Wikipedija:Zaštita stranica
| Ova stranica opisuje pravilo Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. To je općeprihvaćen standard koji bi svi urednici trebali normalno slijediti. Svaka veća izmjena stranice treba odražavati konsenzus. |
| Ova stranica ukratko: Iako Wikipedija nastoji biti što otvorenija, ponekad je potrebno ograničiti uređivanje određenih stranica kako bi se spriječio vandalizam, ratovanje izmjenama ili drugi oblici remetilačkog uređivanja. |
| Ikona | Razina zaštite |
|---|---|
| Djelomična zaštita | |
| Statusna zaštita | |
| Puna zaštita | |
| Zaštita od premještanja | |
| Zaštita od izrade | |
| Zaštita od postavljanja | |
| Lančana zaštita | |
| Službena zaštita |
| Politika Wikipedije |
|---|
| Globalni principi |
| Šta Wikipedija nije Zanemarite sva pravila |
| Standardi koji se tiču sadržaja |
| Neutralno gledište Provjerljivost Bez originalnog istraživanja Biografije živih osoba |
| Rad sa drugima |
| Uljudnost Bez ličnih napada Bez pravnih pretnji Konsenzus Rešavanje sukoba |
| Više |
| Spisak pravila Spisak smernica |
Wikipedija je primarno slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati. Međutim, pod određenim okolnostima može postojati potreba da se određene stranice zaštite od izmjena određenih korisnika ili skupina korisnika. Stranice se zaštićuju kao ultima ratio, odnosno kada je jasno da se zaštita stranice od remetilačkih izmjena ne može postići drugim metodama ili bez primjene strožih mjera. Ako to okolnosti dopuštaju, zaštita stranice treba prethoditi izricanju strožih mjera (poput blokada). Osnovni postulati Wikipedije nalažu da bi što veći broj njezinih stranica trebao biti otvoren za javno uređivanje. Ovo pravilo detaljno navodi vrste i razine zaštite stranica, kao i procedure koje se primjenjuju za postavljanje i skidanje zaštite, odnosno situacije kada se ova pravila trebaju primijeniti, a kada ne.
Zaštita stranice je tehnička mjera koju mogu primijeniti samo administratori, iako korisnik na Administratorskoj tabli može zahtijevati zaštitu određene stranice. Zaštita može biti neograničenog trajanja ili na određeni vremenski rok. Različite razine zaštite mogu se primjenjivati na uređivanje stranice, premještanje stranice, stvaranje stranice ili postavljanje datoteka. Čak i ako je stranica zaštićena od uređivanja, svatko može vidjeti njezin kod.
Oznaka da je stranica zaštićena nalazi se u gornjem desnom kutu, a simbolično je predstavlja ikona lokota. Ona se automatski pojavljuje kada se u članak doda šablon {{zaštićena stranica}}.
Svaka zaštita stranice može se klasificirati prema vrsti, razini i trajanju na sljedeći način:
- Zaštita od uređivanja zaštićuje stranicu od uređivanja.
- Zaštita od premještanja zaštićuje stranicu od premještanja ili preimenovanja.
- Zaštita od izrade zaštićuje nepostojeću stranicu od izrade, odnosno onemogućava izradu članka pod tim naslovom.
- Zaštita od postavljanja zaštićuje postavljanje datoteka, odnosno zabranjuje postavljanje novih datoteka ili novih verzija postojeće datoteke, ali ne i uređivanja informacija o datoteci.
- Djelomična zaštita zaštićuje stranicu od izmjena neprijavljenih ili nepotvrđenih korisnika.
- Statusna zaštita zaštićuje stranicu od izmjena korisnika čiji računi nemaju određen korisnički status.
- Puna zaštita zaštićuje stranicu od uređivanja za sve osim za administratore.
- Zaštita može biti postavljena na neodređeno vrijeme ili na vremenski rok.
- Trajanje zaštite u pravilu ovisi o težini i upornosti remećenja, uz potencijalne iznimke u specifičnim slučajevima.
Wikipedija je slobodna i otvorena enciklopedija, pa primjena preventivne zaštite stranica načelno nije dopuštena. Osnovno načelo jest da se stranica može zaštititi samo kada postoji konkretna i razumno predvidljiva opasnost od vandalizma, zloupotrebe ili drugog oblika remetilačkog ponašanja koja se može opravdati historijom izmjena same stranice ili njoj srodnih stranica, prirodom stranice ili prethodnim ponašanjem korisnika. Razina zaštite i njezino trajanje moraju biti razmjerni stupnju potencijalnog remećenja, što znači da zaštita ne smije biti prestroga niti smije ograničavati konstruktivan rad drugih korisnika ako to nije apsolutno nužno.
Zbog toga, preventivna zaštita stranice načelno nije dopuštena, ali postoje određene iznimke od tog pravila:
- Zaštita sistemski važnih stranica kao što su Glavna stranica ili sadržaj koji se pojavljuje na glavnoj stranici. Zaštita tih stranica važna je radi nesmetanog svakodnevnog funkcioniranja projekta i zaštite temeljne infrastrukture samog projekta.
