Wikipedija:Na današnji dan/9.

1. septembra 1939. – Zajedničkom invazijom Trećeg Reicha i Slovačke na Poljsku, formalno započeo Drugi svjetski rat. 1961. – U Beogradu otvorena prva službena konferencija Pokreta nesvrstanih. 1969. – Pukovnik Moamer Gadafi (na slici) u beskrvnom puču svrgnuo kralja Idrisa, ukinuo monarhiju i preuzeo vlast u Libiji, koju će voditi više od 40 godina. 1970. – U Parizu preminuo François Mauriac, francuski pisac i nobelovac (1952.), autor romana Thérèse Desqueyroux. 1972. – U povijesnom meču u Reykjavíku, američki šahist Bobby Fischer porazio Borisa Spaskog i tako postao novi svjetski prvak u šahu.

2. septembra 31. pr. n. e. – U pomorskoj bitci kod Akcija, budući rimski car, Oktavijan August, porazio brojniju flotu Marka Antonija i egipatske kraljice Kleopatre. 1807. – Velika Britanija ponovo bombardirala Kopenhagen kako bi spriječila da neutralna danska flota pređe na stranu Prvog Francuskog Carstva. 1937. – Umro je Pierre de Coubertin (na slici), osnivač Međunarodnog olimpijskog odbora i pokretač modernih Olimpijskih igara. 1945. – Hồ Chí Minh u Hanoiju proglasio nezavisnost Demokratske Republike Vijetnama, koju Francuska odbija priznati, što ubrzo dovodi do višegodišnjeg rata. 1990. – Pobunjeno Pridnjestrovlje jednostranom se odlukom proglasilo sovjetskom republikom, odvojivši se tako od Moldavije.

3. septembra 301. – Prema legendi, klesar Marin s otoka Raba osnovao San Marino, najstariju još postojeću republiku na svijetu. 590. – Grgur I Veliki (na slici) izabran za rimskoga papu. Danas se smatra svecem rimokatoličke, pravoslavne i protestantske crkve. 1875. – Rođen je Ferdinand Porsche, dizajner automobila Volkswagen Buba i osnivač kompanije Porsche. 1914. – Albanski knez Wilhelm od Wieda napustio zemlju nakon samo šest mjeseci zbog protivljenja oporbe. Na vlasti će, formalno, ostati sve do 1925. godine. 1931. – Nakon smirenja krize, jugoslavenski kralj Aleksandar I Karađorđević donosi Oktroirani ustav, kojim je ukinuta Šestojanuarska diktatura i vraćen parlamentarizam.

4. septembra 476. – Odoakar je u vojnom puču oborio Romula Augustula s vlasti u Rimu, što se danas smatra krahom Zapadnog Rimskog Carstva. 1870. – Tri dana nakon pruske pobjede kod Sedana, Léon Gambetta proglasio Treću Francusku Republiku (na slici). 1892. – U Marseilleu se rodio Darius Milhaud, francuski kompozitor i muzički pedagog, jedan od članova grupe Les Six. 1965. – U Gabonu preminuo Albert Schweitzer, filozof, liječnik i misionar, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1952. godine. 1998. – Stanfordski studenti Larry Page i Sergey Brin osnovali Google, jednu od najvećih i najpopularnijih računalnih kompanija.

5. septembra 1643. – Rođen je Louis XIV Bourbon (na slici), francuski kralj čija je vladavina od 72 godine i 110 dana najduža u evropskoj historiji. 1669. – Mletačkom predajom Krete Osmanlijama, završava 24 godine dugi Kandijski rat. 1698. – Ruski car Petar Veliki, kako bi modernizirao zemlju, proglasio porez na bradu za svo stanovništvo osim svećenika i seljaka. 1945. – Igor Guzenko, zaposlenik sovjetskog veleposlanstva u Ottawi, izbjegao u Kanadu s dokumentima koji potvrđuju sovjetsku špijunažu u Sjevernoj Americi. 1960. – Pobijedivši Poljaka Zbigniewa Pietrzykowskog 5-0, Muhammad Ali, koji je tada nastupao kao Cassius Clay, osvojio zlatnu medalju u kategoriji do 81kg na Olimpijskim igrama u Rimu.

