Wikipedija:Na današnji dan/11.

1. novembra 1512. – Javnosti je prvi put pokazan strop Sikstinske kapele (detalj na slici), kojeg je naslikao Michelangelo Buonarotti. 1755. – Katastrofalni potres praćen tsunamijem u potpunosti uništio portugalski glavni grad Lisabon, pri čemu je poginulo između 60,000 i 90,000 ljudi. 1903. – Preminuo je njemački historičar i romanist Theodor Mommsen, drugi dobitnik Nobelove nagrade za književnost. 1954. – Koordiniranim napadima Fronta nacionalnog oslobođenja na različite mete diljem zemlje, započeo je Alžirski rat za nezavisnost. 1993. – Stupanjem na snagu ugovora iz Maastrichta, formalno nastaje Evropska unija.

2. novembra 1795. – U jeku Francuske revolucije, formiran je Direktorij, prva vlada novoformirane Prve Republike. 1917. – Ujedinjeno Kraljevstvo kroz Balfourovu deklaraciju izrazilo potporu "osnivanju, u Palestini, nacionalne države židovskog naroda", uz obećanje o poštivanju prava svih nežidovskih zajednica na tom teritoriju. 1936. – Kompanija BBC pokrenula BBC Television Service, prvi redovno emitirani televizijski kanal u svijetu. Od 1964., program je znan kao BBC One i još uvijek je aktivan. 1949. – Nakon zaključene mutilateralne konferencije, Nizozemska pristala odreći se suvereniteta nad Nizozemskim Istočnim Indijama, čime nastaje nezavisna Republika Indonezija (zastava na slici). 2000. – Prva ljudska posada je ušla u Internacionalnu svemirsku stanicu, koja je od tada neprekidno naseljena.

3. novembra 39. – U Cordubi je rođen Marko Anej Lukan, pisac novog stila koji se smatra najvećim rimskim epičarem nakon Vergilija. 1810. – U Veneciji premijerno izveden Bračni ugovor, prva opera velikog talijanskog kompozitora Gioacchina Rossinija. 1883. – Snage lojalne srpskom kralju Milanu Obrenoviću ugušile jednomjesečnu Timočku bunu. 1901. – U Parizu se rodio André Malraux (na slici), prominentni francuski pisac i egzistencijalist čiji se roman Život ljudski smatra jednim od najvažnijih romana tog pravca. 1986. – U libanonskim novinama Ash-Shiraa je izašla vijest da su Sjedinjene Države tajno prodavale oružje Iranu u zamjenu za taoce, koje su u Libanonu držale proiranske grupe. Početak Iran-Kontra afere.

4. novembra 1847. – Škotski liječnik James Young Simpson potvrdio anestetička svojstva kloroforma tokom demonstracije na dvoje ljudi usred večere. 1876. – U Zagrebu premijerno izvedena opera Nikola Šubić Zrinjski Ivana Zajca, jedna od najvažnijih hrvatskih opera. 1921. – Skretničar Kon'ichi Nakaoka nožem ubio japanskog premijera Takashija Haru, prvog "premijera pučanina" u historiji te zemlje. 1922. – Britanski arheolog Howard Carter i njegova ekspedicija pronašli ulaz u skrivenu grobnicu faraona Tutankhamona (na slici) u Dolini kraljeva. 1995. – Desničarski ekstremist Jigal Amir u Tel Avivu izvršio atentat na izraelskog premijera i nobelovca Jichaka Rabina, zbog neslaganja s njegovom mirovnom politikom.

5. novembra 1688. – U sklopu Slavne revolucije, nizozemski princ Willem III Oranje (na slici) započeo invaziju Engleske, koja će sljedeće godine rezultirati njegovim proglašenjem za kralja Engleske, Škotske i Irske. 1912. – Demokratski kandidat Woodrow Wilson uvjerljivo porazio bivše predsjednike Theodorea Roosevelta i Williama Howarda Tafta na predsjedničkim izborima i tako postao 28. predsjednik Sjedinjenih Država. 1943. – U Jajcu je osnovana Telegrafska agencija nove Jugoslavije, poznatija kao Tanjug. 1989. – U New Yorku od srčanog udara preminuo Vladimir Horowitz, jedan od najistaknutijih pijanista svih vremena. 2006. – Svrgnuti irački diktator Sadam Husein i njegovi suoptuženici osuđeni su na smrt zbog masakra nad gotovo 150 šijitskih civila u mjestu Dujail.