- Zaštita stranica za koje postoji očita i neposredna opasnost od vandalizma ili drugog oblika remetilačkog ponašanja. U tom slučaju mora postojati jasan i konkretan razlog za preventivnu zaštitu,[a] a sama zaštita mora biti razmjerna očekivanom stupnju remećenja te obrazložena po potrebi ili zahtjevu.
Svaka preventivna zaštita stranica podložna je kontroli, kako od drugih administratora, tako i od samih korisnika, koji na stranici za razgovor zaštićene stranice ili na Administratorskoj tabli mogu pokrenuti raspravu o skidanju ili promjeni uvjeta zaštite. Te bi se rasprave trebale rješavati u što kraćem roku kako bi se korisnicima omogućio nesmetan rad.
Iako će administratori uglavnom zaštićivati stranice prema vlastitoj prosudbi prilikom provedbe pravila i smjernica Wikipedije, korisnici također mogu zahtijevati zaštitu stranice. Zahtjev za zaštitu podnosi se na Administratorskoj tabli, a raspravu je moguće pokrenuti ili voditi na stranici za razgovor dotične stranice. Bilo koji korisnik može podnijeti zahtjev, a zahtjev treba sadržavati obrazloženje zašto se traži zaštita stranice, opis zaštite koja se traži te što više dokaza u prilog zahtjeva. O zahtjevu odlučuju administratori poštujući pravila o donošenju odluka na projektu, dok ostali korisnici mogu komentirati i iznositi svoje stajalište. Odluka bi trebala biti donesena u što kraćem roku da bi se omogućio nesmetan rad korisnika na projektu.
Ista pravila odnose se i na zahtjeve za skidanje ili promjenu već postojeće zaštite.
Svaka od ovih razina objašnjena je u kontekstu zaštite od uređivanja, ali jednako se odnosi i na ostale vrste zaštite.
| F | Razina zaštite | Neprijavljeni ili novoprijavljeni | Autopotvrđeni | Autopatroleri | Patroleri | Administratori | Administratori sučelja | Prikladnost | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Bez zaštite (osnovno) | Normalno uređivanje | Predominantna većina stranica | |||||||
| Uređivanje onemogućeno | Normalno uređivanje | Stranice koje su česte i ustrajne mete remetilačkog ponašanja neprijavljenih korisnika. Neki često korišteni šabloni i moduli. | |||||||
| Uređivanje onemogućeno | Prilagodljivo Može se primijeniti i na ovu skupinu. |
Normalno uređivanje | Stranice koje su česte i ustrajne mete remetilačkog ponašanja novih, (auto)potvrđenih korisnika i/ili onih koji nemaju status autopatrolera, patrolera ili viši status. | ||||||
| Uređivanje onemogućeno | Normalno uređivanje♦ | Stranice koje su česte i ustrajne mete remetilačkog ponašanja prijavljenih korisnika. | |||||||
| Normalno uređivanje | Stranice koje je Fondacija Wikimedija odredila kao iznimno osjetljive. | ||||||||
| Normalno uređivanje | Sistemski važne stranice, s ciljem preveniranja vandaliziranja stranica koje su transkludirane na njih. | ||||||||
| Uređivanje onemogućeno | Normalno uređivanje | Sistemski važne stranice i podstranice koje omogućavaju normalno funkcioniranje projekta. | |||||||
| Bez zaštite (osnovno) | Stvaranje omogućeno | Predominantna većina naslova. | |||||||
| Stvaranje onemogućeno | Prilagodljivo Može se primijeniti na jednu, sve ili nijednu skupinu. |
Stvaranje omogućeno | Stranice koje su ustrajno ponovno stvarane nakon brisanja ili problematične stranice koje su ustrajno ponovno stvarane. | ||||||
| Bez zaštite (osnovno) | Premještanje onemogućeno | Premještanje omogućeno | Predominantna većina stranica. | ||||||
| Premještanje onemogućeno | Prilagodljivo Može se primijeniti na jednu, sve ili nijednu skupinu. |
Premještanje omogućeno | Stranice koje su bile meta uređivačkih ratova. Stranice koje su zaštićene od uređivanja uglavnom su zaštićene i od premještanja istom razinom zaštite. | ||||||
| Bez zaštite (osnovno) | Postavljanje onemogućeno | Postavljanje omogućeno | Predominantna većina datoteka. | ||||||
| Postavljanje onemogućeno | Prilagodljivo Može se primijeniti na jednu, sve ili nijednu skupinu. |
Postavljanje omogućeno | Datoteke koje su ustrajno ponovno postavljane nakon brisanja. | ||||||
|
Napomene: ♦ Samo administratori mogu unositi nekontroverzne izmjene bez prethodnog konsenzusa. | |||||||||

Djelomično zaštićene stranice ne mogu uređivati neprijavljeni korisnici (privremeni računi) kao ni novi računi koji nisu automatski potvrđeni. Djelomična zaštita korisna je u slučajevima kada neregistrirani ili nepotvrđeni (novi) korisnici čine veliku količinu remetilačkih izmjena ili kada čarapci blokiranih korisnika pokušavaju unositi izmjene radi zaobilaženja blokade. Korisnici koji su obuhvaćeni djelomičnom zaštitom mogu zahtijevati unošenje izmjena na stranici za razgovor specifičnog članka. Ako je i stranica za razgovor specifičnog članka zaštićena, unošenje izmjena može se zahtijevati na Administratorskoj tabli. Ako vam je kao korisniku onemogućeno uređivanje članka jer vam račun još nije potvrđen, možete se obratiti nekom od administratora za potvrdu računa.
