Wikipedija:Na današnji dan/4.

1. aprila 1873. – Rodio se ruski kompozitor Sergej Rahmanjinov (na slici), autor Rapsodije na Paganinijevu temu i jedan od najboljih pijanista u historiji. 1929. – Rodio se češki pisac Milan Kundera, jedan od velikana postmodernizma te autor romanā Nepodnošljiva lakoća postojanja i Knjiga smijeha i zaborava. 1939. – General Francisco Franco objavio službeni kraj Španskog građanskog rata i preuzeo vlast u državi kao Caudillo. 1946. – NK Dinamo Zagreb i NK Hajduk Split odigrali su, u sklopu jugoslavenske Prve lige, prvi "vječni derbi", u kojem je Hajduk pobijedio 2:0. 1976. – Steve Jobs, Steve Wozniak i Ronald Wayne u Cupertinu osnovali kompaniju Apple, jednu od najuspješnih računalnih kompanija u historiji.

2. aprila 1792. – U Sjedinjenim Državama je izglasan Zakon o otkovu, kojim je dolar postao službena valuta. 1840. – U Parizu se rodio Émile Zola, ugledni francuski pisac i najznačajniji predstavnik naturalizma, čije je temeljne odlike iznio u svom ciklusu Rougon-Macquartovi. 1914. – Rodio se Sir Alec Guinness (na slici), britanski glumac i oskarovac najpoznatiji po ulogama Obi-Wan Kenobija u serijalu Ratovi zvijezda i pukovnika Nicholsona u filmu Most na rijeci Kwai, koji mu je donio Oscara. 1930. – Nakon misteriozne i iznenadne smrti carice Zauditu, Haile Selassie I postao je car Etiopije. 1982. – Vojna hunta u Argentini naredila uspješnu pomorsku invaziju Falklandskih otoka, što je bio okidač za dvomjesečni rat s Ujedinjenim Kraljevstvom.

3. aprila 1915. – U Valjevu umrla Nadežda Petrović (na slici), najpoznatija srpska slikarica u historiji. 1924. – Rodio se američki glumac i oskarovac Marlon Brando, poznat po ulogama u filmovima Na dokovima New Yorka, Tramvaj zvan čežnja i Kum. 1948. – Premijerom Cankarove drame Kralj Betajnove s radom započelo Jugoslovensko dramsko pozorište u Beogradu. 1975. – Dotadašnji svjetski prvak Bobby Fischer odbio igrati protiv Anatolija Karpova, čime je ovaj bez borbe postao novi svjetski prvak u šahu. 1991. – Od leukemije u Švicarskoj umro britanski pisac Graham Greene, autor romana Mirni Amerikanac i scenarija za film Treći čovjek.

4. aprila 1581. – Kraljica Elizabeth I proglasila je moreplovca Francisa Drakea vitezom zbog njegove uspješne plovidbe oko svijeta. 1825. – U Novom Sadu se rodio Đuro Daničić, srpski lingvističar, filolog i sudionik Ilirskog pokreta, jedan od utemeljitelja srpskohrvatskog jezika i predstavnik tzv. "zagrebačkog jezičnog kruga". 1968. – Kriminalac James Earl Ray u motelu u Memphisu izvršio atentat na američkog propovjednika, borca za ljudska prava i nobelovca (1964.), Martina Luthera Kinga (na slici). 1975. – Sklapanjem partnerstva između Billa Gatesa i Paula Allena u Albuquerqueju je osnovana računalna kompanija Microsoft. 1976. – Diktatorski režim Pol Pota svrgnuo je tada simboličnog šefa države, princa Norodoma Sihanouka, s vlasti i stavio ga u kućni pritvor. On će kasnije opet postati kralj.

5. aprila 1242. – Ruski vladar Aleksandar Nevski pobjedom u "bitci na ledu" (na slici) uspješno odbio pokušaj prodiranja Teutonaca. 1588. – Rodio se engleski filozof Thomas Hobbes, autor poznatog djela Levijatan u kojem opravdava apsolutnu monarhiju i uvodi termin društvenog ugovora. 1879. – Čile objavio rat Boliviji i Peruu, čime je započeo Pacifički rat. 1945. – Jugoslavenski vođa Josip Broz Tito potpisao sporazum kojim je odobren "privremeni ulazak sovjetskih trupa na jugoslavenski teritorij". 1994. – Nakon dvodnevnog nestanka, legendarni frontmen grupe Nirvana, Kurt Cobain, počinio suicid.