6. novembra 1494. – U Trabzonu se rodio Sulejman I Veličanstveni, najduže vladajući sultan Osmanskog Carstva i jedan od najuspješnijih osvajača svoga doba. 1787. – U Tršiću se rodio Vuk Stefanović Karadžić (na slici), srpski filolog, najpoznatiji kao reformator srpskog jezika. 1880. – Francuski vojni liječnik Alphonse Laveran, radeći u Alžiru, otkrio kako je parazit iz roda Plasmodium uzročnik malarije, zbog čega će mu 1907. godine biti uručena Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu. 1893. – U Sankt Petersburgu preminuo Petar Čajkovski, proslavljeni ruski kompozitor (Labuđe jezero, Orašar) i jedan od velikana romantizma. 1962. – Opća skupština Ujedinjenih naroda izglasala rezoluciju 1761, kojom osuđuje rasističku politiku apartheida u Južnoafričkoj Republici i predlaže uvođenje sankcija za tu zemlju.

7. novembra 1867. – U Varšavi je rođena Marie Curie (na slici), francuska naučnica najpoznatija po svom radu na radioaktivnosti, ali i kao prva dvostruka dobitnica Nobelove nagrade. 1888. – Rodio se indijski fizičar Čandrasekara Venkata Raman, kojemu će zbog njegovog rada na raspršivanju svjetlosti 1930. godine biti uručena Nobelova nagrada za fiziku. 1917. – Boljševici podigli ustanak protiv Privremene vlade Aleksandra Kerenskog i tako započeli Oktobarsku revoluciju, koja je po starom kalendaru započela 25. oktobra. 1933. – Fiorello H. La Guardia prvi puta pobijedio na izborima za gradonačelnika New Yorka, što je označilo početak jedanaestogodišnjeg perioda tokom kojega je bio na čelu najvećeg američkog grada. 1987. – U Tunisu dolazi do beskrvnog državnog udara u kojem je svrgnut dotadašnji predsjednik Habib Bourguiba, a zamijenio ga je dotadašnji premijer, Zine El Abidine Ben Ali, koji će zemljom vladati sve do 2011. godine.

8. novembra 1308. – Umro je škotski teolog i filozof John Duns Scotus, jedan od tri najznačajnija mislioca razvijenog srednjeg vijeka. 1893. – Vršeći eksperimente s elektricitetom, njemački fizičar Wilhelm Conrad Röntgen otkriva X-zrake, što će mu 1901. godine donijeti Nobelovu nagradu za fiziku. 1939. – Na šesnaestu obljetnicu neuspjelog Pivničkog puča, nacistički diktator Adolf Hitler u Münchenu tijesno izbjegao smrt u pokušaju atentata što ga je organizirao tesar Johann Georg Elser. 1953. – U emigraciji u Parizu preminuo Ivan Bunjin (na slici), prvi ruski pisac kojemu je, 1933. godine, uručena Nobelova nagrada za književnost. 1977. – Grčki arheolog i profesor iz Soluna, Manolis Andronikos, otkrio je grobnicu Filipa II Makedonskog u Vergini.

9. novembra 1918. – Dva sata nakon što je kancelar Scheidemann s balkona Reichstaga proglasio "Njemačku Republiku", socijalist Karl Liebknecht s balkona gradske vijećnice u Berlinu proglašava "Slobodnu Socijalističku Republiku Njemačku". 1922. – Švedska akademija objavila je kako je Albert Einstein (na slici) nagrađen Nobelovom nagradom za fiziku zbog svog doprinosa teorijskoj fizici i otkrića fotoelektričnog efekta. 1970. – U osamdesetoj godini, iznenada preminuo Charles de Gaulle, proslavljeni francuski vojskovođa iz Drugog svjetskog rata te premijer i predsjednik Francuske u dva navrata. 1985. – Tada dvadesetdvogodišnjak, Gari Kasparov porazio Anatolija Karpova u Moskvi i tako postao najmlađi svjetski prvak u historiji šaha. 1989. – Nakon što je vlada Istočne Njemačke otvorila rampe i omogućila slobodan prelazak u Zapadnu Njemačku, građani Berlina započeli rušenje Berlinskog zida.

