Wikipedija:Pravila imenovanja/Ljudi

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Prilikom imenovanje svih članaka na Vikipediji se polazi od dva osnovna principa:

  1. Da je ime opšte prepoznatljivo
  2. Da naziv nije višeznačan i da se ne preklapa sa nazivima drugih članaka

Prilikom imenovanja članaka o osobama treba povesti računa o još nekoliko posebnih smernica:

  • Da nema dodatnih titula (poput "kralj", "sveti", "dr" i slično) osim kada je to najjednostavniji i ponajviše neutralan način da se reši višeznačnost
  • Da su na srpskohrvaskom, ukoliko postoji ustaljeno ime
  • Da nisu uvredljiva

Tako većina članaka o osobama treba da ima sledeći oblik:

<Ime> <Prezime> (npr: Dimitrije Tucović, Albert Ajnštajn)

Ukoliko ovo nije izvodivo, treba pronaći neki drugi naziv u skladu sa opštim smernicama.

Opšte smernice[uredi | uredi kod]

Članak o osobi se obično imenuje imenom i prezimenom (npr. Nikolaj Velimirović).

Ukoliko to nije moguće onda se primenjuje prvo primenljivo od sledećih pravila:

  1. Članak o osobi se imenuje imenom i mestom porekla ili delovanja (npr. Nikolaj Ohridski ili Nikolaj Žički);
  2. Članak o osobi se imenuje imenom i nadimkom (npr. Nikolaj Veliki);
  3. Članak o osobi se imenuje imenom i titulom (npr. Vladika Nikolaj ili Sveti Nikolaj).

Osobe sa više imena[uredi | uredi kod]

Ukoliko je neka osoba poznata pod više imena, potrebno je koristiti princip najmanjeg iznenađenja. Treba koristiti poznatije ime, tj. ime koje je poznatije većem broju ljudi. Na primer za epsku ličnost Jug Bogdan, odnosno istorijsku ličnost knez Vratko Nemanjić, članak treba da se zove Jug Bogdan.

Više osoba sa istim imenom[uredi | uredi kod]

Ukoliko više osoba ima isto ime, treba kreirati višeznačnu odrednicu, a onda pojedine osobe identifikovati navođenjem dodatnog pojma u zagradi. Na primer Dušan Bogdanović (političar) i Dušan Bogdanović (muzičar). Ukoliko je neka osoba značajnije popularna nego ostale, moguće je najpoznatiju osobu imenovati i bez ikakvog dodatnog pojma. Na primer Boško Buha i Boško Buha (general).

Kod istorijskih ličnosti moguće je uraditi dodatno identifikovanje navođenjem imena dinastije ili navođenjem godina rođenja i smrti u zagradama.

Izuzeci[uredi | uredi kod]

Nastavak stranice razmatra članke o osobama kod kojih obrazac nije primenljiv ili se iz nekog razloga ne poštuje.

Vladari[uredi | uredi kod]

Članci o vladarima se uglavnom imenuju u sledećem obliku:

<Ime> <Broj> <Dinastija> (npr: Mihajlo VIII Paleolog, Petar I Karađorđević)

Takođe, mogu da postoje izuzeci kao Petar Veliki, Ivan Grozni, itd, ako su ti nazivi već ustaljeni.

Verski poglavari[uredi | uredi kod]

Vrhovni verski poglavari (pape, patrijarsi, dalaj lame...) se uglavnom imenuju titulom (npr. papa Inoćentije III). Niži verski poglavari se imenuju imenom i prezimenom ili imenom i mestom (Npr. Justin Popović).

Sveci[uredi | uredi kod]

Sveci svih religija se uglavnom pišu imenom i mestom (npr. Marija Egipćanka, Toma Akvinski, Nil Sorski, Prohor Pčinjski) ili imenom i nadimkom (npr. Jakov Posnik, Alimpije Stolpnik, Antonije Veliki, itd.). Takođe se pišu i imenom i prezimenom, što je uobičajenije kod novijih svetaca (npr. Alojzije Stepinac, Nikolaj Velimirović, itd.). Izuzetno, naziv članka sadrži i titulu, ukoliko je taj naziv opšteprihvaćen (npr. Sveti Đorđe, Sveti Nikola, itd.).