nedavno popularizirali Richard Dawkins, u svojem djelu Priča o predcima, i drugi.
Vidite još[uredi | uredi kod]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 A formal test of the theory of universal common ancestry (2010-05-13). „A formal test of the theory of universal common ancestry.”. Nature 465 (7295): 219–222. DOI:10.1038/nature09014. PMID 20463738.
- ↑ Steel, Mike; Penny, David (2010). „Origins of life: Common ancestry put to the test”. Nature 465 (7295): 168–9. DOI:10.1038/465168a. PMID 20463725.
- ↑ Doolittle, WF (2000). „Uprooting the tree of life”. Scientific American 282 (6): 90–95. DOI:10.1038/scientificamerican0200-90. PMID 10710791. Arhivirano iz originala na datum 2011-01-31. Pristupljeno 2015-07-11.
- ↑ Glansdorff, N; Xu, Y; Labedan, B (2008). „The last universal common ancestor: emergence, constitution and genetic legacy of an elusive forerunner.”. Biology direct 3 (1): 29. DOI:10.1186/1745-6150-3-29. PMC 2478661. PMID 18613974.
- ↑ Yoko Ohtomo, Takeshi Kakegawa, Akizumi Ishida, Toshiro Nagase, Minik T. Rosing (8. prosinca 2013.). „Evidence for biogenic graphite in early Archaean Isua metasedimentary rocks”. Nature Geoscience. DOI:10.1038/ngeo2025. Pristupljeno 9. prosinca 2013.
- ↑ Borenstein, Seth (2013-11-13). „Oldest fossil found: Meet your microbial mom”. AP News. Pristupljeno 2013-11-15.
- ↑ Noffke, Nora; Christian, Daniel; Wacey, David; Hazen, Robert M. (2013-11-08). „Microbially Induced Sedimentary Structures Recording an Ancient Ecosystem in the ca. 3.48 Billion-Year-Old Dresser Formation, Pilbara, Western Australia”. Astrobiology. DOI:10.1089/ast.2013.1030. Pristupljeno 2013-11-15.
- ↑ Darwin, C., "The Origin of Species by Means of Natural Selection, or the Preservation of Favoured Races in the Struggle For Life", London, John Murrary, (1859) str. 490
Vanjske veze[uredi | uredi kod]
- 29+ Evidences for Macroevolution: the Scientific Case for Common Descent. Iz TalkOrigins Archivea
- The Tree of Life Web Project
| evolucijski procesi |  | |
|---|---|---|
| mehanizmi populacijska genetika | ||
| koncepti evo-devo | ||
| evolucija taksonâ | biljke • četveronošci • dinosauri • delfini i kitovi • glavonošci • gljive • gmazovi • konji • insekti (leptiri) • lemuri • ljudi • mačke • mekušci • morske krave • pauci • psi • ptice • ramenonošci • ribe • sisavci • virusi (gripa • hepatitis C) • život | |
| evolucija organâ | bič • dlaka • DNK • endomembranski sustav • eukariotska stanica (hromatin) • jedra • mitohondriji • oko • plastidi • sisavačke slušne košćice • stanica • živčani sustavi (mozak) | |
| evolucija bioloških procesa | biološka kompleksnost • emocije • empatija • etika • eusocijalnost • kooperacija • metabolizam • monogamija • moral • mozaička evolucija • mnogostaničnost • ptičje letenje • spol • starenje • vid u boji (u primatâ) | |
| modovi specijacije | ||
| povijest evolucijske misli | ||
| ostale grane | ||