6. septembra 394. – Rimski car Teodosije I porazio uzurpatora Evgenija i njegovog franačkog magister milituma Arbogasta u bitci na rijeci Frigid. 1522. – Victoria, posljednji preostali brod iz Magellanove flote, vratio se u Španiju i tako dovršio prvo uspješno oplovljavanje svijeta. 1901. – Anarhist Leon Czolgosz hicem iz revolvera smrtno ranio američkog predsjednika Williama McKinleyja tokom Panameričke izložbe u Buffalu. McKinley će preminuti od ozljeda osam dana kasnije. 1972. – Devet izraelskih sportaša, otetih od strane palestinske organizacije Crni septembar, ubijeno je u neuspješnom i kontroverznom pokušaju oslobađanja od strane njemačke policije tokom Olimpijskih igara u Münchenu. 1998. – Od posljedica moždanog udara, u Tokiju preminuo Akira Kurosawa (na slici), višestruko nagrađivani i globalno najpoznatiji japanski filmski režiser, autor kultnih filmova Rashōmon, Sedam samuraja i Kagemusha.

7. septembra 1812. – U najkrvavijoj bitci Napoleonskih ratova, Napoleonova vojska odnijela pirovu pobjedu protiv ruske vojske generala Kutuzova kod Borodina, nedaleko od Moskve. 1860. – U jeku Risorgimenta, italijanski revolucionar Giuseppe Garibaldi vlakom ušao u Napulj, glavni grad Napuljskog Kraljevstva. Napuljsku vojsku porazit će krajem mjeseca. 1911. – Francuski avangardni pjesnik Guillaume Apollinaire uhapšen pod sumnjom da je iz Louvrea ukrao Leonardovu Mona Lisu. 1936. – Benjamin (na slici), posljednji preživjeli primjerak tasmanijskog tigra, uginuo u svom kavezu u hobartskom zoološkom vrtu. Ovime je vrsta službeno proglašena izumrlom. 1986. – Desmond Tutu postavljen za nadbiskupa Cape Towna, čime je postao prvi crni nadbiskup u apartheidskoj Južnoj Africi.

8. septembra 1331. – Dušan Silni, u dvorskom puču, svrgnuo svog oca Stefana Dečanskog i proglasio se kraljem svih srpskih i pomorskih zemalja. 1504. – Michelangelov David (na slici), jedan od najpoznatijih renesansnih kipova, otkriven je u Firenci. 1841. – Rodio se Antonín Dvořák, proslavljeni češki kompozitor i jedan od najznačajnijih nacionalnih kompozitora romantizma. 1966. – Kultna naučnofantastična serija Star Trek započela s emitiranjem na američkom NBC-ju. 1991. – Nakon održanog referenduma u kojem se preko 96% pristupnika izjasnilo za odcjepljenje, proglašena je nezavisna Republika Makedonija.

9. septembra 9. – Arminijev savez germanskih plemena uništio tri legije predvođene Publijem Varom u bitci u Teutoburškoj šumi, nakon koje Rim odustaje od aneksije Germanije. 1493. – Hrvatska je pretrpjela katastrofalan poraz od strane Osmanlija u bitci na Krbavskom polju. 1828. – Rodio se Lav Tolstoj (na slici), velikan ruskog realizma te autor klasika poput Ane Karenjine i Rata i mira. 1922. – Turskim osvajanjem Smirne, de facto zaključen trogodišnji Grčko-turski rat, koji je započet s ciljem grčke teritorijalne ekspanzije prema Turskoj. 1948. – Kim Il-sung formalno proglasio osnivanje Demokratske Narodne Republike Koreje.

10. septembra 1898. – Italijanski anarhist Luigi Lucheni u Ženevi ubio Elizabeth od Bavarske (na slici), suprugu Franza Josepha I i austrijsku caricu. 1919. – Novoformirana Republika Austrija i predstavnici Antante u Saint-Germainu potpisali mirovni sporazum kojim je formaliziran raspad Austro-Ugarske, odnosno priznata nezavisnost Poljske, Mađarske, Čehoslovačke i Jugoslavije. 1967. – Stanovnici Gibraltara na referendumu izglasali ostanak u sklopu Ujedinjenog Kraljevstva i tako odbili postati dio Španije. 1976. – Iznad Vrbovca dolazi do sudara aviona DC-9 Index-Adrije i HS121 Trident British Airwaysa, u kojem je poginulo 176 osoba. 2002. – Tradicionalno neutralna Švicarska pristupila Ujedinjenim narodima, čime je Vatikan preostao kao jedina globalno priznata zemlja koja nije članica te organizacije.

