Wikipedija:Na današnji dan/3.

1. marta 293. – Rimski carevi Dioklecijan i Maksimijan postavili Konstancija Klora i Galerija za cezare, što se smatra početkom tetrarhije. 1810. – Rodio se poljsko-francuski kompozitor Frédéric Chopin (na slici), jedan od najvećih pijanista i kompozitora za klavir u historiji. 1862. – Počeo izlaziti zadarski Narodni list, najstarije aktivne hrvatske novine. 1870. – Paragvaj je izgubio Rat trojnog saveza protiv Argentine i Brazila. Pobijeno je gotovo 70% svog stanovništva Paragvaja i oko 40% vojnika Argentine i Brazila. 1896. – Francuski fizičar Antoine Henri Becquerel otkrio radioaktivnost, što će mu kasnije donijeti Nobelovu nagradu za fiziku (1903.).

2. marta 1844. – Ukazom kneza Aleksandra Karađorđevića u Beogradu osnovana Vojnomedicinska akademija. 1919. – Sastankom u Moskvi osnovana Komunistička internacionala (Kominterna). 1956. – Nakon nešto više od četrdeset godina, Francuska u potpunosti dokida svoj protektorat u Maroku, čime ovaj postaje nezavisna država. 1962. – Wilt Chamberlain (na slici) postigao 100 koševa u pobjedi svoje Philadelphije protiv New Yorka (169:147), što je neoboren rekord u historiji NBA lige. 1970. – Dotadašnja kolonija Rodezija provela rekonstrukciju i proglasila republiku, dokinuvši tako posljednje veze s britanskom krunom.

3. marta 1520. – U Labinu se rodio Matija Vlačić Ilirik, hrvatski protestantski teolog i filozof, jedan od najvećih mislioca XVI. vijeka. 1861. – Car Aleksandar II potpisao manifest kojim se ukida kmetstvo u Ruskom Carstvu (na slici), čime je isto ukinuto u svim europskim kršćanskim zemljama. 1918. – Ruska SFSR, kao nasljednica Ruskog Carstva, potpisala Mir u Brest-Litovsku sa Središnjim silama, kojim je Rusija istupila iz Prvog svjetskog rata i izgubila znatan dio teritorija. 1924. – Kraljevina Italija anektirala Slobodnu Državu Rijeku nakon samo četiri godine postojanja. 1991. – Na referendumima u Latviji i Estoniji narod uvjerljivo izglasao nezavisnost od Sovjetskog Saveza.

4. marta 852. – Knez Trpimir izdao svoju povelju, prvu domaću ispravu u kojoj se spominje hrvatsko ime. 1519. – Konkviskador Hernán Cortés stigao u Meksiko u potrazi za Aztečkom civilizacijom i njezinim bogatstvima. 1852. – U teškom psihičkom stanju umro ruski pisac Nikolaj Gogolj, autor komedije Revizor i romana Mrtve duše te jedan od najutjecajnijih ruskih pisaca, koji se danas smatra začetnikom ruskog realizma. 1877. – U moskovskom Boljšoj teatru premijerno izveden najpoznatiji balet Petra Čajkovskog, Labuđe jezero (na slici izvedba iz 2007.). 1980. – Nacionalistički političar Robert Mugabe uvjerljivo izabran za prvog predsjednika vlade Zimbabvea, što će mu biti priznato tek mjesec dana kasnije.

5. marta 1827. – Preminuo veliki italijanski fizičar Alessandro Volta, po kojemu je jedinica za električni napon dobila ime. Istoga dana preminuo je i Pierre-Simon Laplace (na slici), ugledni francuski matematičar i jedan od najznačajnijih prosvjetitelja. 1836. – Američki industrijalac Samuel Colt registrirao patent za prvi ikad proizvedeni revolver, što će označiti revoluciju u proizvodnji vatrenog oružja. 1946. – U svom govoru na sveučilištu u Missouriju, britanski premijer Winston Churchill prvi put upotrijebio termin "željezna zavjesa" u kontekstu hladnoratovske blokovske podjele. 1953. – Od posljedica moždanog udara preminuo sovjetski diktator Josif Staljin, koji je na vlasti bio od 1922. godine. 1974. – Izraelske trupe povlače se sa zapadne obale Sueskog kanala u sklopu Jomkipurskog rata.

