Zagrebačka grkokatolička konkatedrala
| |
|---|---|
| Lokacija | Zagreb, Hrvatska |
| Koordinate | 45°48′55″N 15°58′24″E / 45.8152024°N 15.9733127°E |
| Arhitekt | Hermann Bollé |
| Godine izgradnje | 1883. |
| Godina završetka | 1885. |
| Religija | grkokatoličanstvo |
| Patron | Ćiril i Metod |
| Fasada | kamen |
| Arhitektonski stil | historicizam (neobizantizam) |
Konkatedrala Sv. Ćirila i Metoda na Gornjem Gradu u Zagrebu, je drugostolna crkva Križevačke biskupije i župna crkva grkokatoličke župe Sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu. Pripada Žumberačkom Vikarijatu Križevačke biskupije. Projektirao ju je poznati arhitekt Hermann Bolle u historicističkom stilu. Nalazi se u u Ćirilometodskoj ulici, između Kule Lotrščak i Trga svetog Marka.
Povijest[uredi | uredi kod]
Na Gornjem gradu se i ranije, od 17. stoljeća, nalazila grkokatolička crkva uz sjemenište koje je izgrađeno 1681. za grkokatoličke vjernike[1], većinom Žumberčane, uskoke i klerike koji su živjeli u Zagrebu i okolici. Međutim, požar 1766. je uništio većinu crkvenih knjiga koji bi mogli točno datirati koliko dugo zapravo postoji grkokatolička crkva na Gornjem gradu.
Sadašnja crkva izgrađena je za vrijeme biskupa Ilije Hranilovića 1886. godine, kada je na mjestu nekadašnje crkve sv. Vasilija (1831.) podignuta nova , posvećena sv. Ćirilu i Metodu. Župa koristi prostore Grkokatoličkog sjemeništa koje ustupa prostor koji služi kao župna kancelarija, a od 1932. i jednu dvoranu uz sakristiju.[2]
Sadašnja crkva[uredi | uredi kod]
Konkatedrala sv. Ćirila i Metoda izgrađena je po nacrtu Hermana Bollea u neobizantskom stilu historicizma. U crkvi su i vrijedne slike Ivana Tišova. Ikone na ikonostasu izradili su E.A. Bučevski i prof. Nikola Mašić.[3] U zvoniku crkve koji je visine 50 m nalaze se tri zvona: najveće teško 782 kg posvećeno je sv. Ćirilu i Metodu, srednje težine 395 kg posvećeno je Presvetoj Bogorodici i najmanje teško 230 kg posvećeno je sv. Vasiliju. Crkva posjeduje dragocjeni križ za tetrapod, kivot i dvije plaštanice, te umjetnički izrađen komplet ripida za križem.[3]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ Grkokatoličko sjemenište u Zagrebu Arhivirano 2016-07-20 na Wayback Machine-u Pristupljeno 11. svibnja 2014.
- ↑ Župa sv. Ćirila i Medoda - Zagreb Pristupljeno 11. svibnja 2014.
- ↑ 3,0 3,1 Arhitektura ikonostasa u opusu Hermana Bolléa, Prostor, Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam br. 18 (2010), 1 (39); Zagreb, 2010., str. 62 – 79., pristupljeno 11. svibnja 2014.
Literatura[uredi | uredi kod]
- Žumberački Krijes 1998.
- Križevačka eparhija Arhivirano 2016-12-27 na Wayback Machine-u