Djelomična zaštita u pravilu ne bi smjela biti preventivna mjera protiv budućih vandalizama, a nipošto ne smije biti diskriminatorna mjera prema novim korisnicima u odnosu na stare korisnike u slučaju spora oko sadržaja. U takvim slučajevima, oba korisnika moraju biti onemogućena u uređivanju.
Administratori mogu djelomično zaštititi stranicu ako je ona izložena:
- Značajnoj, ali privremenoj vandalizaciji ili seriji remetilačkih izmjena;
- Ratovanju izmjenama, ali samo ako su svi uključeni korisnici neregistrirani ili nepotvrđeni (ova mjera ne vrijedi ako je barem jedan od korisnika u sporu potvrđen);
- Vandalizmu ili ratovanju izmjenama pri čemu neregistrirani korisnici koriste metodu promjene IP adrese ili više računala kako bi remetili projekt;
- (Stranice za razgovor) Upornom remetilačkom ponašanju ili spamu (ova mjera treba se koristiti s oprezom jer može onemogućiti konstruktivnim korisnicima da sudjeluju u raspravama).
Djelomična zaštita može se primijeniti i na stranice o kontroverznim temama ako zbog prirode teme postoji konkretna i razumno predvidljiva opasnost od vandalizma, zloupotrebe ili drugog oblika remetilačkog ponašanja. U pravilu, sve više razine zaštite takvih stranica od djelomične zaštite moraju biti privremene, dok je djelomična zaštita na neodređeno vrijeme dopuštena u slučajevima ustrajnih vandalizama i zloupotreba.
Djelomična zaštita stranice u pravilu se određuje na kraći vremenski rok (nekoliko sati do najviše tjedan dana); cilj djelomične zaštite najčešće će biti borba protiv privremenih remetilačkih izmjena, a zaštita stranice uglavnom će obeshrabriti vandale od daljnjeg remetilačkog ponašanja. Ipak, ako je to potrebno zbog specifičnih okolnosti slučaja, djelomična zaštita može se odrediti i na duži vremenski rok, a čak i na neodređeno vrijeme u slučajevima ustrajnog vandaliziranja. Preventivna djelomična zaštita također je moguća, pri čemu se moraju ispoštovati kriteriji navedeni ranije u tekstu.
Djelomična zaštita treba se dokinuti čim se za to ispune uvjeti.

Statusna zaštita posebna je razina zaštite koja se primjenjuje kada djelomična zaštita nije dostatna, a remetilačke radnje čine prijavljeni korisnici na koje se djelomična zaštita ne odnosi. U praksi, ta zaštita primjenjuje se na korisnike koji nemaju status autopatrolera ili patrolera.[b] Budući da stjecanje tih statusa nije automatsko, nego zahtijeva provođenje propisane procedure i ispunjavanje uvjeta,[c] ova vrsta zaštite koristi se kako bi se stranice zaštitile od zlonamjernih registriranih korisnika na koje djelomična zaštita nema učinka.
Statusna zaštita članka primjenjivat će se u onim slučajevima u kojima djelomična zaštita nema učinka. Dakle, ako remetilačke radnje ne čini neregistrirani ili novi korisnik, već prijavljeni korisnik koji još nema status autopatrolera ili patrolera, onda će se primijeniti ova razina zaštite. Cilj ove zaštite jest spriječiti remetilačke izmjene korisnika na koje se djelomična zaštita ne odnosi te riješiti problem bez uređivačkih ratova.
Statusna zaštita u pravilu ne bi smjela biti preventivna mjera protiv budućih vandalizama, a nipošto ne smije biti diskriminatorna mjera prema korisnicima koji nemaju status autopatrolera ili patrolera u odnosu na autopatrolere ili patrolere u slučaju spora oko sadržaja. U takvim slučajevima, oba korisnika moraju biti onemogućena u uređivanju.
Administratori mogu primijeniti statusnu zaštitu stranice ako je ona izložena:
- Značajnoj, ali privremenoj vandalizaciji ili seriji remetilačkih izmjena;
- Ratovanju izmjenama, ali samo ako su svi uključeni korisnici bez statusa autopatrolera ili patrolera (ova mjera ne vrijedi ako barem jedan od korisnika ima jedan od tih statusa);
- (Stranice za razgovor) Upornom remetilačkom ponašanju ili spamu (ova mjera treba se koristiti s oprezom jer može onemogućiti konstruktivnim korisnicima da sudjeluju u raspravama);
Često korišteni i sistemski važni šabloni mogu dobiti ovu vrstu zaštite ako je djelomična zaštita očito neučinkovita ili nedostatna. Administratori prema vlastitoj diskreciji mogu primijeniti i statusnu zaštitu i na stvaranje stranica s određenim naslovima.