6. marta 12. pr. n. e. – Rimski car Oktavijan August postao pontifex maximus, čime je tu titulu objedinio s titulom cara. 1869. – Dmitrij Mendeljejev Ruskom društvu kemičara predstavio prvu verziju svog periodnog sustava elemenata. 1949. – Radio Beograd prvi put emitirao humorističku emisiju Veselo veče, koja je odmah postala jedna od najpopularnijih radio emisija. 1953. – Nakon smrti svog prethodnika, Georgij Maljenkov preuzeo čelnu poziciju u Sovjetskom Savezu, s koje će biti maknut nakon samo šest mjeseci. 2007. – Preminuo istaknuti francuski filozof Jean Baudrillard (na slici), jedan od pionira filozofije postmodernizma.

7. marta 1785. – Rodio se italijanski pisac Alessandro Manzoni, otac italijanskog historijskog romana te autor romana Zaručnici. 1872. – Rodio se nizozemski slikar Piet Mondrian (na slici), najznačajniji predstavnik neoplasticizma, poznat po svojim raznobojnim otvorenim kompozicijama. 1876. – Škotski inovator Alexander Graham Bell dobio patent za izum kojeg je nazvao "telefon". 1945. – Josip Broz Tito formirao privremenu jugoslavensku vladu u koju su, osim komunista, ušli i Milan Grol, predsjednik Demokratske stranke i Ivan Šubašić, član Hrvatske seljačke stranke. 1999. – Preminuo Stanley Kubrick, jedan od najboljih režisera u historiji te autor filmova Dr. Strangelove, 2001: Odiseja u svemiru, Paklena naranča i Full Metal Jacket.

8. marta 1899. – Rodio se hrvatski i jugoslavenski pisac Mato Lovrak, autor ekraniziranih dječjih uspješnica Vlak u snijegu i Družba Pere Kvržice. 1917. – Nizom prosvjeda u Petrogradu započela je Februarska revolucija, koja će rezultirati carevom abdikacijom i uspostavom Privremene vlade na čelu s Grigorijem Lavovim. 1930. – Umro je William Howard Taft (na slici), 27. predsjednik Sjedinjenih Država i jedini koji je služio i kao predsjednik Vrhovnog suda. 1957. – Po završetku Sueske krize, Egipat ponovo otvorio Sueski kanal za promet. 1978. – BBC Radio 4 emitirao prvu epizodu emisije Vodič kroz galaksiju za autostopere Douglasa Adamsa, koja će kasnije inspirirati seriju romana i adaptacija te postati jedan od najpopularnijih SF serijala modernog doba.

9. marta 1814. – U selu Morinci rođen Taras Ševčenko, proslavljeni ukrajinski pjesnik i umjetnik, kojeg se danas smatra ocem moderne ukrajinske književnosti. 1831. – Francuski kralj Louis-Philippe I donio ordonansu kojom je osnovana elitna Legija stranaca, inicijalno s ciljem pružanja podrške u ratu u Alžiru. 1908. – Nakon raskola u članstvu Milanskog kriketskog i fudbalskog kluba zbog spora oko prihvata stranih igrača, osnovan je Foot-Ball Club Internazionale, koji će u narednom periodu postati jedan od najuspješnijih italijanskih fudbalskih klubova. 1933. – U jeku Velike depresije, američki Kongres usvojio Rooseveltov Zakon o bankama, prvi paket zakona New Deala. 1943. – Rodio se Bobby Fischer (na slici), ekscentrični američki šahist i svjetski prvak, jedan od najboljih šahista u historiji.

10. marta 241. pr. n. e. – Pobjedom kod Egatskih otoka, Rim porazio Kartagu i zaključio Prvi punski rat. 1391. – Preminuo Tvrtko I Kotromanić, posljednji ban i prvi kralj Bosne. 1892. – U Le Havreu se rodio Arthur Honegger, utjecajni i ugledni francuski kompozitor te jedan od članova grupe Les Six. 1922. – Britanske vlasti uhapsile aktivista Mahatmu Gandhija nakon čega su ga optužile za pobunu i osudile na šest godina zatvora. Gandhi je pušten nakon samo dvije godine zbog operacije apendiksa. 1948. – Pod prozorom kupaonice Ministarstva vanjskih poslova, u kojemu je radio, pronađeno tijelo Jana Masaryka (na slici). Iako je službena verzija glasila na suicid, njegova smrt i danas je nerazjašnjena.

