Zafar, Jemen

Izvor: Wikipedia
Zafar
ظفار
Karta arheološkog nalazišta Zafar (sloj iz 500. god.)
Zemlja  Jemen
Regija Arapski poluotok
Nadmorska visina 2800
Civilizacija Himjarsko Kraljevstvo
Zafar is located in Jemen
Zafar
Zafar
Pozicija Zafara u Jemenu
Period postojanja 110. pne. - oko 500. god.
Koordinate: 14°12′N 44°24′E / 14.200°N 44.400°E / 14.200; 44.400

Zafar (arapski: ظفار, Đafar) zvan i Rajdan, bio je glavni grad antičke Kraljevine Himjar (oko 110. pne.-oko 500) u Jemenu. Arheološko nalazište Zafar leži oko 130 km jugoistočno od glavnog grada Sane, pored današnjeg sela Zafar, na visoravni od 2800 m. Najbliži veći grad je Jarim, udaljen oko 14 km u pravcu sjevero-zapada.

Historija grada[uredi - уреди]

Kad je i kao grad Zafar nastao i danas nije potpuno jasno. Glavni izvor za proučavanje historije Zafara su stari južnoarapski zapisi na pismu musnad (1. st. pne.. Zafar spominje i Plinije Stariji u svom djelu Naturalis Historia. O Zafaru se piše i u Anonimnom grčkom peljaru po eritrejskom moru iz 1. st. pne., kao i Ptolomejevoj - Geografiji. Vjerojatno su prepisivači iz srednjeg vijeka krivo precrtali taj dio Ptolomejeve karte pa se je Zafir (latinski: Sepphar) našao u Omanu, a ne kako treba na zapadu Jemena.

Negdje između 537 i 548 godine, vladari Himjara su otišli u Sane, koja je tad već bila značajni grad sa svojom tvrđavom Gumdan. Ono što pokazuju suvremena arheološka iskapanja je interesantno - nema nikakvih tragova kasnije gradnje u Zafaru i okolici. Grad je najvjerojatnije - uništen i napušten, no nema nikakvih pisanih tragova o tome kako je došlo do uništenja Zafara.

Arheološka iskapanja na nalazištu Zafar[uredi - уреди]

Židovski ovalni kameni natpis Jišak bar Hanina (vjerojatno iz 2. st.)

Većina do danas iskopanih objekata i nalaza, izgleda da pripada razdoblju Kraljevine Himjar iz vremena 270 - 525 no ima i nešto nalaza iz ranijeg perioda (110. pne. - 270).

Arheološko nalazište Zafar ima površinu 110 ha, no sam grad na neravnoj uzvisini bio manji od toga. Zafar je drugo po veličini arheološko nalazište u Arabiji, nakon Mariba, dužine oko 4000 m. Do danas su iskopane i dobro istražene; glavna gradska utvrda (Husn Rajdan), grobovi jugozapadno od Husn Rajdana te kameni dvor površine 30 x 30 m2 nepoznate namjene. Utvrde Husn Rajdan i al-Gusr (oko 300 m sjevernije) su nekoć bile jedinstvena utvrda unutar gradskih zidina.

U starim arabijskim tekstovima pisanim na musnad pismu, spominje se čak pet kraljevskih palača: Hargab, Kalanum, Kavkaban, Šavhatan i Rajdan i jedna manja palača; Jakrub. U Zafaru su živjeli jedni pored drugih mnogobošci, židovi i kršćani - monofiziti, koji su bili dominanti za ranog 6. st.. O Zafaru je pisao i ranokršćanski pisac -Filostorgius, koji napominje da je Zafar već u 4. st. imao crkvu.[1] Ovalni kameni natpis Jišak bar Hanina bar je najraniji dokaz o prisutnosti Židova u Južnoj Arabiji. Ono što je čudno ima iznenađujuće malo sakralnih nalaza.

Od 1998, njemački arheolog Paul Yule sa Sveučilište u Heidelbergu provodi opsežna iskopavanja u Zafaru. On je među prvima u svoja istraživanja uveo geoinformatiku. [2]

Danas je kraj oko Zafara mjesto izuzetno teško za preživljavanje, bez drva, vode, i dobre zemlje, tako da u današnjem Zafaru živi samo 450 stanovnika koji se bave stočarstvom i poljoprivredom.

Bibliografija[uredi - уреди]

  • Walter W. Müller: Himyar, Reallexikon für Antike und Christentum, v. 15 (Stuttgart 1991.) 303-331
  • Paul Yule i suradnici: Zafār, Capital of Himyar, Ibb Province, Yemen First Preliminary Report: 1998 and 2000, Second Preliminary Report: 2002, Third Preliminary Report: 2003, Fourth Preliminary Report: 2004, Archäologische Berichte aus dem Yemen 11 (Mainz 2007 [2008.]) 479–547, pls. 1–47 + CD-ROM, ISSN 0722-9844, ISBN 978-3-8053-3777-9
  • K. Franke/M. Rösch/C. Ruppert/P. Yule: Zafār, Capital of Himyar, Sixth Preliminary Report, February–March 2006, Zeitschrift für Orient-Archäologie 1, 2008 [2009.] 208–245, ISBN 978-3-11-019704-4,
  • Paul Yule: Zafar, Capital of Himyar, Seventh Preliminary Report, February–March 2007 and February–March 2008
  • Paul Yule: The Gates of Himyarite Zafār, Chroniques yéménites 14, 2007, 1–13, ISSN 1248-0568
  • Paul Yule: Himyar-Spätantike im Jemen/Late Antique Yemen (Aichwald 2007) ISBN 978-3-929290-35-6

Pogledajte i ovo[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]

Vanjske poveznice[uredi - уреди]