10. novembra 1444. – Predvođene Muratom II, osmanske trupe potukle vojsku Vladislava I Jagelovića u bitci kod Varne. Vladislav I je poginuo u bitci. 1674. – Temeljem odredaba Westminsterskog sporazuma, Nizozemska Republika predala Novu Nizozemsku, svoje posjede na istočnoj obali današnjih Sjedinjenih Država, Engleskoj. 1938. – Od posljedica ciroze jetre umro Kemal Atatürk (na slici), osnivač i prvi predsjednik Republike Turske. 1942. – Nakon što je admiral Darlan potpisao primirje sa Saveznicima u Sjevernoj Africi, Treći Reich izvršio okupaciju Višijevske Francuske. 1975. – SFR Jugoslavija i Italija potpisale Osimski sporazum, kojim je konačno razriješeno pitanje Trsta.

11. novembra 1675. – Njemački matematičar Gottfried Leibniz prvi puta dokazao integral kako bi otkrio područje ispod grafa funkcije y = ƒ(x). 1821. – U Moskvi se rodio Fjodor Dostojevski (na slici), majstor visokog realizma te autor klasika Zločin i kazna i Braća Karamazovi. 1918. – Njemačko Carstvo potisalo primirje sa zemljama Antante koje je stupilo na snagu u 11:00. Tim je činom faktično dokončan Prvi svjetski rat. Istoga dana, Karl I Habsburg napušta vlast u raspadajućoj Austro-Ugarskoj, ali odbija formalno abdicirati. 1922. – Rodio se američki pisac Kurt Vonnegut, SF autor čiji je roman Klaonica pet ostavio značajan trag na modernoj književnosti. 2004. – Palestinska oslobodilačka organizacija potvrdila kako je pod nejasnim okolnostima umro Yasser Arafat, dugogodišnji vođa Palestinske samouprave i nobelovac za mir (1994.).

12. novembra 1866. – Rodio se Sun Yat-sen, kineski liječnik i revolucionar zaslužan za rušenje carske dinastije i uspostavu republike u Kini. 1920. – Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca potpisala Rapalski ugovor s Italijom, koja je dobila sjevernu Dalmaciju i otoke, Istru i dio slovenskog primorja. 1927. – Lav Trocki izbačen iz Komunističke partije Sovjetskog Saveza, ostavivši tako Staljina kao jedinog i neosporivog gospodara te zemlje. 1955. – Umro je Tin Ujević (na slici), jedan od najvećih pjesnika hrvatske književnosti. 1969. – Nezavisni novinar Seymour Hersh objavio priču u kojoj je javnost po prvi put saznala za masakr u Mỹ Laiju, najbrutalniji događaj Vijetnamskog rata, u kojemu su američki vojnici masovno pobili nekoliko stotina vijetnamskih civila i čije će otkrivanje imati dalekosežne pravne i društvene posljedice.

13. novembra 354. – Rođen je Aurelije Augustin, ranokršćanski teolog i filozof, jedan od najutjecajnijih filozofa u historiji. 1813. – Rođen je crnogorski vladar i pjesnik Petar II Petrović Njegoš (na slici), autor epa Gorski vijenac. 1918. – Francuske i britanske trupe upale u osmanski Konstantinopol, započevši tako petogodišnju okupaciju tog grada. 1944. – Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije oslobađa Skopje. 1974. – U Francuskoj preminuo Vittorio De Sica, veliki talijanski režiser i glumac te jedan od glavnih predstavnika neorealizma.

14. novembra 1851. – Nešto manje od mjesec dana nakon britanskog, tiskano je prvo američko izdanje romana Moby-Dick (ilustracija na slici) Hermana Melvillea. 1885. – Kraljevina Srbija objavljuje rat Bugarskoj koji će završiti njenim potpunim porazom i nastankom moderne Bugarske. 1922. – BBC započinje s emitiranjem u Ujedinjenom Kraljevstvu. 1975. – Kao odgovor na Zeleni marš, Španija potpisala sporazum s Marokom i Mauretanijom, kojim se odrekla kontrole nad Zapadnom Saharom. 2002. – Zbog nemogućnosti vraćanja duga Svjetskoj banci, Argentina proglasila bankrot.