11. septembra 1697. – Predvođeni Eugenom Savojskom, Habsburgovci i Sveta liga odnijeli pobjedu protiv Osmanlija u bitci kod Sente, posljednjoj velikoj bitci Velikog turskog rata. 1921. – Osnivanjem naselja Nahalal u Palestini započelo provođenje cionističkog plana nastanjivanja Palestine s ciljem stvaranja židovske države, koja će kasnije postati Izrael. 1943. – Nakon kapitulacije Italije u Drugom svjetskom ratu, Treći Reich okupirao Korziku i Kosovo. 1973. – General Augusto Pinochet u vojnom puču svrgnuo demokratski izabranog predsednika Čilea, socijalista Salvadora Allendea, koji će potom izvršiti samoubojstvo. 2001. – Al-Kaida izvela četiri koordinirana teroristička napada na Sjedinjene Države (na slici), pri čemu će poginuti gotovo 3,000 ljudi. Niti mjesec dana kasnije, Sjedinjene Države započinju globalni rat protiv terorizma.

12. septembra 490. pr. n. e. – Vojska grčkih polisa Atene i Plateje porazila je satrapsku vojsku Perzijske Monarhije u bitci na Maratonskom polju. 1683. – Dolaskom poljske vojske pod vodstvom Jana III Sobjeskog, zajednička poljsko-habsburška vojska porazila Osmanlije i time završila veliku opsadu Beča. 1910. – Pod njegovom dirigentskom palicom i uz sudjelovanje 852 pjevača i 171 člana orkestra, u Münchenu premijerno izvedena Mahlerova Simfonija br. 8 (Simfonija tisuća); radi se o jednom od najvećih zborskih djela na klasičnom repertoaru. 1959. – Na NBC-ju s emitiranjem započela Bonanza, kultna vestern serija koja je bila prvi redovno emitirani televizijski program u boji na svijetu. 1974. – Derg, skupina vojnih oficira, u državnom udaru svrgnula etiopskog cara Hailea Selassija (na slici) s vlasti nakon više od 40 godina i uspostavila vojnu diktaturu u toj zemlji.

13. septembra 335. – Car Konstantin Veliki konsekrirao je Hram Vaskrsenja Hristovog u Jeruzalemu. 1541. – Nakon tri godine egzila, Jean Calvin se vraća u Ženevu, gdje postaje najvažniji građanin i reformator crkve sukladno svojoj kalvinističkoj doktrini. 1874. – U Beču se rodio Arnold Schönberg (na slici), austrijski kompozitor, utemeljitelj dodekafonije i jedan od najvećih inovatora na polju moderne klasične muzike. 1908. – Dolaskom prvog voza do Bara s radom započela crnogorska željeznica. 1996. – Šest dana nakon što je ranjen u pucnjavi, u bolnici u Las Vegasu preminuo slavni američki reper Tupac Shakur.

14. septembra 407. – Umro je bivši vaseljenski patrijarh Jovan Hrizostom, jedan od tri sveta jerarha Pravoslavne crkve. 786. – Nakon smrti svoga brata Al-Hadija, u "Noći triju kalifa", Harun al-Rašid postaje vladar Abasida, što označava početak velikog kulturnog i naučnog napretka. 1741. – Njemački barokni kompozitor Georg Friedrich Händel u Londonu završio svoj poznati oratorij Mesija, jedno od svojih najznačajnijih i najpopularnijih djela. 1960. – Uz pomoć CIA-je, diktator Mobutu Sese Seko (na slici) u vojnom puču preuzima vlast u Demokratskoj Republici Kongu, nakon čega ukida parlament i suspendira ustav. 1960. – U Bagdadu formalno osnovan OPEC, Organizacija zemalja izvoznica nafte, u koju ulaze najveći svjetski proizvođači tog goriva.

15. septembra 668. – Istočnorimski car Konstans II ubijen je u atentatu u Sirakuzi, kojeg je izveo njegov vlastiti dvorski službenik. 1821. – Trinaest kolonijalnih predstavnika u Guatemali donijeli akt kojim je proglašena nezavisnost srednjoameričkih kolonija od Španskog Imperija. 1952. – Na inzistiranje Sjedinjenih Država, Ujedinjeni narodi donijeli rezoluciju prema kojoj je Eritreja dodijeljena Etiopiji. 1963. – U Zagrebu preminuo Slavko Kolar, značajni hrvatski pisac (Svoga tela gospodar, Breza) i filmski scenarist. 2008. – Financijska korporacija Lehman Brothers (središte na slici) proglasila je bankrot, što je označilo početak najduže recesije modernog doba.

