Wikipedija:Na današnji dan/2.

1. februara 1662. – Ming admiral Zheng Chenggong nakon devet mjeseci opsade osvaja otok Tajvan, koji je od tada dio teritorija Kine. 1896. – U Torinu, pod dirigentskom palicom Artura Toscaninija, premijerno izvedena opera La Bohème Giacoma Puccinija, jedno od njegovih najznačajnijih djela i jedna od najizvođenijih opera u historiji. 1946. – Norvežanin Trygve Lie (na slici) izabran za prvog generalnog sekretara Ujedinjenih nacija. 1976. – Od posljedica karcinoma preminuo Werner Heisenberg, veliki njemački fizičar i nobelovac (1932.) čije načelo neodređenosti predstavlja jedan od temelja kvantne mehanike. 2003. – Prilikom povratka u Zemljinu atmosferu eksplodirao space shuttle Columbia, pri čemu pogiba svih sedmero članova posade.

2. februara 962. – Papa Ivan XII u Rimu okrunio Otona I Velikog za cara "obnovljenog" Svetog Rimskog Carstva. 1709. – Nakon četiri godine i četiri dana izoliranog boravka na pustom otoku, spašen je škotski mornar Alexander Selkirk, čija će životna priča inspirirati popularni roman Robinson Crusoe Daniela Defoea. 1907. – U Sankt Peterburgu, od posljedica gripe, umire Dmitrij Mendeljejev (na slici), ruski hemičar i akademik zaslužan za izradu periodnog sistema elemenata. 1922. – U Parizu prvi puta tiskano cjelovito izdanje tada kontroverznog romana Uliks Jamesa Joycea, jednog od najvažnijih djela moderne književnosti. 1943. – Kapitulacijom posljednjih preostalih snaga Wehrmachta u gradu, završena je bitka za Staljingrad, jedna od najvažnijih prekretnica Drugog svjetskog rata, koja je označila početak kraja Trećeg Reicha.

3. februara 1468. – U Mainzu, u siromaštvu, umro Johann Gutenberg, njemački izumitelj zaslužan za izum prvog štamparskog stroja. 1509. – U pomorskoj bitci kod Diua u Indiji, portugalska mornarica porazila ujedinjenu flotu Osmanskog Carstva, Mletačke Republike, Dubrovačke Republike, Egipta, Gujarata i Kozhikodea. 1809. – U Hamburgu se rodio Felix Mendelssohn, njemački romantičarski kompozitor poznat po scenskoj kompoziciji San ivanjske noći. 1815. – U Švicarskoj otvorena prva tvornica za industrijsku proizvodnju sira. 1867. – Nekoliko dana nakon iznenadne smrti cara Kōmeija, prijestolonasljednik Mutsuhito postao car Meiji (na slici) i započeo seriju reformi koja će modernizirati Japan.

4. februara 960. – Nakon uspješnog državnog udara Zhao Kuangyin okrunjen kao car Taizu, čime započinje tristoljetna vladavina dinastije Sung u Kini. 1945. – Na Krimu s radom započela konferencija u Jalti (na slici), posljednji sastanak Roosevelta, Churchilla i Staljina, na kojem su Saveznici dijelili svijet na sfere utjecaja. 1961. – Napadom skupine pobunjenika na policijsku postaju i zatvor u Luandi, formalno otpočeo dugogodišnji Angolski rat za nezavisnost od portugalske vladavine, što je ujedno bio i početak širih kolonijalnih ratova, koji su doveli do kraha Portugalskog Imperija. 2003. – Stupanjem na snagu ustavne povelje dotadašnja SR Jugoslavija postaje državna unija Srbije i Crne Gore. 2004. – Harvardski studenti, predvođeni Markom Zuckerbergom, osnovali Facebook, društvenu mrežu isprva namijenjenu studentima, a danas najpopoularniju stranicu takvog tipa na svijetu.