15. novembra 1889. – Nakon svrgavanja cara Pedra II, maršal Deodoro da Fonseca proglasio Brazil republikom. 1916. – Od posljedica srčanih problema u Švicarskoj preminuo poljski pisac Henryk Sienkiewicz (na slici), autor romana Quo Vadis i dobitnik Nobela za književnost 1905. godine. 1920. – U Ženevi održano prvo zasjedanje Lige naroda, koje je svečano otvorio Woodrow Wilson. Iako je sudjelovala 41 zemlja, Sjedinjene Države, Sovjetski Savez i Njemačka nisu prisustvovale. 1959. – Richard Hickock i Perry Edward Smith hladnokrvno pobili obitelj Clutter u Holcombu, KS, što će inspirirati slavni nefiktivni roman Hladnokrvno ubojstvo američkog pisca Trumana Capotea. 1983. – Nakon godina neuspjelih pregovora, proturski sjever zemlje jednostrano proglasio Tursku Republiku Sjeverni Kipar koju danas priznaje samo Turska.

16. novembra 1532. – Francisco Pizzaro i njegove trupe u zasjedi porazile i zarobile vladara Inka Atahualpu (na slici) u bitci kod Cajamarce. 1849. – Sud u Rusiji osudio pisca Fjodora Dostojevskog na smrt zbog sudjelovanja u antivladinom djelovanju grupe radikalnih intelektualaca. Presuda je kasnije promijenjena u teški rad na Sibiru. 1914. – Napadom austrougarske vojske započela je Kolubarska bitka, u kojoj će Kraljevina Srbija odnijeti odlučujuću pobjedu protiv Austro-Ugarske. 1938. – Švicarski hemičar Albert Hofmann po prvi puta sintetizirao psihodeličnu drogu LSD. 2001. – U kino distribuciju pušten film Harry Potter i Kamen mudraca, prvi dio filmskog serijala o Harryju Potteru.

17. novembra 1831. – Ekvador i Venezuela proglasili nezavisnost od Velike Kolumbije, čime ova prestaje postojati. 1869. – Nakon 10 godina gradnje, Sueski kanal, koji povezuje Sredozemno i Crveno more, pušten u promet. 1922. – Mehmed VI (na slici), posljednji osmanski sultan, pobjegao na Maltu na britanskom brodu Malaya i tako zauvijek napustio Tursku. 1970. – Američki ured za patente nakon tri godine odobrio Douglasu Engelbartu patent za kompjutorski miš. 2000. – Suočen s drastičnim padom popularnosti te serijom korupcijskih skandala i afera, tadašnji peruanski predsjednik Alberto Fujimori faksom iz Tokija poslao svoju ostavku, koju je Kongres odbio, samo da bi ga pet dana kasnije sam razriješio dužnosti.

18. novembra 1803. – Porazom francuske vojske kod Vertièresa, pobuna robova na Haitiju ušla u posljednji fazu, što ubrzo dovodi do uspostave nezavisne Republike Haiti. 1926. – Irski pisac George Bernard Shaw odbio novčanu nagradu koja dolazi uz Nobelovu nagradu, uz riječi: "Mogu oprostiti Nobelu što je izumio dinamit, ali samo je vrag u ljudskom obliku mogao izmisliti Nobelovu nagradu." 1928. – Premijerno prikazan Disneyjev Parobrod Willie (poster na slici), prvi zvučni animirani film, a ujedno i debi Mickeyja Mousea i njegove djevojke Minnie. 1962. – U Kopenhagenu preminuo danski fizičar Niels Bohr, jedan od najznačajnijih naučnika na polju kvantne mehanike te dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1922. godine. 1991. – Kapitulacijom hrvatskih snaga završava bitka za Vukovar.

19. novembra 461. – Germanski magister militum Ricimer imenovao Libija Severa rimskim carem, mada je on sam držao stvarnu vlast. 1841. – Osnovano je Društvo srpske slovetnosti, zaduženo za usavršavanje i širenje nauke na srpskom jeziku. 1888. – U Havani se rodio José Raúl Capablanca, kubanski šahist koji je od 1921. do 1927. godine bio neosporeni svjetski prvak u toj igri. 1941. – Australski brod HMAS Sydney i njemačka krstarica Kormoran sukobili se oko 200km od australske obale i međusobno se uništili. Bitka je imala gotovo mitski status do pronalaska olupina 2008. godine. 1990. – U jednom od najvećih skandala u historiji popularne muzike, njemačkom dvojcu Milli Vanilli (na slici, lijevo i desno), koji je izazvao senzaciju albumom Girl You Know It's True, oduzet Grammy za najboljeg novog izvođača nakon što je otkriveno kako su pjesme s albuma izvodili drugi izvođači, a ne oni.