Statusna zaštita stranice u pravilu se određuje na kraći vremenski rok (nekoliko sati do najviše tjedan dana); cilj statusne zaštite najčešće će biti borba protiv privremenih remetilačkih izmjena, a zaštita stranice uglavnom će obeshrabriti vandale od daljnjeg remetilačkog ponašanja. Ipak, ako je to potrebno zbog specifičnih okolnosti slučaja, statusna zaštita može se odrediti i na duži vremenski rok, a čak i na neodređeno vrijeme u slučajevima ustrajnog vandaliziranja. Preventivna statusna zaštita također je moguća, pri čemu se moraju ispoštovati kriteriji navedeni ranije u tekstu.
Statusna zaštita treba se dokinuti čim se za to ispune uvjeti.

Stranicu na koju se primjenjuje puna zaštita mogu uređivati samo administratori. Ako je stranica zaštićena punom zaštitom, izmjene na njoj mogu se predlagati na stranici za razgovor dotične stranice (ili na drugom za to prikladnom mjestu). Administratori onda mogu unijeti izmjene u članak u skladu s postignutim konsenzusom, ali i nekontroverzne izmjene, te izmjene koje spadaju u redovno održavanje.
Iako se ratovanje izmjenama može regulirati i blokiranjem, zaključavanje stranica (puna zaštita) može poslužiti kao alternativna mjera, koja je ujedno i blaža jer može dovesti do smirivanja strasti, potaknuti smireni dijalog i, u konačnici, spriječiti izricanje strožih mjera prema samim korisnicima. Administratori ovu mjeru primjenjuju prema vlastitoj diskrecijskoj ocjeni nakon analize svih relevantnih činjenica u sporu. Ovaj je pristup pogodan za sporove u koje je uključen veći broj korisnika te sporove oko kontroverznih tema koji često mogu dovesti do izraženih sukoba.
Pri primjeni pune zaštite na stranice koje su predmet spora oko sadržaja, administratori moraju vratiti stranicu na posljednju stabilnu verziju.[d] Pri vraćanju stranice na stabilnu verziju, administratori moraju biti objektivni i zanemariti vlastita stajališta o problemu.
Ako stranica uživa punu zaštitu, jedine izmjene koje se mogu činiti su one nekontroverzne, vezane uz redovno održavanje projekta ili one usuglašene konsenzusom. Korisnici koji smatraju da aktualna verzija članka krši pravila i smjernice Wikipedije ili da ide u korist zlonamjernim korisnicima koji su započeli ratovanje izmjenama mogu identificirati stabilnu verziju članka, predložiti je administratorima i obrazložiti, odnosno dokazati zašto bi upravo ta verzija članka trebala biti stabilna. Prije nego se odluče na takav prijedlog, korisnici bi trebali tražiti procjenu neinvolviranih urednika koji mogu objektivnije procijeniti situaciju.
Ako je sam administrator činio značajne izmjene te je sudjelovao u sporu oko sadržaja, smatra se da je involviran te on u pravilu ne bi smio zaključavati članak ili koristiti svoj autoritet kako bi činio daljnje izmjene; iznimke od ovog pravila definirane su niže. Ako administrator osobno sudjeluje u sporu, on bi se u tom slučaju trebao ponašati kao i svaki drugi "redovni" korisnik, a ne kao administrator, odnosno morao bi poštivati redovnu korisničku proceduru pri predlaganju zaštite određenog članka.
Sljedeće stranice i šabloni uglavnom su potpuno zaštićeni na neodređeno vrijeme:
- Glavna stranica i pojedine njezine komponente;
- Stranice koje se ne bi smjele mijenjati zbog pravnih razloga, poput odricanja od odgovornosti ili općih normi o autorskim pravima;
- Stranice i šabloni koji se često koriste, koji su od sistemskog značaja ili koji su često mete različitih vandalizama, odnosno zlonamjernih izmjena općenito.
Puna zaštita u pravilu ne bi smjela biti preventivna mjera protiv budućih vandalizama, a nipošto ne smije biti diskriminatorna mjera koju će administratori primjenjivati prema korisnicima koji nemaju administratorski status. Budući da puna zaštita onemogućava uređivanje bilo kome tko nije administrator, ona se treba primjenjivati krajnje restriktivno.
