ZBOR
Združena borbena organizacija rada (skraćeno ZBOR), poznat i kao Jugoslovenski narodni pokret „ZBOR“ je bio pokret jugoslovenskog fašizma[1] i konzervativnog nacionalizma u Kraljevini Jugoslaviji.
Glavna načela ZBOR-a su bila: anti-komunizam, borba protiv „jevrejske zavere“ i zalaganje za staleško uređenje države.[2] Vođa pokreta je bio Dimitrije Ljotić, a jedan od ideologa Nikolaj Velimirović. ZBOR je imao uzore i vodilje u desničarskim i fašističkim strankama Italije, Njemačke, ali i Francuske.
"Zboraši" su odricali da su i sami nosioci fašističkih ideja, ali ne zato što se sa njima nisu slagali, već što su verovali da su strani „novi nacionalizmi“ – fašizam i nacionalsocijalizam – specifično italijanski i nemački produkt, dok je ideologija Zbora, iako sastavni deo globalne pojave „novog nacionalizma“, autentična domaća tvorevina.[3]
Nemački okupator je nakon okupacije Srbije zabranio delovanje svih političkih partija, osim Jugoslovenskog narodnog pokreta Zbor, koji nakon komadanja Jugoslavije menja naziv u Narodni pokret Zbor.[4]
Po izbijanju ustanka u Srbiji, iz ovog pokreta formira se paravojna formacija "Ljotićevci" koja je uživala veliku podršku njemačke vojske, s kojima je usko surađivao. Ljotićevci su formirali Srpski dobrovoljački korpus (SDK), koji je tada činio glavnu komponentu oružanih snaga generala Milana Nedića.
Nastanak[uredi | uredi kod]
Pokret „Zbor" predstavlja jednu vrstu nacionalsocijalističke partije, koju je, kratko vreme po preuzimanju vlasti u Rajhu, formirao izvesni Ljotić i vodi je do sada. Njena osnovna načela su: borba protiv slobodnih zidara, protiv Jevreja, protiv komunista, protiv zapadnjačkog kapitalizma i njegovih oblika dotrajalosti. Njihovi spoljnopolitički ciljevi su: tesno povezivanje uz Nemačku jedne nezavisne Srbije, koja se ograničava na svoje nacionalne osnove.[5] — Izveštaj nemačkog glavnokomandujućeg generala Srbije o ljotićevcima od 7. marta 1943.
"Združena borbena organizacija rada" (ZBOR) je nastala 6. januara 1935. godine u Ljubljani, spajanjem više nacionalističkih desničarskih jugoslovenskih organizacija i grupa kao odgovor na svetsku ekonomsku krizu tridesetih godina: „Jugoslovenske akcije“ iz Beograda, grupe okupljene oko Dimitrija Ljotića iz Beograda i „Boračke organizacije Jugoslavije“ iz Ljubljane. Za prvog predsednika pokreta izabran je Dimitrije Ljotić.
Program[uredi | uredi kod]
Mada je programskim načelima bio sličan italijanskim fašistima (staleško uređenje), Zbor je uvek naglašavao da je on samosvojan pokret koji nema uzore ni u nacizmu ni u fašizmu.
„Mi nismo fašisti. Ni naša misao fašizam. Sto puta smo to kazali i dokazali. Iako Stojadinović ide u Rim da kopira fašizam, ili u Berlin da kopira hitlerizam, on našu misao ne uzima, već tuđu“ — rekao je Ljotić povodom sukoba sa Milanom Stojadinovićem, tadašnjim predsednikom Jugoslovenske vlade.[nedostaje referenca]
Glavne karakteristike programa i delovanja JNP Zbor su:
- staleško uređenje države
- antikomunizam
- verovanje u postojanje „jevrejske zavere“
- jugoslovenstvo
- patrijarhalna i religijska tradicija jugoslovenskih naroda
Mada je programski bio protiv parlamentarnog sistema političkih stranaka Zbor je nekoliko puta učestvovao na izborima bez većeg uspeha.
Drugi svetski rat[uredi | uredi kod]

Kad je 30. aprila 1941. šef Upravnog štaba dr Harold Turner formirao „komesarsku vladu“, na čelu sa Milanom Aćimovićem, dva od deset „komesara“ (inž. Milosav Vasiljević i dr Stevan Ivanić) bili su članovi Zbora[7]. Nedićeva vlada je jednom od svojih prvih odluka, pored devet oružanih odreda, 5. septembra 1941. formirala i ljotićevski odred od članova i pristalica Zbora, takozvani Prvi odred srpskih dobrovoljaca, u jačini od 120 ljudi.[8] Ukupno su formirana 23 dobrovoljačka odreda.[9] Oni su, pod nadzorom Nemaca, preformirani u bataljone i pukove, prerastavši u „Srpski dobrovoljački korpus“. Veliki deo predratnih Zboraša postali su pripadnici „Srpskog dobrovoljačkog korpusa“, vojne jedinice pod komandom Vermahta, odnosno Nedićeve „Vlade narodnog spasa“. Ova formacija nazivana je i „Ljotićevci“ jer je Dimitrije Ljotić imao jak uticaj na mobilizaciju, formiranje i borbeni duh, i mada nije bio komandant, bio je idejni vođa i glavni oficir za moral.
Veći broj Zboraša učestvovao je u radu Nedićeve vlade, u specijalnoj policiji i drugim organima Nedićeve vlasti. Sam Ljotić bio je od 7. jula 1941. „Izvanredni komesar za obnovu Smedereva“.
Literatura[uredi | uredi kod]
- Stefanović, Mladen (1984). ZBOR DIMITRIJA LJOTIĆA. Beograd: Narodna knjiga.
- Borković, Dr; Milan (1979). KVISLINŠKA UPRAVA U SRBIJI 1941 - 1944 - knjiga 1. Beograd: Sloboda.
- Borković, Dr; Milan (1979). KVISLINŠKA UPRAVA U SRBIJI 1941 - 1944 - knjiga 2. Beograd: Sloboda.
- Slaviša Perić, Dimitrije Mita Ljotić i njegov ZBOR[mrtav link]
- doc. dr Nebojša Ranđelović, Vladimir Vučković: Jugoslovenski pokret ZBOR u Nišu Arhivirano 2014-09-15 na Wayback Machine-u
- Istina o streljanju uglednog vinara, Politika, 09. jun 2008.
- Antić, Ana (2012). „Police Force Under Occupation: Serbian State Guard and Volunteers' Corps in the Holocaust”. u: Horowitz, Sara R.. Back to the Sources: Re-examining Perpetrators, Victims and Bystanders. Evanston, Illinois: Northwestern University Press. ISBN 978-0-8101-2862-0.
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ R. J. B. Bosworth The Oxford handbook of fascism
- ↑ Kanonizacija "proroka" antisemitizma
- ↑ http://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ogledi15.pdf
- ↑ „Mesta stradanja i antifašističke borbe u Beogradu 1941–44.”. Arhivirano iz originala na datum 2014-12-17. Pristupljeno 2014-10-23.
- ↑ http://www.znaci.net/00001/4_12_3_32.htm
- ↑ Antić 2012: str. 29
- ↑ Borković 1979: str. 33–34 sfn error: multiple targets (2×): CITEREFBorković1979 (help)
- ↑ Borković 1979: str. 126 sfn error: multiple targets (2×): CITEREFBorković1979 (help)
- ↑ Borković 1979: str. 125 sfn error: multiple targets (2×): CITEREFBorković1979 (help)