Yale latinizacija
Jejl latinizacije su četiri latinizacije izrađene za vreme Drugog svetskog rata za potrebe vojnog osoblja Sjedinjenih Američkih Država. Oni su latinizali četiri istočnoazijska jezika: mandarinski, kantonski, korejski i japanski. Ove četiri latinizacije, međutim, nisu povezane u tom smislu da isto slovo jedne latinizacije može da ne predstavlja isti zvuk na drugoj latinizaciji.
Mandarinski[uredi | uredi kod]
Mandarinski Jejl je razvijen za obuku američkih vojnika kako bi mogli komunicirati sa svojim kineskim saveznicima na bojištu. Umesto da pokušaju učiti regrute da čitaju standardnu latinizaciju tog vremena, Vejd-Džajls, novi sistem je izumljen koji je koristio sposobnosti regruta koji su već znali da čitaju engleski jezik, to jest latinizacija je koristila engleski pravopis da predstavi kineske zvuke. Ova latinizacija izbjegava glavne probleme koji sistem Vejd-Džajls predstavlja neupućenom učeniku ili spikerima vesti kiji pokušavaju pročitati nečije ime pravilno na javnom forumu, jer ne koristi znak za „grub dah (aspiraciju)“ (koji izgleda kao apostrof) kako bi razlikovao zvukove poput jee i chee. U Vejd-Džajlsu prvi od tih se piše chi a drugi ch'i. U Jejl oni su pisani ji i chi. Jejl takođe izbjegavaju problema sa kojima se početnici suočavaju kada pokušavaju čitati pinjin latinizaciju jer koriste određena slova i kombinacije slova na takav način da više ne nose njihove očekivane vrednosti.
Kantonski[uredi | uredi kod]
Za razliku od mandarinske Jejl latinizacije, kantonski Jejl se i dalje naširoko koristi u knjigama i rečnicima za standardni kantonski, posebno za strane učenike. Stvoren od strane Parker Po-Fei Huanga i Džerald P. Koka, deli neke sličnosti sa hanju pinjinom u tim da bezvučni, suglasnici bez daha se predstavljaju slovima koji se tradicionalno koriste u engleskom i većini ostalih evropskih jezika kako bi izrazili zvučne glasove. Na primer, [p] je pretstavljen sa b u Jejl, dok aspirovan parnjam, [pʰ] je pretstavljen sa p. Zbof ovih i drugih razloga, Jejl latinizacija se prikazuje kao lakša jatinizacija da govornici američkog engleskog jezika čitaju bez mnogo treniranja.
Početni glas[uredi | uredi kod]
| b [p] |
p [pʰ] |
m [m] |
f [f] |
| d [t] |
t [tʰ] |
n [n] |
l [l] |
| g [k] |
k [kʰ] |
ng [ŋ] |
h [h] |
| j [ts] |
ch [tsʰ] |
s [s] |
|
| gw [kw] |
kw [kʰw] |
y [j] |
w [w] |
Rima sloga[uredi | uredi kod]
| a [a] |
aai [ai] |
aau [au] |
aam [am] |
aan [an] |
aang [aŋ] |
aap [ap] |
aat [at] |
aak [ak] |
| ai [ɐi] |
au [ɐu] |
am [ɐm] |
an [ɐn] |
ang [ɐŋ] |
ap [ɐp] |
at [ɐt] |
ak [ɐk] | |
| e [ɛ] |
ei [ei] |
eng [ɛŋ] |
ek [ɛk] | |||||
| i [i] |
iu [iu] |
im [im] |
in [in] |
ing [ɪŋ] |
ip [ip] |
it [it] |
ik [ɪk] | |
| o [ɔ] |
oi [ɔi] |
ou [ou] |
on [ɔn] |
ong [ɔŋ] |
ot [ɔt] |
ok [ɔk] | ||
| u [u] |
ui [ui] |
un [un] |
ung [ʊŋ] |
ut [ut] |
uk [ʊk] | |||
| eu [œ] |
eui [ɵy] |
eun [ɵn] |
eung [œŋ] |
eut [ɵt] |
euk [œk] | |||
| yu [y] |
yun [yn] |
yut [yt] |
||||||
| m [m̩] |
ng [ŋ̩] |
- Finali m i ng se mogu samo koristiti kao samostalni slogovni nazali.
Tonovi[uredi | uredi kod]
Postoji 9 tona u 6 različitih tonskih kontura u kantonskom jeziku. Kantonski Jajl pretstavlja tonove sa tonskim belješkama i slovo h, kao što je prikazano u sledećoj tabeli:
| Br. | Opis | pretstava u Jejlu | ||
|---|---|---|---|---|
| 1 | visoko-ravan | sī | sīn | sīk |
| 1 | visoko-silazni | sì | sìn | |
| 2 | srednjo-uzlazni | sí | sín | |
| 3 | srednjo-ravan | si | sin | sik |
| 4 | nisko-silazni | sìh | sìhn | |
| 5 | nisko-uzlazni | síh | síhn | |
| 6 | nisko-ravan | sih | sihn | sihk |
- Tonovi mogu biti napisan koristeći tonskog broja umesto tonskog znaka i h.
- U savremenom standardnom kantonskom jeziku, visoko-ravni i visoko-silazni tonovi se ne razlikuju, te stoga su zastupljeni sa istim brojem tona.
Primeri[uredi | uredi kod]
| Tradicionalno | Uprošćeno | Latinizacija sa tonskim znakom | Latinizacija sa tonskim brojem |
|---|---|---|---|
| 廣州話 | 广州话 | gwóng jàu wá | gwong2 jau1 wa2 |
| 粵語 | 粤语 | yuht yúh | yut6 yu5 |
| 你好 | 你好 | néih hóu | nei5 hou2 |