Administratori mogu potpuno zaštititi stranicu ako je ona izložena:
- Značajnoj vandalizaciji ili seriji remetilačkih izmjena koje se ponavljaju tijekom dužeg razdoblja (na primjer, korisnik ili skupina korisnika stalno cilja konkretnu stranicu remetilačkim izmjenama);
- Ratovanju izmjenama, ali samo ako je riječ o značajnom ratovanju izmjenama u kojem su sve uključene strane registrirani i autopotvrđeni korisnici;
- Vandalizmu ili ratovanju izmjenama pri čemu zlonamjerni korisnici koriste različite metode izbjegavanja drugih razina zaštite kako bi ustrajno unosili remetilačke izmjene;
- (Stranice za razgovor) Upornom remetilačkom ponašanju ili spamu (ova mjera treba se koristiti s oprezom jer može onemogućiti konstruktivnim korisnicima da sudjeluju u raspravama), kada druge mjere ne proizvode željeni učinak;
- Ako je riječ o sistemski važnoj ili često korištenoj stranici čije bi nekontrolirane izmjene mogle dovesti do problema u funkcioniranju projekta;
Puna zaštita može se primijeniti na kraći vremenski rok, najčešće kada je potrebno zaštititi stranicu od ratovanja izmjena; u tom i sličnim slučajevima, puna zaštita stranice ima se ukinuti čim razlog njezine primjene prestane. U slučajevima kada je riječ o sistemski važnom sadržaju, puna zaštita može biti i neodređenog trajanja. Ako se primjenjuje puna zaštita na neodređeno vrijeme, za to bi trebao postojati ili prethodni konsenzus zajednice, ili bi – u slučaju da konsenzusa nema – administrator koji postavlja zaštitu trebao na stranici za razgovor obrazložiti razloge postavljanja. Preventivna puna zaštita također je moguća, pri čemu se moraju ispoštovati kriteriji navedeni ranije u tekstu.
Kao i svi oblici zaštite, puna zaštita također se može preispitivati na zahtjev korisnika, bilo na stranici za razgovor članka, bilo na Administratorskoj tabli.
Puna zaštita treba se dokinuti čim se za to ispune uvjeti.
Kao što je rečeno, administrator koji je involviran u spor oko sadržaja u pravilu ne bi smio primjenjivati punu zaštitu kao mjeru u odnosu na druge sudionike spora samo zato što je administrator. To se smatra zloupotrebom administratorskog položaja te je podložno sankcioniranju. Međutim, od tog pravila postoje određene iznimke. Involvirani administrator smije potpuno zaštititi stranicu ako su kumulativno ispunjeni svi sljedeći kriteriji:
- Razumno je očekivati da, s obzirom na okolnosti slučaja, jasno i nedvojbeno proizlazi da bi svaki drugi neinvolvirani administrator postupio na isti način;
- Riječ je o hitnoj intervenciji radi sprečavanja značajnog vandalizma i rata izmjenama ili eskalacije sukoba u slučaju izravnih prijetnji eskalacijom;
- Nijedan drugi administrator trenutno nije aktivan, a riječ je o hitnoj intervenciji.[e]
U takvom slučaju mora biti razvidno da je administrator mjeru zaštite stranice primijenio kao mjeru ultima ratio, koja je primijenjena radi zaštite projekta i sprečavanja sukoba; mjera, dakle, mora biti primijenjena u dobroj namjeri u odnosu na zaštitu projekta, a ne za ostvarivanje osobnih ciljeva. Ako administrator primjenjuje ovu mjeru kako bi si osigurao bolji položaj u raspravi ili kako bi zastrašivao druge korisnike, to će se smatrati zloupotrebom administratorskog položaja; u tom slučaju, zaštita će se odmah ukinuti, a administrator može biti podložan sankcijama zajednice. Također, ako administrator zaključava stranicu u čijem je sporu involviran, on je dužan aktivno sudjelovati u raspravi s drugim korisnicima te u postizanju konsenzusa u pogledu spora; ako administrator odbija sudjelovati u daljnjoj raspravi bez jasnog ili opravdanog razloga, to se može smatrati vidom zloupotrebe administratorskog položaja.
U slučaju primjene ovakve zaštite, korisnici imaju pravo zahtijevati reviziju odluke, ali čak i ako se to ne dogodi, netko od drugih administratora trebao bi u što kraćem roku provjeriti postoje li razlozi za zaštitu stranice, odnosno jesu li ispunjeni uvjeti na temelju kojih involvirani administrator može zaštititi stranicu. Ako se objektivni, neinvolvirani administrator potpuno ili djelomično ne slaže sa zaštitom stranice, on je može ukinuti ili izmijeniti njezine uvjete.
Važno je naglasiti da bi ovakva zaštita, koju izriče involvirani administrator, u pravilu trebala biti privremena mjera, bilo da ona vrijedi do trenutka rješavanja spora, bilo da vrijedi do revizije drugog administratora.
Ova pravila primjenjiva su i na druge oblike zaštite.
Zaštita od uređivanja najčešća je vrsta zaštite koja će se primjenjivati u praksi. Ova zaštita onemogućava uređivanje pojedine stranice određenim korisnicima. Za više informacija o modalitetima zaštite, pogledajte odjeljak § Razine zaštite.