16. septembra 1893. – U Budimpešti se rodio Albert Szent-Györgyi, mađarsko-američki naučnik i nobelovac (1937.), zaslužan za otkriće vitamina C. 1941. – U jeku zajedničke invazije Ujedinjenog Kraljevstva i Sovjetskog Saveza, iranski šah Reza Pahlavi (na slici) prisiljen je na abdikaciju u korist svoga sina, Muhameda Reze Pahlavija. 1963. – Bivše kolonije Malaja, Singapur, Sabah i Sarawak ujedinile se i tako formirale Malezijsku Federaciju. 1975. – Papua Nova Gvineja formalno stekla nezavisnost od Australije. 1993. – Tokom ljetovanja na Korčuli, utopio se slovenski i jugoslavenski skijaš i olimpijac Rok Petrovič.

17. septembra 1787. – Trideset i devet predstavnika na Konvenciji u Philadelphiji potpisalo konačnu verziju Ustava Sjedinjenih Američkih Država, prvog modernog, demokratskog, pisanog ustava u svijetu. Isti će biti ratificiran sljedeće godine. 1905. – U Zadru se rodio Vladan Desnica, veliki jugoslavenski pisac i autor romana Proljeća Ivana Galeba. 1976. – NASA predstavila Enterprise, prvi ikad konstruirani space shuttle. 1980. – Nakon višetjednog štrajka u Gdańsku, osnovan je nezavisni sindikat Solidarnost, čiji je vođa bio kasniji poljski predsjednik, Lech Wałęsa. 1991. – Na Internetu se pojavila prva verzija operativnog sistema Linux (na slici je Tux, maskota Linuxa), jednog od najpoznatijih primjera slobodnog softvera.

18. septembra 96. – Nakon atentata na Domicijana, Nerva je proglašen za novog rimskog cara. 324. – Konstantin Veliki porazio svog suvladara Licinija u bitci kod Hrizopolisa i tako postao jedini, samostalni vladar Rimskog Carstva. 887. – Neretljani porazili mletačku flotu u bitci kod Makarske i ubili tadašnjeg dužda, Pietra I Candiana. 1739. – Habsburška Monarhija i Osmansko Carstvo potpisale mirovni sporazum, kojim je Beograd vraćen pod osmansku kontrolu. 1819. – U Parizu se rodio Léon Foucault, francuski fizičar najpoznatiji po svom eponimnom eksperimentu s njihalom (na slici).

19. septembra 1893. – Generalni guverner David Boyle odobrio reformu izbornog zakona u Novom Zelandu, čime je ta zemlja postala prva u svijetu koja je dala biračko pravo ženama. 1959. – Sovjetskom vođi Nikiti Hruščovu zabranjen ulazak u Disneyland zbog sigurnosnih razloga. 1970. – Na farmi Michaela Eavisa u istoimenom mjestu održano prvo izdanje Glastonburyjskog festivala (na slici), jednog od globalno najpoznatijih i najpopularnijih muzičkih festivala. 1985. – Potres magnitude 8.0 pogodio je Ciudad de México i njegovu širu okolicu, odnijevši tisuće života i uništviši nekoliko stotina zgrada. 1991. – Dvoje njemačkih turista na Ötztalskim Alpama otkrili mumiju eneolitskog čovjeka, koji će po mjestu nalazišta dobiti ime Ötzi.

20. septembra 1187. – Ajubidski sultan Saladin započeo opsadu Jeruzalema, u kojoj odnosi odlučujuću pobjedu i dokida Jeruzalemsko Kraljevstvo. 1870. – Italijanska vojska uspješno zauzela Rim, čime je dovršen Risorgimento i ukinuta Papinska Država. 1943. – Na svom drugom zasjedanju, u selu Plaškom, ZAVNOH donio Odluku o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatskoj. 1946. – Nakon što je zbog Drugog svjetskog rata odgođen čak sedam godina, održan je prvi Filmski festival u Cannesu, danas jedan od najuglednijih i najpoznatijih filmskih festivala u svijetu. 1957. – Od posljedica krvarenja u mozgu preminuo finski kompozitor Jean Sibelius (na slici), jedan od najznačajnijih predstavnika kasnog romantizma, čija su djela imala utjecaj na formiranje finskog nacionalnog identiteta.