5. februara 1818. – Napoleonov maršal Jean-Baptiste Bernadotte postao zajednički kralj Švedske i Norveške s titulom Karl XIV Johan. 1852. – U Sankt Peterburgu za javnost otvoren novi Ermitaž, jedan od najstarijih i najposjećenijih svjetskih muzeja. 1885. – Belgijski kralj Leopold II pretvorio je dotadašnju koloniju Kongo u svoj privatni posjed s ciljem eksploatacije resursa i ubiranja poreza. 1922. – U Zagrebu preminuo inovator Slavoljub Penkala, najznačajniji po svojim izumima mehaničke olovke i nalivpera. 1936. – U New Yorku premijerno prikazan kultni film Moderna vremena (na slici), jedan od najvažnijih i najutjecajnijih filmova Charlieja Chaplina.

6. februara 1799. – U novinama Diario de Madrid izašao oglas za prodaju 80 kontroverznih gravura Los caprichos, velikog španskog slikara Francisca Goye. Iste će, nakon samo 27 prodanih primjeraka, biti povučene iz prodaje. 1830. – Objavljen je hatišerif Mahmuda II, po kojemu Kneževina Srbija dobiva autonomiju u sklopu Osmanskog Carstva. 1899. – Američki Senat je ratificirao mirovni sporazum sa Španijom, kojim završava Špansko-američki rat. 1918. – U Beču preminuo Gustav Klimt, značajni austrijski slikar i jedan od velikana secesije. 1959. – Izumitelj Jack Kilby iz kompanije Texas Instruments patentirao integralno kolo (na slici).

7. februara 1497. – Dominikanski fratar i vladar Firence, Girolamo Savonarola, zajedno s pobornicima, vrši tzv. "spaljivanje moralno izopačenih stvari", u sklopu kojeg su uništene brojne umjetnine i knjige. 1812. – Rođen je proslavljeni britanski književnik Charles Dickens, autor klasičnih djela novije književnosti poput Olivera Twista, Božićne priče i Velikih očekivanja. 1870. – Rodio se Alfred Adler (na slici), austrijski liječnik i psihijatar, učenik Sigmunda Freuda te začetnik i glavni predstavnik škole individualne psihologije. 1913. – Zajedničke crnogorsko-srpske snage započele koordinirani napad na Skadar u zadnjoj fazi opsade grada. 1960. – U Moskvi preminuo sovjetski fizičar Igor Kurčatov, jedan od začetnika sovjetskog atomskog programa.

8. februara 120. – Rođen je Vetije Valens, helenistički astrolog i autor djela Antologija, najdužeg i najznačajnijeg djela o astrologiji iz ovog razdoblja. 1828. – U Nantesu se rodio Jules Verne, francuski pisac i jedan od pionira naučne fantastike, autor popularnih romana 20,000 milja pod morem i Putovanje u središte Zemlje. 1904. – Iznenadnim japanskim napadom na luku Port Arthur započinje Rusko-japanski rat. 1915. – U Los Angelesu održana premijera utjecajnog, ali kontroverznog filma Rođenje nacije (poster na slici) Davida Warka Griffitha. 1963. – U Iraku dolazi do državnog udara u kojem je svrgnut premijer Abdulkarim Kasim, a na vlast došla nacionalistička stranka Baas.

9. februara 1573. – Odlučujućim porazom Gupčeve vojske kod Stubičkih Toplica ugušena je Velika seljačka buna. 1621. – Ostarjeli i bolesni kardinal Alessandro Ludovisio postao papa Grgur XV (na slici), posljednji papa izabran aklamacijom. 1895. – Profesor tjelesnog odgoja William G. Morgan u Massachusettsu stvorio novu dvoransku igru nazvanu mintonette, koja će se u narednim godinama razviti u odbojku. 1900. – Američki student Dwight F. Davis osmislio format teniskog turnira koji će u njegovu čast biti nazvan Davisov kup. 1959. – R-7 Semjorka, prvi interkontinanralni balistički projektil, postao operativan u Plesecku, tadašnji Sovjetski Savez.