Administratori mogu zaključati nepostojeću stranicu i tako spriječiti njezino stvaranje. Ovakva zaštita ima smisla u slučajevima kada korisnik ustrajno vraća stranicu koja je već izbrisana sukladno pravilima projekta ili konsenzusom. Pravila o razinama zaštite izložena ranije primjenjuju se i na ovu vrstu zaštite. Popis zaštićenih naslova koje je nemoguće stvoriti nalazi se ovdje. Postoji i mogućnost preventivne zaštite pojedinih naslova, koja se provodi pomoću popisa nepoželjnih naslova, a koja olakšava zaštitu kada je riječ o specifičnim izrazima ili pojmovima.
Ni ova zaštita nije nužno neodređenog trajanja, pa je moguće preispitati zaštitu i stranice ponovno otključati. Korisnik koji želi stvoriti ovu stranicu trebao bi se prethodno informirati o razlozima njezine zaštite te kontaktirati nekog od administratora (bilo bi uputno kontaktirati administratora koji je zaštitio stranicu) u svrhu skidanja zaštite. Korisnik bi trebao imati dobre i opravdane razloge za traženje skidanja zaštite te obrazložiti to administratoru kojeg kontaktira. Ako administrator i dalje smatra da stranica treba ostati zaključana, korisnik može podnijeti zahtjev na Administratorskoj tabli.

Moguće je zaštititi stranicu na način da ju je nemoguće premjestiti na drugi naslov, osim ako to čini administrator. Ova se zaštita najčešće primjenjuje u sljedećim slučajevima:
- Stranica je izložena učestalom vandaliziranju koje se manifestira kao premještanje stranice.
- Stranica je tema spora o naslovu članka.
- Vidljive i sistemski važne stranice koje nije potrebno premještati, poput Administratorske table ili Pijace.
I na ovu se vrstu zaštite primjenjuju sva ranije izložena pravila o provođenju zaštite stranice. Stranice koje su potpuno zaštićene implicitno su zaštićene i od premještanja. U slučaju zaštite stranice uslijed ratovanja izmjenama, korisnici trebaju znati da zaštita posljednje stabilne verzije ne znači podršku administratora toj verziji; administratori u ovim slučajevima vraćaju posljednju stabilnu verziju samo dok se spor ne riješi, nakon čega su dužni postupiti po zaključcima rasprave.
Također, sve datoteke i kategorije implicitno su zaštićene od premještanja, odnosno potrebna su posebna ovlaštenja da se navedene vrste stranica premjeste.

Zaštita od postavljanja odnosi se na datoteke koje se ne mogu mijenjati postavljanjem nove verzije osim ako to čini administrator. Ova vrsta zaštite ne sprječava korisnike da uređuju stranice o datotekama, ali onemogućava postavljanje nove verzije. Ova vrsta zaštite primjenjivat će se u sljedećim situacijama:
- Datoteke koje su učestale mete vandaliziranja koje se manifestira kao postavljanje nove verzije datoteke.
- Datoteke koje su u središtu spora među korisnicima.
- Datoteke koje se ne bi trebale mijenjati, poput datoteka koje se koriste u sučelju ili na glavnoj stranici.
- Datoteke s ustaljenim ili generičkim imenima.
I na ovu se vrstu zaštite primjenjuju sva ranije izložena pravila o provođenju zaštite stranice. U slučaju zaštite stranice uslijed ratovanja izmjenama, korisnici trebaju znati da zaštita posljednje stabilne verzije ne znači podršku administratora toj verziji; administratori u ovim slučajevima vraćaju posljednju stabilnu verziju samo dok se spor ne riješi, nakon čega su dužni postupiti po zaključcima rasprave.

Lančana ili kaskadna zaštita zaštićuje jednu stranicu, ali se puna zaštita automatski prenosi na sve stranice koje su uključene u zaštićenu stranicu, bilo izravno ili neizravno. Ovo uključuje šablone, fotografije i ostale datoteke postavljene na srpskohrvatsku Wikipediju. Lančana zaštita ne primjenjuje se na datoteke koje su postavljene na Wikimedijinoj ostavi; da bi se te datoteke zaštitile, one se moraju ili privremeno postaviti na srpskohrvatsku Wikipediju ili moraju biti zaštićene Ostavi (ručno ili lančano). Ova vrsta zaštite:
- Trebala bi se koristiti samo kako bi spriječila vandaliziranje posebno vidljivih ili važnih stranica, poput glavne stranice.
- Primjenjiva je samo na stranice s punom zaštitom; lančana zaštita nije primjenjiva na niže razine zaštite jer stvara sistemsku pogrešku.
- Ne primjenjuje se odmah; moguće je da prođe nekoliko sati prije nego što se lančana zaštita primijeni.
- Općenito se ne bi smjela izravno primjenjivati na šablone ili module.
Zahtjevi za postavljanje ili ukidanje lančane zaštite mogu se postaviti na Administratorskoj tabli.