20. novembra 284. – Dio rimske vojske u Nikomediji proglašava Dioklecijana carem, čime je započeo građanski rat. 1805. – U Beču premijerno izveden Fidelio, prva i jedina opera njemačkog kompozitora Ludwiga van Beethovena. 1858. – Rodila se švedska knjiženica Selma Lagerlöf, prva žena dobitnica Nobelove nagrade za književnost (1909.) i autorica dječjeg romana Čudesno putovanje Nilsa Holgerssona kroz Švedsku. 1910. – Nakon bijega iz obiteljskog doma, na željezničkoj postaji Astapovo umire ruski pisac Lav Tolstoj, autor romana Ana Karenjina i Rat i mir. 1945. – U Palači pravde u Nürnbergu započelo glavno suđenje (na slici) dvadesetčetvorici primarnih nacističkih optuženika za ratne zločine počinjene u Drugom svjetskom ratu.

21. novembra 1694. – Rodio se veliki prosvjetiteljski filozof i pisac Voltaire, autor romana Candide. 1905. – U časopisu Annalen der Physik objavljen Einsteinov članak kojim je objašnjena ekvivalencija mase i energije. 1918. – Zastava Estonije (na slici), koju su dotad primarno koristili pristaše nezavisnosti, formalno usvojena kao državna zastava Republike Estonije. 1995. – U zračnoj bazi Wright Patterson, nakon trotjednih pregovora, parafiran Daytonski sporazum koji je dokončao rat u Bosni i Hercegovini. 1996. – Na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu započele demonstracije protiv gašenja kultnog Radija 101.

22. novembra 1718. – U borbi s oficirom Robertom Maynardom poginuo ozloglašeni pirat Crnobradi. 1868. – U zgradi na Varoš-kapiji izveden Đurađ Branković Karla Obernjika, prva teatarska predstava u Beogradu. 1913. – Rodio se engleski kompozitor Benjamin Britten, autor opere Peter Grimes i Vodiča kroz orkestar za mladež te jedan od pionira modernizma u klasičnoj muzici. 1963. – Prilikom službenog posjeta Dallasu, u atentatu ubijen američki predsjednik John F. Kennedy (na slici). 1995. – Premijera animiranog filma Priča o igračkama, prvog filma u historiji koji je u cijelosti računalno kreiran.

23. novembra 912. – Rodio se Oton I Veliki, osnivač Svetog Rimskog Carstva. 1847. – U jeku Ilirskog pokreta, hrvatski jezik postao službenim u Hrvatskoj. 1887. – Rodio se glumac Boris Karloff, najpoznatiji po ulozi ulogama u horor filmovima, među kojima je i ona Frankensteinovog čudovišta (na slici). 1999. – Američki predsjednik Bill Clinton posjetio Kosmet, gdje je zatražio mirno razrješenje sukoba između Srba i Albanaca. 2003. – Nakon prosvjeda u sklopu Revolucije ruža, gruzijski predsjednik Eduard Ševarnadze podnosi ostavku.

24. novembra 1642. – Nizozemski navigator Abel Tasman postao prvi Evropljanin koji je otkrio Van Diemenovu zemlju, koja će kasnije, u njegovu čast, biti preimenovana u Tasmaniju. 1859. – Prirodoslovac Charles Darwin obvaljuje svoje epohalno djelo, O porijeklu vrsta (na slici), kojim je utro put teoriji evolucije. 1864. – Rodio se Henri de Toulouse-Lautrec, "slikar pariškog podzemlja" i jedan od velikana postimpresionizma. 1941. – Treći Reich započeo ofenzivu na Užice, koja će rezultirati padom kratkotrajne Užičke Republike. 1963. – Pred televizijskim kamerama, koje su uživo prenosile njegovo premještanje u okružni zatvor, Jack Ruby ustrijelio Leeja Harveyja Oswalda, osumnjičenog za atentat na predsjedika Kennedyja, u podrumu dalaške policije. Bilo je to prvo ubojstvo u historiji koje je uživo prenošeno na televiziji. /2003/ rodjena Sara Milovanović

25. novembra 1828. – Rodio se Franjo Rački, hrvatski historičar i prvi predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. 1918. – Velika skupština Srba, Bunjevaca i drugih Slovena donosi odluku u ujedinjenju Banata, Bačke i Baranje s Srbijom. 1943. – Na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Varcar Vakufu udareni su moderni temelji države Bosne i Hercegovine. 1947. – Popisivanjem Hollywoodske desetorke (na slici) započinje segregacija u američkoj zabavnoj industriji. 1952. – U londonskom Ambassadors Theatreu premijerno izvedena Mišolovka Agathe Christie, najdugovječnija predstava u historiji.