6. aprila 1483. – Rodio se talijanski slikar Raffaello Sanzio, jedan od trojice velikana visoke renesanse. 1667. – Grad Dubrovnik pogodio je razoran potres koji je odnio tisuće života, posebice vlastele, i uništio kulturna dobra grada. 1895. – Irski pisac Oscar Wilde uhapšen je u hotelu u Londonu zbog "djela velike pokvarenosti", nakon što je izgubio sudski proces protiv markiza od Queensberryja. 1896. – U Ateni službeno otvorene prve moderne Olimpijske igre, točno 1,500 godina nakon što je Teodozije I zabranio antičke. 1971. – Preminuo je ruski kompozitor Igor Stravinski (na slici), najznačajniji kompozitor moderne klasike, poznat po baletima Žar-ptica, Posvećenje proljeća i Petruška.

7. aprila 529. – Izdan je Codex Justinianus, prvi i jedini izgubljeni dio kodifikacije prava bizantskog cara Justinijana I, koji je danas temelj suvremene jurisprudencije i romanistike. 1348. – Njemački car Karlo IV Luksemburški osnovao je Karlov univerzitet u Pragu, najstariji češki i srednjoevropski univerzitet. 1939. – Rodio se Oscarom nagrađeni američki režiser Francis Ford Coppola, autor trilogije Kum i filma Apokalipsa danas. 1947. – Preminuo je američki industrijalac Henry Ford, osnivač automobilske kompanije Ford. 1963. – Tadašnja FNR Jugoslavija usvojila je novi federalni Ustav, kojim je ime zemlje promijenjeno u Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (zastava na slici).

8. aprila 217. – Dok je putem stao kako bi urinirao, rimski car Karakala je ubijen od strane vojnika Justina Marcijala; naslijedio ga je pretorijanski prefekt Marko Opelije Makrin. 1820. – Na egejskom otoku Milosu pronađen mramorni kip grčke božice Venere (na slici). 1924. – U sklopu Atatürkovih reformi, šerijatski sudovi su ukinuti u Turskoj kao dio procesa sekularizacije. 1950. – Od posljednica otkazivanja bubrega, u Londonu umro ruski baletan Vaclav Nižinski, jedan od najboljih plesača u historiji. 1973. – U Francuskoj umro španski slikar Pablo Picasso, jedan od velikana kubizma.

9. aprila 1626. – Preminuo je znameniti engleski filozof i pravnik, Francis Bacon, jedan od prvih zagovaratelja unitarizma racionalizma i empirizma. 1865. – Predajom vojske generala Roberta Leeja generalu Ulyssesu Grantu u Virginiji, završio Američki građanski rat, iako će posljednji metak biti ispaljen čak dva mjeseca nakon kapitulacije Konfederacije. 1940. – U sklopu Drugog svjetskog rata, Treći Reich napao Dansku i Norvešku. Dok će se u Norveškoj ratovati još dva mjeseca, Danska je pod okupaciju pala isti dan (na slici središte danskog SS-a). 1959. – Umro je slavni američki arhitekt Frank Lloyd Wright, jedan od velikana funkcionalizma i autor kuće Fallingwater. 1991. – Gruzija je formalno proglasila nezavisnost od tadašnjeg Sovjetskog Saveza, nakon što je nezavisnost premoćno podržana na ranije održanom referendumu.

10. aprila 1864. – Nadvojvoda Maximilian Habsburg (na slici), brat austro-ugarskog cara Franza Josepha, imenovan je meksičkim carem tokom druge Francuske intervencije u toj zemlji. 1871. – U današnjoj Slovačkoj rođen je Eduard Slavoljub Penkala, izumitelj i inženjer najpoznatiji kao tvorac prve automatske mehaničke olovke – penkale. 1925. – Premijerno tiskan roman Veliki Gatsby Francisa Scotta Fitzgeralda, jedno od najboljih djela američke "Izgubljene generacije". 1941. – General Slavko Kvaternik preko radija proglasio fašističku tvorevinu Nezavisnu Državu Hrvatsku, marionetsku državu Trećeg Reicha. 1970. – Paul McCartney službeno objavio kako napušta Beatlese zbog osobnih i profesionalnih razloga, čime je formalno započeo raspad kultnog benda.

