Zagrebački velesajam

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Zagrebački velesajam
Zagreb, Trade Fair.JPG
Tip
Osnovana 22. februar 1946
Sjedište Zagreb, Hrvatska
Kompanija-roditelj Zagrebački Holding
Web-stranica Zagrebački velesajam

Zagrebački velesajam (ZV) je naziv za poduzeće koje organizira sajamske priredbe, svojedobno bio je sinonim za dvije najveće (i svojevremeno jedine) sajamske priredbe: Zagrebački velesajam (proljetni) i Zagrebački velesajam (jesenski).

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Zagrebački velesajam je pravni slijednik Zagrebačkog zbora koji je Odlukom Izvršnog odbora Gradskog Narodnog Odbora, 22. februara 1946. raspušten, a njegova imovina data na raspolaganje Gradskom Narodnom Odboru.[1] Istovremeno je oformljena radna organizacija Zagrebački velesajam, koja je organizirala prvi poslijeratni zagrebački sajam.[1]

  • 1947. (31. maja - 9. juna) prva poslijeratna izložba na prostorima bivšeg Zagrebačkog zbora u Savskoj (današnji Studenski centar Sveučilišta u Zagrebu). Prostore je prvo trebalo urediti, jer su se u toku rata koristili kao kasarna. [1] Na prvom sajmu sudjelovali su pored brojnih domaćih izlagača i izlagači iz inozemstva; SSSR, Poljska, Bugarska, Albanija, Mađarska, Francuska, Švicarska, Nizozemska, Italija, Sjedinjene Američke Države, Belgija i Egipat.[1]
  • 1953. Zagrebački gradonačelnik Većeslav Holjevac donio je odluku o preseljenju Zagrebačkog velesajma na novu lokaciju, na livade preko Save.[1]
  • Od 1953. uz dotadašnji Jesenski međunarodni zagrebački velesajam (priredba 1947. je bila izuzetak, jer je održana u proljeće) uveden je i Proljetni međunarodni zagrebački velesajam, isprva kao sajam samo za poslovne korisnike, na kojem su se ugovarale narudžbe, na osnovu izloženih primjeraka. [1] Tek kasnije postao je otvoren za građanstvo.
  • 1956. Jesenji zagrebački velesajam održan je na dvije lokacije (u Savskoj i Novom Zagrebu). Otvorenje je pratila TV (to je bio prvi javni TV prijenos u tadašnjoj državi). Prvi put je Zagrebački velesajam otvorio tadašnji predsjednik države Jugoslavije Josip Broz Tito.[1]

Od te godine velesajam se održava na novim prostorima u Novom Zagrebu. Tokom 1960-ih, prostor se toliko proširio da je Zagrebački velesajam izbio po mnogim parametrima (izlagačka površina, broj izlagača, broj posjetioca) u red najvećih svjetskih sajmova.[1]

Od kraja 1960-ih, mijenja se koncepcija sajmovanja, od dvije velike masovne izložbe općeg tipa, ide se po uzoru na njemačke sajmove na brojne manje specijalizirane sajmove.

Na početku rata u Hrvatskoj,u paviljonu 22 Zagrebačkog velesajma su bili smesteni civili srpske nacionalnosti na kojima su se dodađali zločini, što je potvrđeno u dokumentarnom filmu "Paviljon 22".

Zagrebački velesajam član je Međunarodog udruženja sajmova UFI-a (francuski: Union des Foires Internationals).

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 [Od Zbora do velesajma 1909. - 1999., Zagrebački velesajam / Ars Media d.o.o. Zagreb 1999.]

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]