Operativne stranice koje primarno koristi softver, uključujući botove i korisničke skripte, mogu se zaštititi ovisno o načinu korištenja, sadržaju i drugim čimbenicima. Ovo uključuje konfiguracijske stranice, podatkovne stranice, dnevnike, statusne stranice i ostale stranice koje su nužne za rad softvera. Međutim, osobne CSS stranice, osobne JavaScript stranice i osobne JSON stranice automatski su zaštićene i na njih se ova vrsta zaštite ne bi trebala primjenjivati.

Postoje određena područja na Wikipediji koja su pokrivena zaštitom softvera MediaWiki:
- Uređivanja u imenskom prostoru MediaWiki, koji definira dijelove sučelja, onemogućena su svima osim administratorima i administratorima sučelja.
- Uređivanja sistemskih CSS i JavaScript stranica, kao što je MediaWiki:common.js, dodatno su onemogućena svima osim administratorima sučelja.
- Uređivanja osobnih CSS i JavaScript stranica poput Korisnik:Primjer/monobook.css i Korisnik:Primjer/vector-2022.js dopuštena su samo tim korisnicima i administratorima sučelja. Potonji mogu uređivati ove stranice, na primjer, kako bi uklonili nepravilno korištene korisničke skripte. Administratori mogu brisati ove stranice, ali ne mogu ih uređivati ili vraćati.
- Uređivanja osobnih JSON stranica poput Korisnik:Primjer/data.json dopuštena su samo tim korisnicima i administratorima.
Ova vrsta zaštite naziva se neodređenom ili trajnom zaštitom, odnosno zaštitom sučelja u slučaju CSS i JavaScript stranica. Lokalni administratori ne mogu mijenjati ovu zaštitu niti uređivati ove stranice.

Kao što je navedeno u Foundation:Policy:Office actions § Korištenje naprednih prava od strane osoblja Fondacije, osoblje Fondacije Wikimedija također može zaštititi stranicu u posebnim slučajevima kao što su kršenja autorskih prava ili kleveta. Ove radnje nadilaze konsenzus zajednice. Administratori ne bi trebali uređivati ili mijenjati zaštitu ovih stranica bez dopuštenja osoblja Fondacije.
Stranice za razgovor članaka u pravilu se ne bi trebale zaštićivati, osim u iznimnim slučajevima. Na tim stranicama korisnici imaju pravo raspravljati o sadržaju ili o potencijalnom sporu, zbog čega bi one u pravilu trebale biti otvorene. U slučaju zloupotrebe jednog korisnika, administratori bi prije trebali primijeniti sankcije prema navedenom korisniku, a stranicu za razgovor trebali bi zaključavati samo u slučaju kada nijedna druga mjera ne bi dovela do željenog rezultata. Zaštita bi trebala biti privremena i što liberalnija, odnosno trebala bi ciljati na rješavanje konkretnog problema, a ne ograničavati ostale korisnike.
Korisničke stranice za razgovor rijetko će se zaštićivati. Međutim, moguće je primijeniti neku vrstu zaštite ako postoji obrazac ustrajnog vandaliziranja ili zloupotrebe. Ovakvu vrstu zaštite mogu primijeniti administratori po vlastitom nahođenju (uz obrazloženje) ili na zahtjev korisnika. U prvom slučaju, ako korisnik zatraži skidanje ili izmjenu razine zaštite, administratori su dužni postupiti po tom zahtjevu osim ako bi to dovelo do težih posljedica. Korisnici koji žele zaštititi stranicu za razgovor moraju (1) jasno i smisleno obrazložiti svoj zahtjev (sam zahtjev nije dovoljan razlog za zaštitu) i (2) ostaviti otvoren alternativni kanal za komunikaciju s drugim korisnicima. U pravilu, sve više razine zaštite ovakvih stranica od djelomične zaštite moraju biti privremene, dok je djelomična zaštita na neodređeno vrijeme dopuštena u slučajevima ustrajnog spama i vandalizma.
Stranice za razgovor blokiranih korisnika također ne treba automatski zaključavati, s obzirom na to da bi takav postupak efektivno onemogućio korisniku osporavanje bloka ili sličnu službenu komunikaciju. Iznimno je moguće zaključati i njih, ali samo ako blokirani korisnik koristi svoju stranicu za razgovor u svrhu zloupotrebe, kao i u slučaju dokazanih slučajeva čaraparenja (u tom je slučaju dopušteno trajno zaključati i stranice za razgovor, ali samo alternativnih računa, ne i glavnog); ako je ona meta zloupotrebe trećih korisnika, mjera se treba primijeniti u odnosu na njih, a ne u odnosu na blokiranog korisnika.
Ova vrsta zaštite, ako se primjenjuje, u pravilu ne bi smjela trajati dulje od trajanja same blokade.