10. februara 1837. – Od posljedica ranjavanja u dvoboju sa vlastitim šogorom, Georgesom d'Anthèsom, umire Aleksandar Puškin, velikan ruskog romantizma. 1879. – U Velikom Trnovu otvoreno prvo zasjedanje Narodnog sabranja, nacionalnog parlamenta Bugarske. 1898. – U Augsburgu se rodio Bertolt Brecht (na slici), veliki njemački dramski pisac i reformator, autor klasika poput Majke Courage i Dobrog čovjeka iz Sečuana. 1979. – U rodnoj Ljubljani preminuo Edvard Kardelj, utjecajni slovenski komunist i jugoslavenski državnik te jedan od najbližih prijatelja i suradnika Josipa Broza Tita. 1996. – U Philadelphiji, IBM-ov kompjuter Deep Blue porazio svjetskog šahovskog prvaka Garija Kasparova, što je bilo prvi puta u historiji da je kompjuter porazio aktualnog svjetskog prvaka u šahu. Kasparov će odnijeti ukupnu pobjedu s rezultatom 4–2.

11. februara 660. pr. n. e. – Po nacionalnoj tradiciji, Jimmu Tenno osniva Japan i postaje njegov prvi car. 1650. – U Stockholmu preminuo René Descartes, veliki francuski matematičar i filozof koji se danas smatra "ocem" moderne filozofije. 1901. – U Beču iznenada preminuo bivši srpski kralj Milan I Obrenović (na slici). 1963. – Američka pjesnikinja Sylvia Plath počinila u suicid u svom stanu u Londonu. Imala je 30 godina. 1979. – Nakon bijega šaha Reze Pahlavija i povratka ajatolaha Homeinija, proglašena je Islamska Republika Iran.

12. februara 881. – Papa Ivan VIII okrunio Charlesa III Debelog za cara. Isti će za tri godine pod svojom vlašću ujediniti nekadašnje Karolinško Carstvo. 1804. – U današnjem Kalinjingradu umro Immanuel Kant, njemački filozof i glavni predstavnik klasičnog njemačkog idealizma. 1818. – Odlukom Bernarda O'Higginsa formalno stupila na snagu deklaracija o nezavisnosti Čilea. 1912. – Regentica Xiaodingjing potpisala abdikaciju u ime maloljetnog cara Pu Yija (na slici), čime je formalno dokinuto Kinesko Carstvo. 1924. – U New Yorku premijerno izvedena kultna Rapsodija u plavom Georgea Gershwina, koji je na premijeri svirao klavir.

13. februara 1199. – U manastiru Hilandar umro Stefan Nemanja (na slici), prvi vladar srpske dinastije Nemanjića. 1689. – Nizozemski plemić William III i njegova supruga Mary II proglašeni za vladare Engleske, Škotske i Irske. 1787. – U Milanu umro Ruđer Bošković, naučnik i erudit, značajan kao jedan od preteča moderne atomistike. 1869. – Tada dvadesetčetverogodišnji Friedrich Nietzsche, bez doktorata i profesorske licence, postao profesor na katedri za klasičnu filologiju Sveučilišta u Baselu. 1975. – Na okupiranom dijelu Kipra jednostrano proglašena nikad priznata Turska Federalna Država Kipar, država koja će nakon osam godina neuspjelih pregovora postati Turska Republika Sjeverni Kipar.

14. februara 869. – U Rimu preminuo sveti Ćiril, bizantski misionar koji je zajedno s Metodom zaslužan za kreiranje glagoljice i opismenjavanje slavenskih naroda. 1804. – Karađorđe Petrović u selu Orašcu poveo Prvi srpski ustanak protiv Osmanskog Carstva. 1895. – U Londonu premijerno izvedena komedija Važno je zvati se Ernest Oscara Wildea, njegova posljednja drama i jedno od njegovih najznačajnijih djela. 1946. – Javnosti je prezentiran ENIAC (na slici), prvi kompjuter koji se mogao programirati. 1961. – Na Sveučilištu u Californiji prvi puta sintetiziran element 103, lorencijum, posljednji element iz skupine aktinoida.