11. marta 222. – Pretorijanska garda izvršila atentat na cara Elagabala i njegovu majku. Njihova tijela su osakaćena i bačena u Tiber uz klicanje naroda, a novi car je postao Aleksandar Sever. 1955. – Od srčanog udara preminuo škotski liječnik Sir Alexander Fleming (na slici), zaslužan za otkriće penicilina te dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu 1945. godine. 1990. – Vrhovno vijeće Republike potpisalo zakon, kojim je Litva proglasila nezavisnost od Sovjetskog Saveza. 1991. – Jugoslavenska tenisačica Monika Seleš, koja je tada imala tek dva osvojena Grand Slama, po prvi puta postala broj 1 na WTA listi. 2006. – Tijekom suđenja za ratne zločine, u haškom pritvoru umro bivši srpski predsjednik, Slobodan Milošević.

12. marta 1685. – Rodio se irski filozof George Berkeley, najznačajniji predstavnik subjektivnog idealizma. 1922. – U Lowellu se rodio Jack Kerouac, utjecajni američki pisac i pjesnik te jedan od predvodnika beat generacije. 1938. – Ulaskom njemačkih trupa u Austriju izvršen Anschluss (na slici), čime je ta zemlja pripojena Trećem Reichu. 1947. – Predsjednik Truman Kongresu predstavio vanjskopolitički program o zadržavanju širenja komunizma, znan kao Trumanova doktrina. 2003. – U atentatu u Beogradu ubijen srpski premijer Zoran Đinđić.

13. marta 1781. – Britansko-njemački astronom William Herschel u vrtu svoje kuće otkrio planet Uran, misleći da se radi o kometu. 1881. – Poljski nihilist Ignacy Hryniewiecki izvršio atentat na ruskog cara Aleksandra II. 1933. – Službeno otvoreno nacističko Ministarstvo narodnog prosvjećenja i propagande, čiji je prvi ministar postao Joseph Goebbels (na slici). 1940. – Na snagu stupio mirovni sporazum iz Moskve, potpisan dan ranije, kojim je okončan Zimski rat između Finske i Sovjetskog Saveza. 1975. – U Beogradu preminuo jugoslavenski pisac i nobelovac (1961.), Ivo Andrić, autor romana Na Drini ćuprija.

14. marta 1794. – Eli Whitney dobio patent za svoj stroj za čišćenje pamuka (na slici). 1835. – U Gajevoj Danici objavljena pjesma "Horvatska domovina" Antuna Mihanovića, koja će kasnije postati himna Republike Hrvatske. 1932. – Rodio se srpski i jugoslavenski pjesnik, scenarist i pisac radio drama Miroslav Antić, jedan od pionira jugoslavenskog crnog vala. 1939. – Pod pritiskom i patronatom Trećeg Reicha, Slovačka proglasila nezavisnost od Čehoslovačke. 2006. – Nakon kontroverznog izbora u kojem je ponovo pobijedio crnogorski bend No Name i sukoba koje je izbor izazvao, UJRT objavio kako Srbija i Crna Gora nije izabrala svog predstavnika za Eurosong. Njihovo mjesto u finalu pripalo je Hrvatskoj.

15. marta 44. pr. n. e. – Na praznik Martovskih ida, u zgradi Senata u atentatu ubijen rimski vojskovođa i diktator, Gaj Julije Cezar (na slici). 1848. – U jeku Proljeća naroda, izbila revolucija u Mađarskoj, samo tri dana nakon one u Beču. 1906. – Charles Rolls i Henry Royce osnovali su automobilsku industrijsku kompaniju Rolls-Royce. 1941. – Preminuo rusko-njemački slikar Alexej von Jawlensky, jedan od velikana ekspresionizma i članova skupine Der Blaue Reiter. 1972. – Premijerno prikazan film Kum, prvi dio kultne trilogije Francisa Forda Coppole nastale prema djelu Marija Puza, u kojemu nastupaju Marlon Brando, Al Pacino, Robert Duvall i James Caan.