21. septembra 1866. – Rodio se Herbert George Wells (na slici), britanski pisac i autor romana Rat svjetova te pripovjetke "Vremenski stroj", koji se danas smatra "ocem" naučne fantastike. 1898. – Nakon što je car Guangxu stavljen u kućni pritvor, carica Cixi je preuzela vlast u Kini i tako zaustavila Stodnevnu reformu, koja je trebala modernizirati zemlju. 1937. – U Londonu premijerno objavljen roman za djecu Hobit J.R.R. Tolkiena, kritički i komercijalno uspješni prvi nastavak iz globalno popularnog i višestruko ekraniziranog serijala o Međuzemlju. 1981. – Belize, dotadašnji Britanski Honduras, stekao punu nezavisnost od Ujedinjenog Kraljevstva. 1993. – Ruski predsjednik Boris Jeljcin suspendirao parlament i ukinuo tadašnji ustav, što je dovelo do dvotjedne ustavne krize.

22. septembra 1692. – Pogubljeno je posljednjih osmero osuđenika tokom zloglasnih suđenja vješticama i čarobnjacima iz Salema; ostali osuđenici će biti oslobođeni od optužbi i pušteni na slobodu. 1957. – François "Papa Doc" Duvalier premoćno pobijedio na predsjedničkim izborima na Haitiju, postavši tako izabrani predsjednik prije nego je 1964. godine, kao diktator, uzeo titulu doživotnog predsjednika. 1975. – Samo sedamnaest dana nakon neuspjelog pokušaja članice "Mansonove porodice", Lynette Fromme, radikalka Sara Jane Moore pokušala ubiti američkog predsjednika Geralda Forda u San Franciscu. 1980. – Iračkom invazijom na Iran započeo osmogodišnji Iračko-iranski rat, koji će odnijeti na stotine tisuća života i prouzročiti enormnu ekonomsku štetu. 1999. – Preminuo je George C. Scott (na slici), proslavljeni američki glumac (Dr. Strangelove, Patton) i prvi koji je ikada odbio dodijeljenog mu Oscara.

23. septembra 1122. – Papa Kalist II i njemački car Heinrich V postigli dogovor znan kao Wormski konkordat, kojim je zaključena višegodišnja borba za investituru. 1669. – Leopold I proglasio je zagrebačku isusovačku akademiju univerzitetskom ustanovom, što je bio začetak Univerziteta u Zagrebu. 1889. – S ciljem proizvodnje igračih karata hanafuda, osnovana je kompanija Nintendo, koja će se krajem XX. vijeka proslaviti proizvodnjom igračih konzola. 1909. – Časopis Le Gaulois započeo sa serijskim objavljivanjem poznatog i višestruko adaptiranog gotskog romana Fantom opere (ilustracija na slici), francuskog pisca i novinara Gastona Lerouxa. 1943. – Nekoliko tjedana nakon kapitulacije, uspostavljena je o Trećem Reichu ovisna marionetska Italijanska Socijalna Republika, koju će predvoditi ranije svrgnuti Benito Mussolini.

24. septembra 622. – Muhamed i njegovi sljedbenici završili hidžru iz Meke u Medinu kako bi izbjegli vjerski progon. 1868. – Hrvatski sabor, u kojemu su većinu držali mađaroni, izglasao prihvaćanje Hrvatsko-ugarske nagodbe, potvrdivši tako subordinaciju hrvatskih zemalja Ugarskoj unutar Austro-Ugarske. 1902. – Rodio se Ruholah Homeini, iranski politički i vjerski vođa te osnivač moderne, Islamske Republike Iran. 1960. – Porinut je danas neaktivni USS Enterprise, prvi nosač aviona na atomski pogon. 1973. – Gvineja Bisau (zastava na slici) jednostrano proglasila nezavisnost od Portugala, koja će biti priznata sljedeće godine.

25. septembra 1066. – Anglosaksonske trupe predvođene Haroldom Godwinsonom porazile Vikinge u odlučujućoj bitci na Stamford Bridgeu, završivši tako vikinšku invaziju Britanije. 1396. – Osmanski sultan Bajazid I uništio križarsku vojsku Žigmunda Luksemburškog u bitci kod Nikopolja. 1906. – Rodio se Dmitrij Šostakovič (na slici), ruski kompozitor neoklasicizma, čiji je opus predstavljao sumu avangardne individualnosti i tadašnjih režimskih tendencija. 1969. – Potpisana je povelja kojom je osnovana Organizacija islamske konferencije, međunarodna islamska organizacija koja danas broji 57 muslimanskih država s 1,6 milijardi stanovnika. 2002. – U sibirskoj rijeci Vitim dolazi do snažne eksplozije za koju se vjeruje da ju je uzrokovao pad meteorita.