15. februara 1835. – Skupština Kneževine Srbije izglasala Sretenjski ustav, prvi ustav u historiji Srbije. 1965. – Kanada usvojila novi dizajn zastave s javorovim listom, koji je zamijenio staru kolonijalnu zastavu. 1972. – Nakon što je četiri godine ranije izabran za predsjednika Ekvadora po peti put, José María Velasco Ibarra po četvrti put svrgnut s vlasti u vojnom udaru. 1989. – Nakon 10 godina ratovanja, Sovjetski Savez službeno objavio kako su sve trupe Crvene armije napustile Afganistan, čime je službeno završen Afgansko-sovjetski rat. 2001. – Časopis Nature objavio prvi nacrt kompletnog ljudskog genoma (na slici).

16. februara 1222. – Rodio se japanski budistički redovnik Nichiren (na slici), osnivač jedne od dominantnih škola budizma. 1923. – Engleski arheolog Howard Carter otpečatio posmrtnu komoru faraona Tutankhamona, uz koju će se kasnije povezati slavna priča o kletvi faraona. 1936. – Na izborima u Španiji pobijedio ljevičarski Narodni front, što će biti povod za građanski rat koji će izbiti na ljeto. 1959. – Nakon što je u revoluciji početkom godine uspješno svrgnut predsjednik Fulgencio Batista, Fidel Castro postao premijer Kube. 1985. – U Libanonu osnovan Hezbollah, militantna organizacija za oslobađanje Arapa od izraelske okupacije.

17. februara 364. – U današnjoj Turskoj, pod sumnjivim okolnostima i nakon samo osam mjeseci vladavine, umro Jovijan, jedini rimski car rođen u Singidunumu, odnosno današnjem Beogradu. 763. – Nakon sedam godina, Tang Carstvo ugušilo An Lushanov ustanak i dokinulo kratkotrajnu državu Yan. Ustanak će odnijeti nekoliko desetaka milijuna žrtava. 1600. – Po inkvizicijskoj presudi za herezu, u Rimu živ spaljen Giordano Bruno (na slici), veliki italijanski renesansni filozof. 1904. – U milanskoj La Scali premijerno izvedena Puccinijeva opera Madama Butterfly. 2008. – Kosovo je proglasilo nezavisnost od Srbije.

18. februara 1229. – Bez vojne intervencije i papinskog pristanka, njemački car Friedrich II potpisao desetogodišnje primrje s Al-Kamilom (na slici), Saladinovim nećakom, u sklopu Šestog križarskog rata, kojim je ponovo dobio Jeruzalem, Nazaret i Betlehem. 1358. – Mletačka Republika i Ugarsko-Hrvatska Kraljevina potpisale Zadarski mir, kojim se Mletačka Republika morala odreći svojih posjeda u Dalmaciji. 1931. – U Zagrebu izvršen atentat na hrvatskog i jugoslavenskog političara i albanologa, Milana Šufflaya. 1932. – Japan proglasio formiranje marionetske tvorevine Mandžukuo na teritoriju Kine, na čije je čelo postavljen posljednji kineski car, Pu Yi. 1965. – Gambija stekla nezavisnost od Ujedinjenog Kraljevstva, isprva kao ustavna monarhija, a pet godina kasnije i kao republika.

19. februara 197. – Car Septimije Sever porazio uzurpatora Klodija Albina u bici kod Lugdunuma, najkrvavijoj bici u historiji Rima. 356. – Rimski car Konstancije II naredio zatvaranje svih paganskih hramova na teritoriju Carstva. 1473. – U poljskom Toruńu rođen naučnik i astronom Nikola Kopernik (na slici), tvorac heliocentričnog sistema. 1977. – SFR Jugoslavija i SR Rumunija u Bukureštu potpisale sporazum o izgradnji hidrocentrale Đerdap 2. 1997. – U Pekingu umro Deng Xiaoping, tvorac kineskog ekonomskog čuda u zadnjoj četvrtini XX. vijeka.