16. marta 37. – U Mizenumu, u 78. godini života i pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima, umire rimski car Tiberije, kojega će naslijediti njegov posvojeni unuk, Kaligula. 1787. – Rodio se njemački fizičar Georg Simon Ohm, tvorac Ohmovog zakona, u čiju je čast jedinica za električni otpor dobila ime. 1839. – Rodio se francuski pjesnik i kritičar Sully Prudhomme, najpoznatiji kao prvi dobitnik Nobelove negrade za književnost (1901.). 1900. – Britanski arheolog Sir Arthur Evans kupio zemljište u okolici ruševina palače u Knososu, najvećeg arheološkog nalazišta iz brončanog doba na Kreti, što će mu omogućiti monopol nad iskapanjem same palače. 1942. – Održano prvo eksperimentalno lansiranje rakete V-2 (na slici); raketa je eksplodirala tokom lansiranja.

17. marta 1847. – U Aleksandrovu se rodio srpski kompozitor i pijanist Jovan Paču, najpoznatiji po brojnim pjesmama koje su stekle veliku popularnost u narodu. 1914. – U Zagrebu umro hrvatski pisac Antun Gustav Matoš (na slici), ostavivši na noćnom ormariću pokraj bolničke postelje pjesmu "Notturno", jedno od svojih najpoznatijih djela. 1967. – U zagrebačkom Telegramu objavljena je Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. 1969. – Nakon smrti Levija Eškola, Golda Meir postala četvrta predsjednica vlade Izraela i prva žena na toj poziciji. 1991. – Održan je referendum o postojanju Sovjetskog Saveza. Unatoč 77.85% glasova za, država je ukinuta u prosincu iste godine.

18. marta 1871. – Radničkom pobunom u Parizu neslužbeno proglašena Pariška komuna (na slici karikatura iz tog razdoblja); predsjednik Adolphe Thiers naredio je evakuaciju grada. 1915. – U sklopu Galipoljske kampanje, Britanija i Francuska započele pomorski napad na Dardanele, koji će završiti njihovim fijaskom. 1925. – U saveznoj državi Missouri izbio najsmrtonosniji tornado u američkoj historiji, i treći u svjetskoj, koji je odnio preko 750 žrtava. 1948. – Povlačenjem vojnih i civilnih stručnjaka iz Jugoslavije, započeo raskid odnosa između Josipa Broza Tita i Josifa Staljina. 2003. – Narodna skupština Republike Srbije izabrala novu vladu na čelu s demokratom Zoranom Živkovićem.

19. marta 1279. – Pobjedom Mongola u bitci kod Yamena u Kini, završena je vladavina dinastije Sung. 1818. – Rodio se hrvatski pjesnik Petar Preradović, jedan od glavnih predstavnika Ilirskog pokreta. 1976. – Preminuo hrvatski kompozitor Ivo Tijardović, autor uspješnih i popularnih opereta Mala Floramy i Spli'ski akvarel. 1982. – Argentinskom okupacijom otoka Južna Georgia započeo Falklandski rat. 1987. – Preminuo je Louis de Broglie (na slici), francuski fizičar, plemić i nobelovac (1929.) zaslužan za otkriće dualnih, valno-čestičnih svojstava materije.

20. marta 235. – Nakon atentata na cara Aleksandra Severa, za rimskog cara proglašen Maksimin Tračanin, prvi stranac na čelu Rima. Ovim događajem završila je era principata, a započela je tzv. kriza 3. vijeka. 1828. – Rodio se norveški pisac Henrik Ibsen (na slici), autor drame Nora i jedan najznačajnijih predstavnika građanske drame. 1894. – U Torinu umro Lajos Kossuth, mađarski pravnik i političar, predvodnik revolucije iz 1848. godine. 1956. – Tunis je stekao nezavisnost od Francuske. 2003. – U ranim jutarnjim satima, Sjedinjene Države i tri saveznice započele invaziju na Irak, s ciljem rušenja vlade Saddama Husseina.

21. marta 1804. – Na snagu stupio Napoleonov Code civil, francuski građanski zakonik koji je označio početak reforme prava u Francuskoj. 1879. – U Splitu se rodio kompozitor i glazbeni pedagog Josip Hatze, autor opere Adel i Mara. 1919. – Proglašena je Mađarska Sovjetska Republika, na čijem se čelu nalazio komunistički revolucionar Bela Kun. 1933. – U Bavarskoj završena izgradnja logora Dachau, prvog koncentracijskog logora u nacističkoj Njemačkoj. 1965. – Aktivist Martin Luther King, Jr. uspješno poveo 3,200 ljudi na marš za građanska prava iz Selme u Montgomery u saveznoj državi Alabami (na slici).