11. aprila 1241. – Ugarsko-hrvatski kralj Béla IV doživio je težak poraz od tatarskog vođe Batu-kana na rijeci Sajó, nakon čega se dao u bijeg u Dalmaciju. 1689. – William III i njegova supruga, Mary II, okrunjeni su kao zajednički vladari Velike Britanije. 1961. – U Jeruzalemu započelo suđenje nacističkom ratnom zločincu Adolfu Eichmannu. 1984. – Konstantin Černjenko, pretposljednji vođa Sovjetskog Saveza, izabran je za predsjednika Prezidija Vrhovnog sovjeta. 1985. – Preminuo je albanski političar Enver Hoxha (na slici), neosporivi vladar komunističke Albanije od 1945. godine.

12. aprila 1885. – U Parizu se rodio francuski slikar Robert Delaunay, osnivač orfizma. 1927. – General Chiang Kai-shek naredio je smaknuće nekoliko stotina članova Komunističke partije Kine u Šangaju. Događaj je znan kao Dvanaestoaprilska čistka. 1941. – U sklopu Aprilskog rata, njemačke trupe ušle u Beograd, samo nekoliko dana pred pad Jugoslavije. 1945. – Preminuo je 32. američki predsjednik, Franklin Delano Roosevelt (na slici), vođa zemlje u Drugom svjetskom ratu, tvorac New Deala i jedini američki predsjednik biran na četiri uzastopna mandata. Naslijedio ga je njegov potpredsjednik, Harry S. Truman. 1961. – Sovjetski kozmonaut Jurij Gagarin postao je prvi čovjek u svemiru.

13. aprila 1204. – Usred Četvrtog križarskog rata, križarska vojska opljačkala i uništila Konstantinopol, čime je privremeno ukinuto Bizantsko, a utemeljeno Latinsko Carstvo. 1742. – U Dublinu je premijerno izveden oratorij Mesija, najznačajnije i najpoznatije djelo njemačkog baroknog kompozitora, Georga Friedricha Händela. 1906. – Rodio se irsko-francuski pisac, filozof i nobelovac, Samuel Beckett (na slici), jedan od velikana teatra apsurda te autor drame U očekivanju Godota. 1943. – U sklopu Drugog svjetskog rata otkrivena je masovna grobnica poljskih ratnih zarobljenika u Katinjskoj šumi, što je izazvalo političku krizu između poljske vlade u egzilu i Sovjetskog Saveza, koji je negirao odgovornost. 1964. – Afroamerički glumac Sidney Poitier nagrađen je Oscarom za najbolju mušku ulogu u filmu Poljski ljiljani, postavši tako prvi Afroamerikanac kojemu je uručen Oscar.

14. aprila 1759. – U Londonu umro Georg Friedrich Händel (na slici), veliki njemački barokni kompozitor poznat po grandioznim oratorijima. 1849. – Na inicijativu pravnika Lajosa Kossutha, Ugarska proglasila nezavisnost od Austrije i proglasila republiku čiji je prvi predsjednik postao upravo Kossuth. 1865. – U loži Ford's Theatrea u Washingtonu, John Wilkes Booth ustrijelio 16. američkog predsjednika, Abrahama Lincolna. Zemlju će preuzeti dotadašnji potpredsjednik, Andrew Johnson. 1930. – Ustrijelio se ruski futuristički pjesnik i revolucionar Vladimir Majakovski, ostavivši za sobom takozvanu "Nedovršenu pjemu". 1945. – U Splitu je formirana prva Narodna vlada Hrvatske na čelu s Vladimirom Bakarićem.

15. aprila 1452. – Rodio se Leonardo da Vinci, italijanski renesansni umjetnik i erudit, autor slavne Mone Lise. 1707. – Rodio se švicarski matematičar Leonhard Euler, jedan od najvećih inovatora na pordučju matematike. 1912. – Britanski prekooceanski brod RMS Titanic potonuo je, udarivši o santu leda, na svom prvom putovanju. U nesreći tada najluksuznijeg broda poginulo je preko tisuću ljudi. 1919. – U zagrebačkoj kavani Medulić osnovan je Jugoslavenski nogometni savez. 1980. – U Parizu umro Jean-Paul Sartre (na slici), francuski filozof, književnik i nobelovac, glavni predstavnik egzistencijalizma i autor romana Mučnina.

16. aprila 1828. – Preminuo je veliki španski slikar Francisco Goya (na slici), jedan od velikana romantizma. 1912. – Harriet Quimby preletjela Engleski kanal, postavši tako prva žena kojoj je to pošlo za rukom. 1921. – Rodio se britanski glumac i oskarovac Peter Ustinov, poznat kao treći filmski Poirot. 1945. – Ulaskom sovjetskih trupa u Berlin započela je posljednja bitka europskog fronta u Drugom svjetskom ratu. Nakon sovjetske pobjede, Treći Reich će potpisati kapitulaciju. 1992. – Na finalnoj utakmici u Istanbulu, KK Partizan pobjedom nad Joventutom 71:70, nakon koša Aleksandra Đorđevića u posljednjoj sekundi, postao prvak Europe u košarci.