Osnovne korisničke stranice (npr. Korisnik:Primjer, ali ne Korisnik:Primjer/podstranica ili Razgovor s korisnikom:Primjer) automatski su zaštićene tako da ih ne mogu uređivati nepotvrđeni ili IP korisnici. Iznimka su nepotvrđeni ili IP korisnici koji pokušavaju stvoriti ili urediti vlastitu stranicu za razgovor. Isti korisnici ne mogu stvarati ili uređivati ni korisničke stranice koje ne pripadaju već registriranom korisniku. Ovu zaštitu provodi uređivački filter. Ako korisnik želi da se njegova korisnička stranica izuzme iz ovoga, može kontaktirati nekog od administratora uz obrazloženje.
Kao i u slučaju stranica za razgovor, korisničke stranice mogu se zaštititi po administratorskom nahođenju ili na zahtjev korisnika. Ista pravila primjenjuju se i ovdje, uz sljedeću iznimku: korisnik ne treba imati posebno opravdan razlog za zahtijevanje zaštite vlastite korisničke stranice, a administrator taj zahtjev može odbiti samo ako bi zaštita dovela do težih posljedica ili zloupotrebe. Tomu je tako zato što korisnička stranica nije nužna za komunikaciju s korisnikom, zbog čega korisnik ima veća prava u pogledu njezine zaštite. Isto vrijedi i za sve podstranice unutar korisničkog imenskog prostora. Administratori mogu korisniku onemogućiti korištenje vlastite stranice zaštitom samo ako korisnik koristi vlastitu stranicu za zloupotrebu, a cilj nije moguće postići nekom drugom ili blažom mjerom.
- Vidi takođe: Wikipedija:Pokojni korisnici
U slučaju neosporno potvrđene smrti korisnika, korisnička stranica tog korisnika trebala bi se potpuno zaštititi. Ovo se ne odnosi na stranicu za razgovor korisnika.
Korisnička ili sistemska igrališta u pravilu se ne bi trebala zaštićivati, s obzirom na činjenicu da je njihova temeljna svrha omogućavati korisnicima da eksperimentiraju i/ili vježbaju s wiki sintaksom. Sistemska igrališta mogu biti često mijenjana jer ih koriste različiti korisnici u različitim trenucima. Korisnička igrališta u pravilu će uređivati samo korisnici o kojima je riječ, a ne drugi korisnici, osim ako je to nužno iz sistemskih razloga (npr. održavanje projekta) ili ako za to imaju dopuštenje. Zaključavanje igrališta (korisničkih ili sistemskih) može se provesti samo u iznimnim situacijama kada nijedna druga mjera ne bi dovela do željenog rezultata, ali općenito, ako se igralište koristi za zloupotrebu, administratori su dužni upozoriti ili sankcionirati tog korisnika, a ne zaključavati igralište.
Sljedeći šabloni mogu se dodati na sam vrh stranice kako bi korisnici znali da je zaštićena:
- MediaWiki:Protectedpagetext
- Special:ProtectedPages
- Special:ProtectedTitles
- Wikipedija:Ratovanje izmjenama
- Wikipedija:Pravila blokiranja
- ↑ Procjenu o postojanju razloga donosi administrator na temelju vlastitog opažanja ili zahtjeva korisnika, a odlučuje se uvijek pojedinačno, odnosno ne postoji popis unaprijed definiranih razloga za preventivnu zaštitu. Neki od razloga mogu biti ustrajno vandaliziranje stranice s kontroverznom temom ili pak zaštita stranica koje bi mogli vandalizirati dugogodišnji vandali koji imaju donekle prepoznatljiv obrazac remećenja. U svim je slučajevima važno da je potencijalna opasnost stvarna i da se ona može opravdati historijom izmjena samog članka ili pak prethodnim ponašanjem korisnika. Naravno, ova zaštita također mora biti razmjerna.
- ↑ Kao prag za ovu vrstu zaštite uzeti su statusi autopatrolera i patrolera jer oni podrazumijevaju prethodnu provjeru iskustva, tehničke osposobljenosti i poznavanja pravila projekta.
- ↑ Status autopatrolera može dobiti samo onaj korisnik koji je aktivan najmanje mjesec dana na Wikipediji te je u tom razdoblju pokazao da zna uređivati članke u skladu s Wikipedijinim standardima, da poznaje pravila i smjernice Wikipedije te da je dovoljno upoznat s tehničkim aspektima uređivanja da se njegove izmjene ne moraju dodatno pregledavati. Pritom je potrebno da korisnik ima barem 100 prekontroliranih izmjena u glavnom imenskom prostoru.
- ↑ Posljednja stabilna verzija u pravilu je verzija stranice prije početka spora oko sadržaja. Međutim, tu postoje određene iznimke. Administratori ne smiju vratiti verziju koja predstavlja očito kršenje pravila projekta. Sadržaj poput vandalizma, kršenja autorskih prava, kleveta ili nekvalitetnog izvještavanja o živim osobama ne smije se vraćati.
- ↑ Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku mala je zajednica i dnevna aktivnost fluktuira. Iako postoji dovoljan broj administratora, nisu svi aktivni u isto vrijeme te je nekad potrebno čekati i duže vrijeme na odgovor drugih administratora. Ako je slučaj hitan, moguće je privremeno zaštititi stranicu do izjašnjavanja drugog administratora.