26. novembra 1865. – U Londonu objavljena Alisa u zemlji čuda (ilustracija na slici) Lewisa Carrolla, jedna od najpoznatijih priča za djecu. 1909. – Rodio se Eugène Ionesco, jedan od začetnika teatra apsurda te autor drama Ćelava pjevačica i Stolice. 1917. – Pet kanadskih klubova osnovalo Nacionalnu hokejašku ligu, danas najjaču svjetsku ligu u hokeju na ledu, u kojoj igraju 23 američka i 7 kanadskih klubova. 1918. – Podgorička skupština je izglasala akt o pripojenju Kraljevini Srbiji. 1942. – U Bihaću utemeljeno Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije.

27. novembra 43. pr. n. e. – Oktavijan, Marko Antonije i Lepid formirali politički savez znan kao Drugi trijumvirat. 1701. – Rođen je švedski fizičar i astronom Anders Celsius, po kojemu će jedinica za temperaturu biti nazvana celzijus. 1895. – U Švedsko-norveškom klubu u Parizu, Alfred Nobel potpisao svoju oporuku, kojom je zapečatio osnivanje Nobelove nagrade. 1943. – U bombardiranju Glamočkog polja poginuo je partizanski borac i sekretar SKOJ-a, Ivo Lola Ribar. 1978. – U San Franciscu, vijećnik Dan White ubija gradonačelnika Georgea Mosconea i nadzornika Harveyja Milka (na slici), prvog deklariranog homoseksualca izabranog na neku javnu funkciju u Kaliforniji.

28. novembra 1443. – Skenderbeg i njegova vojska oslobađaju Kruju i podižu albansku zastavu. 1893. – Na Novom Zelandu, žene prvi put mogle glasati na izborima. 1905. – Arthur Griffith osnovao Sinn Féin, stranku koja će postati okosnica borbe za nezavisnost Irske. 1943. – Josif Staljin, Winston Churchill i Franklin D. Roosevelt sastaju se u Teheranu (na slici) kako bi dogovorili ratnu strategiju. 1954. – Američkom književniku Ernestu Hemingwayju dodijeljena Nobelova nagrada za književnost, "zbog njegovog majstorskog umijeća pripovijedanja, najrecentnije demonstriranog u Starcu i moru, i zbog njegovog utjecaja na suvremeni stil".

29. novembra 1797. – Rodio se italijanski kompozitor Gaetano Donizetti (na slici), jedan od velikana bel canta i autor opere Lucia di Lammermoor. 1898. – Rodio se sjevernoirski pisac i filozof C. S. Lewis, autor poznatih Kronika iz Narnije. 1899. – Osnovan fudbalski klub Foot-Ball Club Barcelona, danas jedan od najuspješnijih svjetskih klubova. 1943. – Na drugom zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu donesena je odluka da će nova Jugoslavija biti federalna država. 1950. – Sjevernokorejske i kineske snage prisiljavaju snage UN-a na povlačenje tokom Korejskog rata.

30. novembra 1872. – Engleska i Škotska u Glasgowu odigrale prvu međunarodnu fudbalsku utakmicu. Rezultat je bio 0:0. 1893. – Rođen je srpski pjesnik, pripovjedač i romanopisac Miloš Crnjanski (na slici), dobitnik NIN-ove nagrade za Roman o Londonu 1971. godine. 1895. – Umro je Bogoslav Šulek, hrvatski lingvist i historičar, jedan od pionira znanstvenog nazivlja u Hrvatskoj. 1939. – Ulaskom sovjetske Crvene armije u Finsku i bombardiranjem Helsinkija započeo je Zimski rat. 1961. – Burmanski diplomat U Thant postao Generalni sekretar Ujedinjenih naroda.