17. aprila 1397. – Engleski pisac Geoffrey Chaucer na dvoru kralja Richarda II po prvi puta ispričao svoje Canterburyjske priče (na slici ilustracija Chaucera kao hodočasnika iz djela). Naučnici su, kasnije, utvrdili kako je ovaj datum početak hodočašća u Canterbury iz samog djela, koje je započelo 1387. godine. 1790. – Preminuo je Benjamin Franklin, američki državnik i veleposlanik u Francuskoj, izumitelj gromobrana i jedan od autora Deklaracije nezavisnosti. 1814. – Rodio se srpski botaničar Josif Pančić, ugledni predavač, prvi predsjednik Srpske kraljevske akademije i otkrivač Pančićeve omorike. 1941. – Kapitulacijom Kraljevske jugoslavenske vojske kod Sarajeva, Sile Osovine pobijedile u Aprilskom ratu i razdijelile zemlju uspostavivši brojne marionetske države. 1975. – Crveni Kmeri zauzeli su Phnom Penh, glavni grad Kambodže, i tako započeli strahovladu u kojoj će stradati više od milijun ljudi.

18. aprila 1506. – Postavljen je kamen temeljac za novu Baziliku svetog Petra u Rimu, današnje papinsko središte. 1874. – Rodila se Ivana Brlić-Mažuranić, unuka bana Mažuranića i autorica mnogih poznatih bajki. 1942. – Kolaboracionistički političar Pierre Laval postao je premijer Višijevske Francuske, postavši tako druga osoba u državi uz maršala Pétaina. 1943. – Američke trupe izvršile uspješan atentat na japanskog admirala Isorokua Yamamota (na slici) na Solomononskim Otocima. Yamamoto je bio jedan od rijetkih japanskih zapovjednika koji se protivio napadu na Sjedinjene Države. 1955. – U Sjedinjenim Državama umro Albert Einstein, njemački fizičar i nobelovac, jedan od najznačajnijih fizičara u historiji, čije je ime danas sinonim za genijalnost.

19. aprila 1713. – Ostavši bez muških nasljednika, habsburški car Karlo III izdao je kućni zakon, Pragmatičku sankciju, kojom je svojoj kćeri, Mariji Theresiji, osigurao prijestolje. 1775. – Američkom pobjedom kod Concorda u Massachusettsu, u sklopu veće bitke kod Lexingtona i Concorda, započeo je Američki rat za nezavisnost. 1824. – Od posljedica snažne groznice, u Grčkoj preminuo engleski pjesnik George Gordon Byron, jedan od velikana romantizma. 1956. – Holivudska diva Grace Kelly (na slici) udala se za monegaškog princa Rainiera III, postavši tako monegaška princeza. 1989. – Preminula je engleska spisateljica Daphne du Maurier, autorica priče "Ptice" te romana Jamaica Inn i Rebecca, koje je svojim ekranizacijama proslavio Alfred Hitchcock.

20. aprila 1534. – Francuski istraživač i pomorac Jacques Cartier započeo svoje putovanje tijekom kojeg će otkriti Kanadu, točnije Newfoundland i Labrador. 1792. – Francuskom objavom rata habsburškom caru Franzu I, započeli su Francuski revolucionarni ratovi. 1872. – Preminuo je Ljudevit Gaj, hrvatski jezikoslovac i pjesnik te osnivač i vođa Ilirskog pokreta. 1986. – Slavni klasični pijanist Vladimir Horowitz (na slici) održao svoj prvi koncert u Sovjetskom Savezu nakon što je 1925. pobjegao iz zemlje. 1998. – Nakon gotovo 30 godina djelovanja, njemačka revolucionarna skupina Frakcija Crvene Armije službeno objavila svoj raspad.