22. marta 1508. – Fernando II od Aragona imenovao navigatora Ameriga Vespuccija glavnim navigatorom Španskog Imperija. 1687. – Od posljedica gangrene koju je zadobio tako što je štapom ozlijedio prst, preminuo francuski kompozitor Jean-Baptiste Lully (na slici), dvorski kompozitor Louisa XIV i jedan od prvih velikana opere. 1885. – Rodio se hrvatski slikar Josip Račić, jedan od velikana moderne i član Minhenskog kruga. 1894. – Završen prvi playoff hokejaškog Stanley Cupa, u kojem je pobijedio Montreal Hockey Club. 1945. – Egipat, Sirija, Saudijska Arabija, Jordan, Irak, Libanon i Jemen, koji će se priključiti dva mjeseca kasnije, u Kairu osnovali Arapsku ligu.

23. marta 1754. – Rodio se baron Jurij Vega, slovenski matematičar i astronom, najpoznatiji po svom radu na logaritmima. 1775. – Patrick Henry u Virginiji održao svoj poznati govor "Give me Liberty, or give me Death!" (na slici), zahtijevajući vojnu akciju protiv Britanskog Imperija. 1879. – Čile napao Boliviju kod rijeke Topáter, što se smatra prvim sukobom Pacifičkog rata. 1903. – U masovnim demonstracijama protiv režima kralja Aleksandra Obrenovića, koje su organizirali Dimitrije Tucović i Triša Kaclerović, u Beogradu poginulo pet, a ranjeno šest osoba. 1919. – U Milanu, Benito Mussolini osnovao fašistički pokret.

24. marta 1603. – Preminula je engleska kraljica Elizabeth I, posljednja vladarica iz dinastije Tudor. Prijestolje će preuzeti katolička dinastija Stuart, čiji je vladar James I postao prvi vladar Škotske i Engleske. 1707. – Potpisivanjem Zakona o uniji, Škotska i Engleska formirale Veliku Britaniju. 1882. – Njemački liječnik Robert Koch objavio da je otkrio bakteriju koja uzrokuje tuberkulozu, što će mu 1905. donijeti Nobelovu nagradu. 1946. – Iznenadno je preminuo ruski šahist Aleksandar Aljehin (na slici), četvrti svjetski prvak u šahu i jedan od najboljih igrača u historiji. 1999. – Snage NATO-a započele zračni napad na Srbiju, tadašnju SR Jugoslaviju, nakon čega je u zemlji proglašeno ratno stanje. Bio je to prvi NATO-ov napad na suverenu državu.

25. marta 421. – Posvetom Crkve svetog Giacoma u dvanaest sati, prema legendi, osnovan grad Venecija. 1655. – Nizozemski naučnik Christiaan Huygens otkrio Titan, najveći Saturnov prirodni satelit. 1807. – Izglasavanjem Zakona o trgovini robljem, u Velikoj Britaniji i Irskoj ukinuto ropstvo. 1881. – Rodio se mađarski kompozitor Béla Bartók (na slici), jedan od najznačajnijih kompozitora moderne klasike, poznat po djelima u kojima je inkorporirao elemente folklora brojnih naroda. 1941. – U Beču, premijer Dragiša Cvetković i ministar vanjskih poslova Aleksandar Cincar Marković potpisali protokol kojim je Kraljevina Jugoslavija pristupila Trojnom paktu.

26. marta 1812. – U potresu jačine 7.7 po Richteru, potpuno uništena venezuelanska metropola Caracas. 1827. – Potpuno gluh, u svom domu u Beču preminuo njemački kompozitor Ludwig van Beethoven, posljednji velikan klasicizma i začetnik romantizma. 1953. – Liječnik Jonas Salk na radiju objavio kako je uspješno testirao cjepivo protiv poliomijelitisa na skupini odraslih ljudi i djece. 1979. – Anwar Sadat, Menahem Begin i Jimmy Carter u Washingtonu potpisali Izraelsko-egipatski mirovni sporazum, prvi takve vrste između Izraela i neke arapske zemlje. 1984. – Skokom u Savu, u Beogradu se ubio jugoslavenski pisac Branko Ćopić (na slici), autor Ježeve kućice i dječjeg romana Orlovi rano lete.

