Zahtijevanja naroda

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

"Zahtijevanja naroda" naziv je za političku peticiju, odnosno proglas prihvaćen 25. ožujka 1848. koji je u 30 točaka sadržavao načela i program hrvatskog građanstva, odnosno nacionalna, državno-pravna, socijalna i liberalna traženja za promjenu položaja Hrvatske u Austrijskoj Monarhiji, kao i za promjenu državne strukture i socijalnih pitanja unutar Hrvatske. Njime se zahtijevao izbor Josipa Jelačića za hrvatskoga bana, što brže sazivanje sabora, pripojenje Dalmacije i Vojne krajine Hrvatskoj, hrvatska samostalnost od Ugarske glede financija, jezika i školstva, sloboda pisanja i govora, jednakost pred sudovima, opće izborno pravo te ukidanje staleških povlastica i kmetstva. Zahtijevanja naroda prihvaćena su u Narodnom domu u Zagrebu.

Početak modernog Sabora[uredi | uredi kod]

Zasjedanje Narodne skupštine 25. ožujka 1848. godine u dvorani Narodnog doma u Zagrebu, kao posljedica ilirskog pokreta i društvenih prevrata diljem Europe polovinom 19. stoljeća, smatra se početkom modernog hrvatskog parlamenta. Zasjedanje je važno zato što su prvi put na zasjedanju sudjelovali svi društveni slojevi koji su predstavljali Trojednu Kraljevinu Hrvatske, Dalmacije i Slavonije. Osim pripadnika raznih staleža (kao isključivo do tada) zasjedanju su prisustvovali i zagrebački narodnjaci, studenti Pravoslavne akademije te pitomci biskupskog sjemeništa. Značenje zasjedanja je i u prihvaćanju dokumenta Zahtijevanja naroda.

Dokument se sastoji od 30 točaka, a njime se zahtijevao izbor Josipa Jelačića Bužimskog za hrvatskoga bana, što brže sazivanje sabora, pripojenje Dalmacije i Vojne krajine Hrvatskoj, hrvatska samostalnost od Ugarske glede financija, jezika i školstva, sloboda pisanja i govora, jednakost pred sudovima, opće izborno pravo te ukidanje staleških povlastica i kmetstva. Zahtievanja sadrže elemente emancipacije židovske zajednice u Hrvatskoj, jer su sadržavale točke "Slobodu štampe, věre, učenja i govora." i "Jednakost sviuh bez razlike stališa i věre pred sudom, zajedno javnost, usmenost, porota i odgovornost sudacah."[1]

Zahtijevanja naroda bila su, u stvari, politički program Narodne stranke. Da bi se s njim upoznao što veći broj ljudi, tiskan je u obliku letka u nakladi od 15.000 primjeraka (jedan dio i na njemačkom jeziku). Te je zahtjeve i neposredno 29. ožujka 1848. godine posebna hrvatska delegacija na čelu s Ljudevitom Gajem predala kralju u Beču.

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Ljiljana Dobrovšak: Židovi u hrvatskim zemljama 1848/1849., Radovi - Zavod za hrvatsku povijest, sv. 30, 1997. str. 77-89