21. aprila 753. – Nedugo nakon što je ubio brata Rema, Romul, prema tradicionalnoj predaji, osnovao grad Rim, jezgru najmoćnije antičke države. 1509. – Nakon smrti svog oca, kralja Henryja VII, na englesko prijestolje došao Henry VIII (na slici), jedan od najznačajnijih engleskih vladara. 1736. – Umro je Eugen Savojski, slavni austrijski vosjkovođa zaslužan za velike vojne uspjehe tijekom Velikog turskog rata, među kojima se ističu oslobađanje Sarajeva i pobjeda kod Sente. 1960. – Simboličnim prijenosom triju vlasti iz starog glavnog grada, Rija de Janeira, u 9:30 sati inauguriran je novi i aktualni glavni grad Brazila, Brasília. 1989. – Na tržištu se pojavila prva inačica popularne igrače konzole Game Boy.

22. aprila 1500. – Portugalski moreplovac i istraživač Pedro Álvares Cabral doplovio do obale današnjeg Brazila. 1724. – U Königsbergu se rodio njemački filozof Immanuel Kant (na slici), jedan od najznačajnijih predstavnika klasičnog njemačkog idealizma. 1904. – U New Yorku se rodio J. Robert Oppenheimer, američki fizičar poznat kao "otac atomske bombe". 1945. – Zatvorenici najvećeg ustaškog koncentracijskog logora, Jasenovca, ustali protiv čuvara i pokušali proboj. Ubijeno ih je 520 dok ih je oko 80 uspjelo pobjeći. 1970. – Obilježen je prvi Dan planeta Zemlje.

23. aprila 1616. – Preminuo je William Shakespeare (na slici), engleski dramatičar i glumac, jedan od najvećih dramskih pisaca svih vremena, te autor Hamleta, Romea i Julije i Kralja Leara. Tradicionalno se smatra da je rođen na isti dan 1564. godine. 1858. – U Kielu se rodio Max Planck, ugledni i utjecajni njemački fizičar, koji se danas samatra "ocem" kvantne mehanike. 1902. – U Reykjavíku se rodio Halldór Laxness, islandski pisac i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1955. godine. 1913. – Nakon višemjesečne opsade, Crna Gora se predala i prepustila Skadar Osmanlijama. U kratkom roku, on će biti priključen Albaniji. 1945. – Hermann Göring iz svog dvorca poslao službeni telegram Adolfu Hitleru kako namjerava preuzeti vlast, misleći da je ovaj mrtav. Bormannovom manipulacijom, Hitler će dobiti krivu obavijest i za svoje nasljednike postaviti Goebbelsa i Dönitza, a Göring će biti proglašen izdajnikom.

24. aprila 1877. – Ruskom objavom rata, započeo je posljednji u nizu ratova između te zemlje i Osmanskog Carstva. 1904. – U Rotterdamu se rodio nizozemsko-američki umjetnik Willem de Kooning, jedan od najistaknutijih predstavnika apstraktnog ekspresionizma. 1916. – U Dublinu započeo Uskršnji ustanak irskih republikanaca protiv britanske vlasti s ciljem osamostaljivanja Irske. Nakon šest dana, ustanak je završio porazom ustanika. 1945. – S radom prestao Volksgerichtshof, zloglasni nacistički politički sud pred kojim su se vodili montirani procesi. 1984. – ITV prikazao prvu epizodu popularne serije Avanture Sherlocka Holmesa s Jeremyjem Brettom u naslovnoj ulozi (na slici). Danas je to najvjernija adaptacija Doyleovih priča.

25. aprila 404. pr. n. e. – Atenska vojska kapitulirala spartanskom vođi Lisandru i time završila Peloponeski rat. 1776. – U Varaždinu, tadašnjem središtu Banske Hrvatske, buknuo veliki požar koji će uništiti dobar dio grada. Nakon toga, središte je preseljeno u Zagreb. 1792. – Francuski oficir kompozitor Claude Joseph Rouget de Lisle napisao je "Marseljezu" (na slici), inicijalno vojnu pjesmu, a danas nacionalnu himnu Francuske Republike. 1848. – Službenim banskim pismom, Josip Jelačić ukinuo kmetstvo u Banskoj Hrvatskoj i zemlju dao u vlasništvo obrađivačima. 1859. – Britanski i francuski inženjeri započeli s iskopavanjem Sueskog kanala.

26. aprila 1889. – U Beču se rodio Ludwig Wittgenstein, jedan od predvodnika analitičke filozofije i jedan od najznačajnijih suvremenih filozofa. 1903. – Trojica baskijskih studenata u Madridu osnovali fudbalski klub Athletic Club Sucursal de Madrid (prvi grb na slici), današnji Atlético Madrid. 1933. – Formalno je utemeljen Gestapo, tajna policija Hitlerovog nacističkog režima. 1937. – Na zahtjev Francisca Franca, njemački i italijanski zrakoplovi bombardirali Guernicu, što će postati najveća tragedija Španskog građanskog rata; tragediju je na svom platnu iste godine ovjekovječio Pablo Picasso. 1986. – Eksplodirao je četvrti blok nuklearne elektrane u Černobilju, što je izazvalo najveću nuklearnu katastrofu u historiji. Nuklearni oblak raširio se gotovo cijelom Evropom te izazvao brojne zdravstvene i ekološke posljedice.