27. marta 1933. – Japan istupio iz Lige naroda nakon što je ta organizacija osudila okupaciju Mandžurije. 1941. – Okončan je vojni udar u Kraljevini Jugoslaviji. Svrgnuti su regent Pavle i šefovi vlade Cvetković-Maček, a na čelo zemlje dolaze maloljetni Petar II i predvodnik puča, general Dušan Simović. 1958. – Nikita Hruščov postao premijer Sovjetskog Saveza. 1968. – U zrakopolovnoj nesreći, prilikom rutinskog leta, poginuo sovjetski kozmonaut Jurij Gagarin, prvi čovjek u svemiru. 1993. – Sud u Palermu potvrdio optužnicu protiv bivšeg premijera i čelnika Kršćanske demokracije, Giulija Andreottija (na slici), za vezu s mafijom u jednom od najvećih političkih skandala u italijanskoj historiji.

28. marta 1801. – Kraljevina Napulj i Prva Francuska Republika u Firenzi zaključile mirovni sporazum, čime je završen jedan od revolucionarnih ratova. 1846. – U Zagrebu premijerno izvedena opera Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskog, prva hrvatska nacionalna opera. 1881. – Od posljedica neumjerenog alkoholizma umro ruski kompozitor Modest Musorgski (na slici), član Petorice te autor opere Boris Godunov, suite Slike s izložbe i simfonijske pjesme Noć na golom brijegu. 1936. – Rodio se Mario Vargas Llosa, ugledni peruanski pisac i profesor te dobitnik Nobelove nagrade za književnost 2010. godine. 1941. – Slavna engleska spisateljica Virginia Woolf, autorica romana Gospođa Dalloway i Svjetionik, počinila suicid skokom u rijeku Ouse.

29. marta 1867. – Kraljica Viktorija dala kraljevski pristanak na Zakon o britanskim posjedima u Sjevernoj Americi, temeljem kojega je od 1. srpnja formalno uspostavljen dominion Kanada (grb na slici). 1901. – Rodio se hrvatski i jugoslavenski crtač stripa Andrija Maurović, koji se danas smatra "ocem" hrvatskog i jugoslavenskog stripa. 1945. – S radom prestalo Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka u Novomu Pazaru. 1973. – Dvije godine prije službenog kraja rata, posljednje američke trupe napuštaju Južni Vijetnam. 1982. – U Münchenu umro ugledni njemački kompozitor i pedagog Carl Orff, autor poznate kantate Carmina burana.

30. marta 1844. – U Metzu se rodio francuski pjesnik Paul Verlaine, jedan od velikana simbolizma, poznat po burnoj aferi s mladim pjesnikom Arthurom Rimbaudom. 1856. – U Parizu je potpisan mirovni sporazum kojim je završen Krimski rat. 1867. – Američki državni tajnik William H. Seward kupio Aljasku od Rusije za samo $4.19 po km². 1949. – Na trgu Austurvöllur u Reykjavíku dolazi do masovnih demonstracija protiv odluke islandskog parlamenta o pristupanju NATO paktu. 1981. – Želeći impresionirati Jodie Foster nakon gledanja filma Taksist, pomahnitali obožavatelj John Hinckley, Jr. pokušao izvršiti atentat na američkog predsjednika Ronalda Reagana (na slici).

31. marta 1732. – Rodio se austrijski kompozitor Joseph Haydn, jedan od trojice velikana klasike. 1876. – U Vranju se rodio srpski pisac Borisav Stanković, autor romana Nečista krv i jedan od velikana realizma u Srbiji. 1889. – Službeno je otvoren Eiffelov toranj (na sllici), Eiffelova željezna konstrukcija visoka 300 metara, tada najviša građevina na svijetu. 1909. – Kraljevina Srbija priznala austrijsku upravu u Bosni i Hercegovini objavom kako nisu povrijeđeni njezini nacionalni interesi. 1980. – Umro je Jesse Owens, slavni američki atletičar najznačajniji po nastupu na Olimpijadi 1936. u nacističkoj Njemačkoj.