20. februara 1472. – Norveška predala otoke Orkney i Shetland u zalog Škotskoj kao miraz kraljice Margarete, koja je tri godine ranije postala supruga škotskog kralja Jamesa III. 1860. – U Novom Sadu počinje izlaziti Danica, najvažniji časopis srpskog romantizma na kojem, između ostalih, surađuju i Jovan Jovanović Zmaj i Ljubomir Nenadović. 1907. – U Parizu umro francuski hemičar Henri Moissan, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju (1906.) zbog izoliranja elementarnog fluora. 1909. – U pariškim novinama Le Figaro premijerno objavljen Manifest futurizma (naslovnica na slici), čiji je autor italijanski pjesnik Filippo Tommaso Marinetti. 1986. – Sovjetski Savez lansirao svrmirsku stanicu Mir, koja će ubrzo postati prva neprestano naseljena svemirska stanica.

21. februara 1613. – Narodna skupština jednoglasno izabrala Mihajla I Romanova za ruskog cara, što je označilo početak tristogodišnje vladavine te dinastije u Ruskom Carstvu. 1677. – Od posljedica plućne bolesti, u Haagu preminuo nizozemski filozof Baruch de Spinoza (na slici), jedan od najutjecajnijih racionalista. 1848. – Karl Marx i Friedrich Engels u Ujedinjenom Kraljevstvu premijerno izdali svoj Manifest komunističke partije. 1972. – Američki predsjednik Richard Nixon posjetio Narodnu Republiku Kinu te se sastao s Mao Zedongom kako bi poboljšao kinesko-američke odnose. 1992. – Izglasavanjem Rezolucije Vijeća sigurnosti 743, stvorene su mirovne snage UNPROFOR-a.

22. februara 1483. – Na hrvatskom jeziku i glagoljici štampan Misal po zakonu rimskog dvora (na slici), prvi evropski misal koja nije štampan na latinici. 1788. – U Gdańsku se rodio Arthur Schopenhauer, utjecajni njemački filozof i jedan od najznačajnijih predstavnika filozofije pesimizma. 1935. – U Subotici rođen jugoslavenski pisac Danilo Kiš, autor važnih djela Grobnica za Borisa Davidoviča i Enciklopedija mrtvih. 1948. – U sklopu orkestriranog državnog udara, Komunistička partija Čehoslovačke preuzela vlast u zemlji, svrgnuvši demokratsku vladu predsjednika Beneša. 1980. – Hokejaška reprezentacija Sjedinjenih Država, sastavljena od amatera i studenata, pobijedila Sovjetski Savez, peterostruke olimpijske prvake, rezultatom 4:3 u utakmici koja će dobiti nadimak "Čudo na ledu".

23. februara 1443. – U današnjem Cluju rođen Matija Korvin, izabrani kralj Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva. 1455. – Prema tradiciji, započelo štampanje Gutenbergove Biblije (na slici), prve štampane knjige na Zapadu. 1886. – Nakon godina inovativnog rada, američki izumitelj Charles Martin Hall, uz pomoć sestre Julije Brainerd Hall, otkrio metodu industrijske proizvodnje aluminija. 1941. – Američki hemičar i nobelovac Glenn T. Seaborg po prvi puta proizveo i izolirao elementarni plutonij. 1947. – Na sastanku u Londonu osnovana Međunarodna organizacija za standardizaciju, poznata i po akronimu ISO.

24. februara 1530. – Papa Klement VII u Bologni okrunio Karla V (na slici) za njemačkog cara, čime je ovaj postao posljednji car kojega je okrunio papa. 1582. – Papa Grgur XII izdao bulu Inter gravissimas, kojom je uveden gregorijanski kalendar. 1607. – U Mantovi premijerno izveden Orfej Claudija Monteverdija, jedna od prvih opera u historiji klasične muzike. 1815. – Od posljedica tuberkuloze u New Yorku umire Robert Fulton, američki inovator i izumitelj zaslužan za izume prvog uporabljivog parobroda i podmornice. 1989. – Iranski ajatolah Ruholah Homeini izdao fatvu i ponudio nagradu od $3,000,000 za ubojstvo pisca Salmana Rushdieja, autora kontroverznih Sotonskih stihova.