27. aprila 1521. – U borbi s domorocima na filipinskom otoku Mactan, poginuo je moreplovac Ferdinand Magellan, vođa ekspedicije koja je prva uspješno oplovila svijet. 1667. – Slijep i potpuno osiromašen, John Milton je prodao autorska prava na svoj ep Izgubljeni raj za £10; ep će uskoro biti tiskan po prvi puta. 1945. – Italijanski partizani uhapsili su, u Dongu, fašističkog diktatora Benita Mussolinija, dok je, prerušen u njemačkog vojnika, pokušavao prijeći granicu. 1972. – Od posljedica raka kože, u Bukureštu preminuo Kwame Nkrumah (na slici), svrgnuti prvi predsjednik nezavisne Gane te jedan od ključnih panafričkih lidera. 1992. – Raspadom SFR Jugoslavije i donošenjem novog Ustava, proglašena je Savezna Republika Jugoslavija, tadašnja državna zajednica Srbije i Crne Gore.

28. aprila 1908. – Rodio se njemački industrijalac i poduzetnik Oskar Schindler (na slici), zaslužan za spašavanje više od 1,000 Židova od Holokausta u Trećem Reichu. 1920. – Pod prijetnjom sovjetskog napada i usred pobune lokalnih komunista, vlasti nezavisne Azerbajdžanske Demokratske Republike pristale su se odreći suvereniteta, čime nastaje Azerbajdžanska SSR, nova republika Sovjetskog Saveza. 1923. – U Londonu, formalno je otvoren stadion Wembley (tada nazvan Carski stadion), dugogodišnji nacionalni stadion fudbalske reprezentacije Engleske, koji je mogao primiti 127,000 ljudi. 1969. – Francuski predsjednik Charles de Gaulle podnio je ostavku na mjesto predsjednika nakon pada referenduma o reorganizaciji Senata i lokalne samouprave te je otišao u političku mirovinu. 1973. – Kultni album The Dark Side of the Moon britanskog benda Pink Floyd po prvi puta došao na prvo mjesto Billboardove američke ljestvice te tako započeo svoj rekordni boravak na toj poziciji, koji će trajati čak 741 tjedan.

29. aprila 1429. – Jeanne d'Arc trijumfalno stigla u okupirani Orléans (na slici), gdje je će uskoro povesti konačni protunapad protiv Engleza i desetak dana kasnije osloboditi grad. 1899. – U Washingtonu se rodio Duke Ellington, legendarni američki jazz izvođač i kompozitor. 1945. – Nakon što su ih dan ranije ustrijelili, italijanski partizani u Milanu naglavačke objesili tijela fašističkog diktatora Benita Mussolinija, njegove ljubavnice Clare Petacci i još nekolicine suradnika. 1947. – Odobreno je prikazivanje filma Slavica Vjekoslava Afrića, prvog dugometražnog filma jugoslavenske kinematografije; premijera filma održana je 4. maja u Beogradu. 1974. – U Titogradu je osnovan Univerzitet u Titogradu, današnji Univerzitet Crne Gore, najveća visokoškolska ustanova u Crnoj Gori.

30. aprila 1671. – Po naređenju cara Leopolda I, u Bečkom Novom Mjestu zbog urote pogubljeni hrvatski plemići Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan. 1777. – U Braunschweigu se rodio Carl Friedrich Gauss, jedan od najznačajnijih matematičara i fizičara u historiji. 1803. – Sjedinjene Države potpisale sporazum s Francuskom o kupovini francuske Louisiane, teritorija koji se danas proteže kroz 15 američkih i 2 kanadske savezne države. 1938. – U američkim kinima premijerno prikazan kratkometražni animirani film Porky's Hare Hunt, u kojem se pojavio Happy Rabbit, najranija verzija popularnog Bugsa Bunnyja. 1945. – Suočen s ulaskom Crvene armije u Berlin i porazom u Drugom svjetskom ratu, nacistički diktator Adolf Hitler (na slici) počinio suicid u svom berlinskom bunkeru.