26. septembra 1371. – Srpske snage kralja Vukašina doživjele su katastrofalan poraz od Osmanlija u Maričkoj bitci. 1687. – Predvođene duždom Francescom Morosinijem, mletačke trupe bombardirale osmanske trupe stacionirane u Ateni, pri čemu je djelomično oštećen slavni Partenon. 1960. – Kubanski vođa Fidel Castro (na slici u zgradi Ujedinjenih naroda) održao najduži govor u historiji Ujedinjenih naroda, u trajanju od 4 sata i 29 minuta. 1968. – U Pravdi objavljen članak naslova "Suverenitet i međunarodne obveze socijalističkih zemalja", koji je predstavljao javno objavljivanje vanjskopolitičke, Brežnjevljeve doktrine. 1969. – Premijerno je izdan album Abbey Road, posljednji snimljeni, ali pretposljednji izdani album kultnih Beatlesa; njihov posljednji izdani album, Let It Be, snimljen je prije nego je započelo snimanje Abbey Roada.

27. septembra 1590. – Samo 13 dana nakon što je izabran za papu, od posljedica malarije u Rimu umro Urban VII, papa s najkraćim pontifikatom u historiji. 1822. – U pismu Bon-Josephu Dacieru (na slici), francuski naučnik Jean-François Champollion objavio kako je uspio dešifrirati hijeroglife s kamena iz Rosette. 1908. – U Detroitu je s proizvodne trake izašao prvi Fordov Model T, popularno dostupan "u svakoj boji, ako je ona crna", s kojim započinje masovna proizvodnja automobila. 1940. – Predstavnici Trećeg Reicha, Italije i Japana u Berlinu potpisali Trojni pakt i tako formalizirali nastanak Sila osovine. 1996. – Nakon četiri godine borbe, talibani uspijevaju osvojiti Kabul i tako steći kontrolu nad gotovo 80% Afganistana.

28. septembra 551. pr. n. e. – Rodio se kineski filozof Konfucije, čiji etička i filozofska učenja postaju temelj filozofije konfucijanizma. 235. – Nakon promjene svjetovne vlasti, papa Poncijan je osuđen na prisilni rad, zbog čega je bio prisiljen abdicirati, postavši tako prvi papa koji je na taj način završio svoj pontifikat. 351. – Rimski car Konstancije II porazio uzurpatora Magnencija u bitci kod Murse, jednoj od najkrvavijih bitaka u rimskoj historiji. 1066. – Predvođeni vojvodom Williamom Osvajačem, Normani se uspješno iskrcali u Engleskoj, koju će u narednim mjesecima i osvojiti. 1966. – U Parizu preminuo André Breton (na slici), francuski pisac i umjetnički teoretičar, najpoznatiji kao začetnik nadrealizma.

29. septembra 522. pr. n. e. – Ubojstvom uzurpatora Smerdisa, Darije Veliki osvaja vlast u Perzijskoj Monarhiji. 1571. – U Milanu se rodio Caravaggio, veliki barokni slikar podjednako poznat kako po svojim platnima, tako i po burnom privatnom životu. 1901. – Rodio se Enrico Fermi (na slici), italijanski fizičar i nobelovac (1938.), najpoznatiji po otkriću nuklearnih reakcija. 1923. – Odlukom Lige naroda, formalno je potvrđen britanski mandat u Palestini, s kojim nastaje Mandatna Palestina. 1954. – Dvanaest zemalja Zapadne Evrope potpisale konvenciju kojom je osnovan CERN, Evropska organizacija za nuklearna istraživanja.

30. septembra 1207. – Rodio se Dželaludin Rumi, veliki perzijski pjesnik i mislioc, jedan od naznačajnijih islamskih pjesnika. 1791. – U Beču premijerno izvedena Čarobna frula (na slici prikaz scenografije), posljednja opera Wolfganga Amadeusa Mozarta. 1938. – Francuska, Velika Britanija, Italija i Treći Reich potpisuju Minhenski sporazum, kojim Treći Reich dobiva pravo na okupaciju čehoslovačkih Sudeta. 1955. – U tragičnoj prometnoj nesreći poginuo James Dean, američki glumac i kulturološka ikona, prvi glumac posthumno nominiran za Oscara. 1966. – Bivša britanska kolonija Bečuana postaje nezavisna Republika Bocvana.