25. februara 1570. – Papa Pio V izdao bulu Regnans in Excelsis, kojom je ekskomunicirao englesku kraljicu Elizabetu I i njezine sljedbenike Crkve Engleske, proglasivši ih hereticima. 1841. – Rodio se proslavljeni slikar Pierre-Auguste Renoir (na slici), jedan od pionira impresionizma. 1906. – Rodio se Boris Papandopulo, proslavljeni hrvatski dirigent i kompozitor, autor oratorija Muka gospodina našega Isukrsta. 1954. – Postavši premijer, Gamal Abdel Nasser započeo preuzimanje vlasti u Egiptu, koje će završiti uklanjanjem tadašnjeg predsjednika Muhammada Naguiba. 1980. – Pod vodstvom pukovnika Désija Boutersea, u Surinamu dolazi do puča i uspostave socijalističke vojne diktature koja se bavila švercom droge.

26. februara 1802. – Rodio se francuski pisac Victor Hugo (na slici), velikan romantizma i preteča francuskog realizma te autor romana Jadnici. 1815. – Napoleon Bonaparte pobjegao s otoka Elbe, gdje je bio zatočen nakon svrgavanja s vlasti. 1935. – Naredbom o obnavljanju Luftwaffea, njemački kancelar Adolf Hitler prekršio odredbe Versajskog sporazuma. 1969. – Umro je Karl Jaspers, njemački filozof i psiholog, jedan od najznačajnijih predstavnika egzistencijalne filozofije. 1980. – Nakon serije sastanaka i potpisanih sporazuma između Anvara Sadata i Menahema Begina, Egipat i Izrael uspostavili pune diplomatske odnose.

27. februara 1397. – Pristaše Žigmunda Luksemburškog pobile hrvatsko plemstvo na Krvavom saboru u Križevcima. 1900. – Jedanaest bivših članova sportskog kluba MTV 1879 osnivaju Fußball-Club Bayern München, danas najuspješniji klub u historiji njemačkog fudbala. 1902. – Rodio se američki pisac John Steinbeck, autor uspješnica O miševima i ljudima i Plodovi gnijeva te dobitnik Nobelove nagrade za književnost (1962.). 1933. – Zapaljena zgrada njemačkog Reichstaga, što su nacisti iskoristili kako bi učvrstili vlast i započeli montirane procese protiv komunista. 1996. – U Japanu je započela prodaja prvih video igara iz serijala Pokémon, a ubrzo i snimanje crtane serije te izdavanje igračih karata (na slici). Cijeli će serijal postati najpopularniji proizvod u svojoj kategoriji krajem XX. vijeka.

28. februara 202. pr. n. e. – Krunidbom Liu Banga za cara Gaozua, u Kini službeno započela višestoljetna vladavina dinastije Han. 1832. – Političar Dimitrije Davidović poslao pismo knezu Milošu o uređenju biblioteke, što se danas uzima kao dan osnivanja Narodne biblioteke Srbije. 1901. – Rodio se američki znanstvenik Linus Pauling, dobitnik dvaju Nobelovih nagrada, one za hemiju (1954.) i one za mir (1962.). 1928. – Indijski fizičar Čandrasekara Venkata Raman otkrio da se svjetlost raspršava na molekule različite valne duljine, što je po njemu nazvano Ramanov efekt. Ovo otkriće donijelo mu je Nobelovu nagradu (1930.). 1986. – Prilikom povratka kući sa suprugom, u Stockholmu ubijen švedski premijer Olof Palme (na slici).

29. februara 1792. – Rodio se italijanski operni kompozitor Gioachino Rossini, autor uspješnica bel canta kao što su Seviljski brijač i William Tell. 1940. – Za ulogi Mammy u epskom filmu Prohujali s vihorom, Hattie McDaniel (na slici) postala prva crnkinja koja je osvojila Oscara. 1984. – Kanadski premijer Pierre Trudeau najavio svoju ostavku čim njegova Liberalna stranka izabere novog vođu. 1988. – Nadbiskup Desmond Tutu uhapšen je zajedno s još 100 članova klera tijekom petodnevnog prosvjeda protiv Apartheida u Cape Townu. 1992. – Održan je referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine.