Wikipedia:Pijaca-Пијаца/3

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

razdvoji-spoji-razdvoji-spoji

Krajnje je vrijeme da se zapocne da se radi na stvarima koje nas ujedinjuju a ne one koje nas razjedinjuju. Ja licno sam za SH, kome se ne svidja nek ne gleda...


'Srpskohrvatski jezik je jedan! Svako ko to ne vidi ne samo sto je nepismen vec iskreno receno i slep. Nazalost pojedini domaci jezikoslovci i knjizevnici se svojski trude da unesu jeftine dnevno-politicke sadrzaje (sa dodacima vulgarnog nacionalizma) u lingvistiku koja je u poslednjem desetlecu postala eksponent najzescih nacionalistickih okrsaja medju bivsim jugoslovenskim narodima. I dok se normalni civilizovani svet poput Nemaca i Austrijanaca (dve nezavisne drzave) se ponose sto govore istim jezikom (da li uopste spominjati Spanjolski jezik i celu Južnu Ameriku) bez obzira na dijalekticke (drzavno-politicke) kulturološke i socijalne razlike, oni bogate svoj govorni i pisani jezik i knjizevnost,(bez obzira da li pisac dolazi iz Buenos Aires, Cilea ili Madrida) dok dijalekticke razlike medju njima uzimaju kao primer bogatstva svoje kulturne bastine, pri tome cuvajuci upravo dijalekticke osobenosti za naredne generacije sto je duznost svakoga kome je stalo do svog maternjeg jezika. Naravno nikome ne pada na pamet da da daje revizionisticke izjave i da proglasava svoj maternji jezik stranim ! (samo zato sto u svom prefiksu jezik nema dovoljno jak nacionalni predznak) Nije mi jasno kako se usudjuje da izjavi da Srbi i Hrvati ne govore istim jezikom? Evo ja sam Hrvat koji upravo pise svojim maternjim jezikom. Pa svaka budala zna da je to oduvek sve bio isti jezik i da su razlicite varijante staroslovenskog glasa Jat napravile prvu razliku u dijalektima. Kod Hrvatske varijante (ijekavske) se taj glas pretvorio u IJE, a kod srpske (ekavske) varijante u E...zna se sta se desilo sa dalmatinskim dijalektom i tako dalje... Samo zestoko oboleli nacionalisti pokusavaju u stilu Don Kihota protiv vetrenjaca, da iskrive faktografiju etimologije naseg zajednickog jezika. Hrvatski i Srpski ( pa i novopeceni Bosnjacki ) su DIJALEKTI JEDNOG JEZIKA , svidjalo se to ili ne hrvatsko-srpskim nacionalistima, ustasama, četnicima i ostaloj bagri.


Bravo za ovo sto si napisao! To je jedina istina da je Srpskohrvatski jezik jedan jezik i da svi normalni ljudi ( oni koji nisu bolesni u mozak i koji ne sire mrznju medju bratskim juznoslavenskim narodima) prihvataju taj fakt i ponose se s tim. Puno sam puta branio ovaj fakat na stranicama wikipedije i drago mi je sto broj obolelih nacionalista naglo opada a raste broj dobrih i normalnih ljudi koji prihvate istinu kakva jeste. Zivio nas lijepi Srpskohrvatski jezik, zivjeli svi njegovi dijalekti i zivjeli svi koji se suprotstavljaju lazima bezmozgaskih nacionalista! Zivjelo srpskohrvatsko bratstvo i bratstvo sa ostalim juznoslavenskim narodima!Veliki pozdrav!

Hrvatski Standardni književni jezik i srpski standardni književni jezik nisu isti, ali su nastali iz istog jezika, tako je nastao i slovenski, zapravo da bi se ti jezici ponovo ujedinili trebalo bi urediti pravopis koji ne bi bio mješavina sadašnjeg hrvatskog i srpskog nego novi pravopis iz štokavskog govora koji bi umjesto ije je ili e imao jedno slovo pa neka ga svako čita kako hoće. Također bi trebalo uvesti (ako ćemo o ovoj wikipediji) članke koji uče kako se čita ćirilica, jer većina hrvata to danas jednostavno ne zna. Uostalom naši premili jezikoslovci moraju shvatiti da ako priznaju da govorimo isti jezikom neće se Hrvatska odmah raspasti, jel' recimo Austrija i Njemačka imaju isti službeni jezik ali nisu ista država, pa bolje i isti jezik i rascjepkana država nego i rascijepkan jezik i rascijepkana država. Lavoslav 16:52, 8 jun-липањ 2007 (CEST)

Jedna sugestija

Sve lingvističke, političke i slične rasprave o postojanju/nepostojanju, prirodnosti/neprirodnosti srpskohrvatskog jezika i sl. bi trebalo nastaviti ovdje. --OC Ripper 15:01, 24 rujan-септембар 2006 (CEST) Ako postoji srpskohrvatski jezik onda postoje i srpski i hrvatski. Bez politiziranja ili pretjerivanja, složenu imenicu bi trebalo raščlaniti.

Konstruktivni predlozi

Stvarno sam se oduševio kad sam video srpsko-hrvatsku wikipediju, a posebno kad sam ubacio prvih par članaka jer nema džangrizanja kao na srpskoj i hrvatskoj (najviše mi smeta insistiranje na tzv. "čistoći jezika"). Osim toga, istorijske teme su nepristrasnije, ima prilike da se čuju sve strane.

A sad ono što ne valja:

  • Prvo što primetim čim uđem ovde i što mi bode oči je dvojezičnost!! Ljudi, pa ako je ovo jedan jezik, zašto onda dajete prevode za svaku reč? Poštovanje oba pisma ne dovodim u pitanje, ali prevodi su stvarno izlišni (npr: rasprava/razgovor, aktuelno/aktualno, historija/povest...). Takvom praksom se priznaje da se radi o različitim jezicima kojima treba prevod da bi se razumeli (što nije istina, jer prevod ne treba, razumemo se).


  • Druga stvar koja ne valja je naziv jezika, a to je stara boljka. Srpsko-hrvatski isključuje Bosance, a delimično i Crnogorce. Jednostavno, moramo se pomiriti sa činjenicom da je poslednjih petnaestak godina formirano nekoliko novih jezika, ili barem nekoliko novih naziva za jedan te isti. Ovo govorim jer želim da ovaj projekat uspe.

Predložena rešenja:

  • Prvo, umesto korišćenja sinonima napisanih latinicom i ćirilicom, jednostavno bi trebalo dati pri ulazu na sajt korisniku izbor da li će čitati latinicom ili ćirilicom. Znači, svako može pisati kako želi i čitati kako želi. Oba pisma. Softverski bi se to moglo veoma lako rešiti, srpska vikipedija ima konverter koji dobro radi (proverite ovde http://sr.wikipedia.org/wiki/Hipici). Za ovih nekoliko linkova sa leve strane bi trebalo naći zajedničke reči, koje su nam iste na svim dijalektima. Mislim da je ovo veoma bitna stvar.
  • Za drugi problem, to jest naziv jezika, nemam rešenje. Samo znam da je ovaj naziv vreme pregazilo i nije više sveobuhvatan kao nekad. Moj drug Miloš, lingvista, predlaže novoštokavski ili naški, skraćeno nš (nsh). Ja lično nikog nisam čuo da u svakodnevnom govoru naziva ovaj jezik novoštokavskim ali sam često puta čuo da ga zovu naški, pogotovo u Bosni u mešanim sredinama (to rade ljudi koji ne žele nikog da uvrede, a ne nacionalisti). Jedino što znam, to je da mi se nikako ne sviđa BHS jer ga nameću stranci, a i dosta ljudi ima otpor prema tome.

U svakom slučaju, nadam se da još neko ima dobrih predloga, da bi jednog dana imali integralnu enciklopediju na jeziku kojim govori 20 miliona ljudi. Čitav svet nam se smeje jer imamo četiri wikipedije. Ako englezi, australijanci, jamajčani i amerikanci mogu da usklade svoje dijalekte, možemo i mi. Ovo nije samo pitanje jezika, ovo je pitanje izbora zajedništva ili partikularnosti, komunikacije ili izdvojenosti. Sada postavljamo temelje, važnije nego što mislimo. Drugarski pozdrav! --Mladifilozof 21:45, 26 rujan-септембар 2006 (CEST)

Smatram da je Mladifilozof donekle pogodio u srz problema. Ova bi wiki barem donekle imala smisla kad bi imala dva standarda, jer realno gledajuci, dva standarda postoje. No, dragi kolega, iako ste posve u pravu sto se tice nuznosti primjene rjesenja sa srpske wikipedije, bojim se da user:Pokrajac, alfa i omega ove wikipedije, to nikada nece prihvatiti jer bi netko nakon toga postavio sasvim logicno pitanje - ako vec imamo dvije verzije svakog clanka, pa zar ne bi bilo jednostavnije da imamo dvije wikipedije sa 2 standarda.
Jer, s obzirom da je danas jos uvijek nemoguce stvoriti automatskog prevoditelja sa istocne u zapadnu varijantu, namece se problem sto sa clancima koji imaju napisanu samo jednu varijantu. Sto s njima? Netko bi se pametan mogao dosjetiti i reci - pa kog vraga kompliciramo, zasto jednostavno ne napravimo dvije wikipedije!

Inace, da vas potsjetim, Nynorsk je dijalekt norveskog i to nitko ne spori, no ipak postoji Nynorsk wikipedija i pored norveske. Pametnim i prakticnim skandinavcima ocito nije bilo ni na kraj pameti raditi dvostandardnu norvesku wikipediju. Jedino ovdje na Balnaku prolaze ovako egozticna rjesenja. Pozdrav, Ante 22:22, 27 rujan-септембар 2006 (CEST)

  • Svaka čast za srpskohrvatsku wikipediju! Već duže vreme mi smeta što je neko mogao jednostavnom političkom odlukom da ukine jedan jezik i od njega veštački stvori pregršt sitnijih, koji se jedva razlikuju. Ti ljudi su se svima nama nasmejali u brk i zadovoljno zaključili da mogu sve što požele, ma koliko to veštački bilo. Meni se čini da srpskohrvatski/hrvatskosrpski postoji i dalje de facto, ali ne više i de jure. Snažno podržavam obnovu svog jezika, jer ga ja tako zovem i dalje, ma kako ga drugi nazivali. Najzad sam našao kutak gde to mogu i javno reći, a da nekog ne povredim. Predlažem da ovde svi pišu svojim književnim dijalektima slobodno, a da ostali to tolerišu i prihvate ukoliko je pravilno po hrvatskosrpskim/srpskohrvatskim jezičkim pravilima. Jezike kao što su srpski, hrvatski, bošnjački i crnogorski, treba prihvatiti kao dijalekte. Svako neka bude slobodan da piše na svom dijalektu. Što se tiče ćirilično-latinične razlike, lako je konvertovati ćirilicu u latinicu, te bi svi ćirilični tekstovi trebali biti automatski dostupni i u latiničnoj verziji. Obrnutu konverziju bi takođe trebalo automatski omogućiti i pored nesavršenosti, jer priroda wikipedije je takva da je svakome omogućeno da vrši korekcije, a to bi u tom slučaju i trebalo raditi, kad god se naiđe na nešto u stilu: "противник је био нађачан", gde je dj prešlo automatski u ђ. Pozdrav svima od --Saša 22:14, 3 studeni-новембар 2006 (CET)

Besmislenost wikipedije sa dva standarda

Mene ovdje nesto jako zbunjuje. Kako uopce moze postojati wikipedija na necemu sto ima dva standarda???

Da vas preduhitrim, uopce me ne zanima ni politika ni balkanske teme ni razlikovni rjecnici izmedju hrvatskog i srpskog ili kajkavskog i cakavskog.

Evo, da odmah dam primjer. Svi se slazemo, bar se nadam, da su kajkavski i cakavski jedan te isti jezik (hrvatski, hrvatsko-srpski, kako tko misli). No, unatoc tome, besmisleno bi bilo napraviti wikipediju na kajkavsko-cakavskom.

  • Wikipedija na hrvatskom, koji ima nekoliko dijalekata, ima smisla - jer postoji jasno definirani sluzbeni standard hrvatskoh jezika. U clancima na hr-wiki nije dozvoljeno pisati u dijalektu nego clanci moraju biti na knjizevnom hrvatsom (stranice za razgovor su izuzetak, naravno)
  • Wiki na kajkavskom takodjer ima smisla jer je to takodjer jedan dijalekt, iako vec ovdje nastaje problem jer dijalekt nije standardiziran nego se vjerojatno razlikuje od sela do sela
  • Wiki na cakavskom ... isto kao i na kajkavskom. Kad bi samo znali koliko se Visani i Komizani slab razumiju, shvatili bi da ni wikipedija na viskom nema smisla ;).

Dakle, sve 3 gore spomenute wikipeidje imaju vise ili manje smisla, ali wiki na kajkavsko-cakavskom je jednostavno besmislen.

E, sad, povucimo paralelu sa srpsko-hrvatskim. Necu niti pokusavati dokazati da se radi o dva jezika jer je to ionako relativno, ovisno o tome kako se promatra jezik (kao sustav dijaleketa ili kao standardni jezik).

Vidim da ovdje neki fantaziraju da ce se jednog lijepog dana srpska, hrvatska i bosanska wikipedija prikljuciti ovoj, srpsko-hrvatskoj i da cemo svi sretno zivjeti zajedno do kraja price. Ukratko - nema teorije. I sto je najsmijesnije - ovo uopce nam veze sa trenutnim stanjem uma na brdovitom balkanu - stvar je cisto prakticne prirode - spajanje je nemoguce zbog dvaju standarda.

Ja znam da se vi ovdje krvite oko toga tko je poceo rat, tko je kome sto nametao i tko je radio veca s**nja u 1990-im, ali sve su vam te rasprave ionako besmislene.

Ma, sve da se svi pomirimo, da zaboravimo na rat i da sutra opet zivimo u nekoj europskoj ili balkanskoj zajednici ... whatever ... opet ostaje problem dvaju standarda.

Evo, zamislimo situaciju nekog buduceg spajanja hr, sr i bs wikipedija u ovu ovdje - sh. Daj mi objasnite zasto bi netko iz Zagreba, Rijeke, Splita ... pisao clanak na necemu sto mozemo nazvati srpski jezik ili istocna varijanta s-h jezika, sasvim svejedno.

Pazite, ja zivim u Hrvatskom i na HTV-u ili TV Novi slusam vijesti napisane prema standardu hrvatskog jezika. Ja zelim govoriti taj jezik i zelim da mi ga djeca govore. Ovdje uopce nije bitno da li ja zelim da se taj jezik naziva hrvatski, sprski, s-h, dalmatinski, splitski, zadarski ili bengalski.

Poanta je da ja zelim da jezik moje wikipedije bude isti onaj jezik koji slusam na vijestima. Nema teorije da ja wikipediju gdje ja ne smijem ispravljati clanke na nacin da ih prepravljam da budu u skladu s mojim (kako god ga nazvali) jezikom. Ma sve i da sam ludi obozavatelj Srba, srpske kulture i zagrizeni jugonostalgicar ... opet isto. Moje jezik je moj jezik, nazvali ga vi hrvatski, zapadan varijanta s-h ijekavica ili kako god. I nema teorije da ja srpski/istocnu varijantu/ekavicu/nazovite-to-kako-god no u ludilu smatram svojim. Isto vrijedi npr i za kajkavski. To je dijalekt nasih dragih i milih Zagoraca, ali ljudi, moji, to jednostavno nije moje. Ja taj jezik/dijalekt razumijem, ali to nista ne mijenja na stvari.

A da ne spominjem problem dvaju pisama ... hrvatska djeca ne znaju cirilicu. To je cinjenica. Dakle, clanci na cirilici su za klince iz Hrvatske ko kinesko pismo i nema ni najmanje sanse da netko od njih tekst na cirilici uopce uzme u obzir kao moguce stivo. Kog bi se vraga gnjavio sa ucenjem jos jednog pisma? Iz postovanja prema drugu Titu?

Ja zaista ne shvacam kako je netko uopce dodao na ideju da napravi ovakvu dvojezicnu wikipediju i kako netko uopce moze fantazirati o nekakvom megalomanskom i utopijskom projektu spajanja svih ovih "nasih" wikipedija.

Volio bih da mi netko, npr user:pokrajac (znam da je on idejni tvorac ove wikipedije) malo objasni kako je on zamislio rijesiti problem ove razlike izmedju vlastitog standardnog jezika i pisma suradnika i onoga sto bi suradnik morao prihvatiti kao "svoje" na "svojoj" wikipediji.

I pokusajte se u objasnjenju drzati dalje od politike. Ko sto sam objasnio, ovo je cisto komunikacijski problem...

Pozdrav, Ante 22:22, 27 rujan-септембар 2006 (CEST)



Odgovor:

> Mene ovdje nesto jako zbunjuje. Kako uopce moze postojati wikipedija na necemu sto ima dva standarda???

Npr. za sve koji ne priznaju da postoje "dva standarda" nego sve vide kao jedan jezik i tim "miješanim" jezikom svakodnevo govore?

Hm, očito se ne razumijemo. Na vrhu stranice piše "Pijaca-Пијаца". To su 2 standarda. Po jednom je "Pijaca", a po drugom "Пијаца". Dakle, postoje očito 2 raziličita standarda. Uopće ne ulazim u to jesu li to standardi istog ili dvaju jezika. Zapravo, u cijeloj ovoj priči ja uopće ne ulazim u to koliko se jezika ovdje govori, što je mom sugovorniku promaklo, možda zbog predrasuda prema onima koji ne prihvaćaju objašnjenje za postojanje ove wikipedije. Koji dio ovog pasusa nije jasan, pa da pojasnim? --Ante Perkovic 13:49, 16 studeni-новембар 2006 (CET)

> Evo, da odmah dam primjer. Svi se slazemo, bar se nadam, da su kajkavski i cakavski jedan te isti jezik (hrvatski, hrvatsko-srpski, kako tko misli). No, unatoc tome, besmisleno bi bilo napraviti wikipediju na kajkavsko-cakavskom.

Isto tako je besmisleno svima koji govore _i_ kajkavskim _i_ čakavskim dijalektom zabranjivati da na oba dijalekta pišu u čakavskoj odnosno kajkavskoj wikipediji, jer je puristima i nacionalistima na obje strane važno da sačuvaju rasnu ćistoću vlastitog dijalekta.

Promašio si ceo fudbal. Ja sam zadnja osoba koja bi zabranjivala čakavsko li kajkavsko narječje. Kad bi postojala čakavska wikipedija, njena bi svrha bila očuvanje čakavskog narječja i bilo bi besmisleno na njoj pisati po kajkavskom samo zato da bi netko dokazao da je to isti jezik. Vidi, kajkavski je OK, ali ne bi ga volio čuti u pjesmi na "Melodijama Istre i Kvarnera" jer mu tamo baš i nije mjesto. To je kao da osnuješ klub Talijana u Rovinju i onda se netko žali "a zašto ne primate Čehe". Pa da primaju, ne bi se zvali "klub Talijana"? Isto je i sa hipotetskom čakavskom wikipedijom. Slažemo li se u tome? --Ante Perkovic 13:49, 16 studeni-новембар 2006 (CET)

> Wikipedija na hrvatskom, koji ima nekoliko dijalekata, ima smisla - jer postoji jasno definirani sluzbeni standard hrvatskoh jezika.

So what? Što je sa onima koji govore srpskohrvatski i za koje razlika između tvojih standarda samo u nijansama, i ne opravdava postojanje dvaju wikipedija?

U kojoj bi wikipediji onda oni trebali pisati? U hrvatskoj, tako da ih stalno neka osoba ispravlja da se "ne kaže" hiljada nego tisuća, ili putovnica a ne pasoš? Ili isto to, samo obratno, u srpskoj wikipediji?

Možeš pisati na obje. Na hrvatskoj će netko popraviti za tobom, a i na srpskoj, prema mojem iskustvu. --Ante Perkovic 13:49, 16 studeni-новембар 2006 (CET)

> Dakle, sve 3 gore spomenute wikipeidje imaju vise ili manje smisla, ali wiki na kajkavsko-cakavskom je jednostavno besmislen.

Da li bi wiki na k-č bio besmislen ili ne, odlučilo bi se po tome postoji li potreba za člancima na k-č jeziku ili ne, i po tome koliki se broj čitatelja identificira sa baš tom jezičnom kombinacijom.

Ta "jezična kombinacija" je u biti samo zbroj dvaju posve odvojivih narječja. --Ante Perkovic 13:49, 16 studeni-новембар 2006 (CET)

> Vidim da ovdje neki fantaziraju da ce se jednog lijepog dana srpska, hrvatska i bosanska wikipedija prikljuciti ovoj, srpsko-hrvatskoj i da cemo svi sretno zivjeti zajedno do kraja price.

Isto kao što bi i ti fantazirao da će se, kad bi postojale, čakavska i kajkavska wikipedija priključile hrvatskoj (da se ne duplicira trud kad su to "i tako sve hrvatski jezici"), i sve tri onda stretno živjele... itd.

Kad donosiš zaključke o ljudima (u ovom slučaju meni) bez ikakvog povoda, onda to znači da imaš predrasude. U ovom slučaju, ideja da bi ja bio protiv čakavske wikipedije wiše govori o mojem sugovorniku nego o meni i pokazuje da uopće nije shvatio o čemu pričam.
Zapravo, ne da nije shvatio, nego nije ni pročitao cijeli moj tekst. Potraži u tekstu iznad dijelove Wiki na kajkavskom takodjer ima smisla jer je to takodjer jedan dijalekt i Wiki na cakavskom ... isto kao i na kajkavskom.. --Ante Perkovic 13:49, 16 studeni-новембар 2006 (CET)

> Ukratko - nema teorije.

Tvoje mišljenje. Preko šest tisuća članaka na sh-wikiju po mom misljenju dakazuju suprotno.

Totalni promašaj. Sorry, ovo je već druga logička pogreška, a razlog je po meni taj što se stalno kopa po vlastitom misaonom "cache"-u umjesto da se otvori oči i pritisne "Shift + reload".
Šest tisuća članaka dokazuje da postoje ljudi koji smatraju da je sh wiki opravdana, a ja sam pričao o fantaziranom spajanju preostalih triju wikipedija ovdje. Da ne spominjem 24 000 članaka na hrcvatskoj i valjda nekih 40 000 na srpskoj.... --Ante Perkovic 13:49, 16 studeni-новембар 2006 (CET)

> Ma, sve da se svi pomirimo, da zaboravimo na rat i da sutra opet zivimo u nekoj europskoj ili balkanskoj zajednici ... whatever ... opet ostaje problem dvaju standarda.

Problem uglavnom prave oni... koji pokušavaju druge natjerati da se drže _baš njihovog_ standarda i ne toleriraju odstupanje o tog standarda. Da im je svejedno koji se od dva (tj. sad 3) standarda rabi, zato što se sva tri podudaraju u oko 99,5% ne bi bilo problema.

Ja ovdje ne spadam. Ja smatram da se svatko može držati istočne varijante. No, kako tu varijantu hrvatska djeca ne znaju, nema smisla da im na njihovoj wikipediji dajemo tekstove koje ne razumiju. Vidi, ako splitska djeca u školi ne uče narječje koje se govori u Krapini, zašto bi morali znati govor Beograđana??? Obrati pažnju da nisam spomenio ime nijednog jezika i pokušaj ne upasti u vlastitu zamku pričanja o politici i međunacionalnoj mržnji. --Ante Perkovic 13:49, 16 studeni-новембар 2006 (CET)

> Daj mi objasnite zasto bi netko iz Zagreba, Rijeke, Splita ... pisao clanak na necemu sto mozemo nazvati srpski jezik ili istocna varijanta s-h jezika, sasvim svejedno.

Ne bi ga pisao na srpskom, nego na dijalektu srpskohrvatskog, koji on govori.

Očito ti je promakao dio moje rečenice sto mozemo nazvati srpski jezik ili istocna varijanta s-h jezika, sasvim svejedno.
Poanta gornje rečenice je bila da nije bitno kako se idiom zove. Iz tvojeg odgovora mogu samo zaključiti da nisi uspio shvatiti poantu.
Pa da pojasnim, očito je potrebno: ako netko govori kajkavski, ne znači da razumije sve dijelekte hrvatskog. Primijenjneo na ovaj slučaj - ako netko govori "jedna dijalekt srpsko-hrvatskog", ne znači da govori sve dijalekte "srpsko-hrvatskog", a pogotov ne standardni srpsko-hrvatski (koji ne postoji kao standardni jezik). --Ante Perkovic 13:49, 16 studeni-новембар 2006 (CET)

Razlog _zašto_ bi svoj članak ubacio u sh-wiki je iz čisto praktičnih razloga: Da bi ga moglo 3-4 puta više ljudi procitati, umjesto da se ili za svaku od sh-wikipedija ili kopira ili nanovo piše.

Ajmo stvar promotrit malo drugačije. Ako je pola članaka na latinici, a pola na ćirilici, onda sve članke ne mogu pročitati oni koji znaju jedan od ta dva pisma nego samo oni koji znaju u latinicu i ćirilicu'. A koliko je takvih? U Srbiji dosta. U Hrvatskoj manje, a pogotovo mladih. Dakle, 3-4 puta više 'je rezultat brkanja lončića. Netko je pomiješao matematičke operacije presjek i unija. --Ante Perkovic 13:49, 16 studeni-новембар 2006 (CET)

Iz istog razloga zašto se npr. srpski filmovi niti prevode niti snimaju nanovo niti na hrvatskom niti na "bosanskom" jeziku.

Dio "snimaju nanovo" ne kužim, ali što se tiče titlova, tu se slažem. Uglavnom nisu potrebni jer se više gubi nego dobiva (neke se dosjetke ni ne mogu prevesti na pravi način). No, ne vidim kakve to ima veze s ovim. --Ante Perkovic 13:49, 16 studeni-новембар 2006 (CET)

> Ja zelim govoriti taj jezik i zelim da mi ga djeca govore.

Drugim riječima: Želis da i tvoja djeca postanu uskogrudni nacionalisti i da _namjerno_ ne znaju ni slova ćirilice pročitati?

Uuups, promakla ti se uvreda. Nazvao si me nacionalnistom bez ikakvog povoda. Ja ne želim da mi djeca uče kinesko pismo jer smatram da im to ne treba. Jesam li zato možda rasista??? --Ante Perkovic 13:49, 16 studeni-новембар 2006 (CET)

> Nema teorije da ja wikipediju gdje ja ne smijem ispravljati clanke na nacin da ih prepravljam da budu u kladu s mojim (kako god ga nazvali) jezikom.

Tko ti brani? Ta uzmi ti onda pa po čitav dan sjedi pred monitorom i prepravljaj da sve bude po tvom.

Da, ovdje si u pravu. Mogu naći prijatelja iz Srbije, pa da obojica po cijeli dan ispravljamo tekstove na način da ih razumiju samo moja odnosno samo njegova djeca. Vjerojatno bi se nakon par sati umorili i otišli svak na svoju wikipediju. Hm, a zato je ovdje tako malo članaka. --Ante Perkovic 13:49, 16 studeni-новембар 2006 (CET)

> Moje jezik je moj jezik, nazvali ga vi hrvatski, zapadan varijanta s-h ijekavica ili kako god.

Stvar je samo u tome da taj "tvoj jezik" strogo gledano govori samo šačica ljudi, dok svi ostali govore nekom vrstom neknjiževnog dijalekta koji im je instinktivo kudikamo bliži nego tvoj, i zbog toga neće pisati u tvojoj wikipediji.

Ljudi svugdje govore u dijalektu, ne samo u Hrvatskoj i Srbiji. A to da "neće pisati u mojoj (?) wikipediji" potkrepljuješ čime? Sa ovih vašig 6 000 članaka nasuprot 24 000 hrvatskih i 40 000 srpskih? Opaka neka logika. --Ante Perkovic 13:49, 16 studeni-новембар 2006 (CET)

Moguće rješenje:

Isto kao što bi ti očekivao da se svi hrvatski dijalekti (s više ili manje truda) zajedno ujedine pod hr-wikipedijom, mnogi ne vide problem u tome da se i sr, hr i bs wikipedije ujedine u jedno, kad mnogi bez i najmanje problema čitaju sva tri ta tzv. "jezika".

Divota. Maloprije vidim da si krivo pretpostavio (zato jer nisi pažljivo čitao moj tekst) da sam ja protiv npr. čakavske wikipedije. Ja sam čak izričito naglasio da sam protiv spajanja hipotetskih wikipedija na hrvatskim narječjima, a ti gradiš svoj argument upravo na suprotnoj pretpostavci. Još jedan briljantan logički potez. --Ante Perkovic 13:49, 16 studeni-новембар 2006 (CET)

> Ja taj jezik/dijalekt razumijem, ali to nista ne mijenja na stvari.

To što ti jezik, od kojeg 99,5% bez problema razumiješ i govoriš, ne vidiš kao "svoj", samo zato sto ti tzv. "svoj" malo na drugu stranu "iskriviš" je isključivo tvoj problem. It is all in your head.

Kajkavci bolje razumiju slovenski nego hrvatski, torlački je na pola puta do bugarskog. Možda da spojimo ovu vašu sh sa slovenskom i bugarskom wikipedijom? To su sve samo dijalekti, zar ne? It's all in your head. --Ante Perkovic 13:49, 16 studeni-новембар 2006 (CET)

> Ja zaista ne shvacam kako je netko uopce dodao na ideju da napravi ovakvu dvojezicnu wikipediju i kako netko uopce moze fantazirati o nekakvom megalomanskom i utopijskom projektu spajanja svih ovih "nasih" wikipedija.

Iz istog razloga zbog kojeg nikad nisu nastale wikipedije na čakavskom ili kajkavskom.

Hm, opet se ne kužimo? Ja sam pitao otkud ideja o nastanku wikipedije na kojoj se svaka riječ može pisati na dva načina, na latinici i na čirilici. Srbi su to dobro riješili - oni imaju automatski transliterator i možeš odabrati da čitaš samo latinicu ili samo čirilicu. Za razliku od srpske wikipedije, ovdje su latinica i čirilica isprepletene. Stječe se dojam kao da netko na silu forsira učenje obaju pisama. Rezultat toga je da ovdje ne dolaze ljudi koji znaju barem jedno pismo nego oni koja znaju oba. to se vidi i po broju članaka. --Ante Perkovic 13:49, 16 studeni-новембар 2006 (CET)

> I pokusajte se u objasnjenju drzati dalje od politike.

Politika je jedini izvor tih više "standarda", kako ih ti zoveš.

Još uvijek ostaje problem dvaju pisama, za što, moraš priznati, nije kriva politika. Srpska ćirilica nikad nije bila službeno pismo u Hrvatskoj, kao ni kinesko pismo.
Daj mi jedan opravdani razlog zašto bi mojoj djeci ćirilica bila veći prioritet od kineskog pisma. --

Ante Perkovic 13:49, 16 studeni-новембар 2006 (CET)

Ćirilica je hrvatskoj deci prioritetnija od kineskog pisma zbog toga što na njoj mogu da napišu sve što govore i, drugo, zbog toga što se ne poznajući je lišavaju velike količine lako dostupnih podataka rečenih na jeziku koji bez ikakvih problema razumeju kao svoj (uz zanemarljive nijanse). Konačno, poluvekovno postojanje sh/hs jezika ne možemo zanemariti s obzirom na činjenicu da je još moje 17ogodišnje dete rodjeno u vreme postojanja tog standarda, tj. da je naraštaj njegovih govornika još uvek veoma prisutan--Mini 21:33, 2 april-травањ 2007 (CEST)

> Ko sto sam objasnio, ovo je cisto komunikacijski problem...

Ja bih ga zvao čisto politicki. Da se IMHO izbjeći, jednostavno miješajući (i time ignorirajući) standarde, čime bi bili u prednosti (zbog ujedinjenog truda pri uređivanju ćlanaka) svi koji sve te "standarde" drže nepotrebnima.

Svaka država ima svoj standardni jezik. Standardi služe da ne bi bilo kaosa, kako u industriji, tehnici ... tako i u jeziku. --Ante Perkovic 13:49, 16 studeni-новембар 2006 (CET)

Na drugu stranu, svi koji pokusavaju svoj dijalektić držati rasno čistim, i stalno kao kakvi korektori ("gdje ja ne smijem ispravljati clanke da budu u skladu s mojim dijalektom") paziti da netko ne napiše nešto "pogrešno" i to onda brže-bolje ispraviti, neka se slobodno zatvore u svoje wikipedije, i neka dragovoljno odustanu par milijuna potencijalnih čitatelja.

A ovi što inzistiraju na učenju dva pisma, neka se slobodno ohrabruju sa nekakvih 6 000 članaka na 20 milijuna "govornika" nasuprot hrvatskih 24 000 na 5-6 milijuna govornika. --Ante Perkovic 13:49, 16 studeni-новембар 2006 (CET)

Uostalom, vrijedi jednostavno isprobati koja od idologija bolje pali kod potencijalnog čitateljstva: Ili tri nacionalno i dijalektalno čiste wikipedije, gdje se svi članci tri puta pišu, iako gotovo svi znaju sve čitati, ili jedna, u kojoj bi se trud ujedinio, i koja bi svim trima stranama bila više od koristi nego tri poluprazne... Kako do sada izgleda, 33.000 na srpskoj, 22.000 na hr, 11.000 na bosanskoj... naprema 6.000 na sh... da ideja nije najpopularnija je očigledno, ali je i očigledno da razlika nije ogromna, tj. da određena potreba za jezično neutralnim wikijem postoji u dostatnoj veličini da opravda njeno postojanje.

Brojevi govore sve. Očito ste se negdje preračunali. --Ante Perkovic 13:49, 16 studeni-новембар 2006 (CET)

Uostalom, sh-wiki ima direktnu prednost u tome, da omogućuje direktno kopiranje sadržaja ostalih wikipedija, što u drugom smjeru bez određenog truda pri kontroli i prevođenju nije moguče.

Bez te prednosti, članaka ovdje ne bi bilo 6 000 nego 600. Toliko o popularnosti ove wikipedije. --Ante Perkovic 13:49, 16 studeni-новембар 2006 (CET)
Da nema hrvatske,bosanske i srpske wikipedije, vec samo jedna zajednička imali bi 66000 clanaka --Defufna 13:05, 16 siječanj-јануар 2007 (CET)

Pozdrav, -- Rhun 13:09, 5 oktobar-листопад 2006 (CEST)

--Ante Perkovic 13:49, 16 studeni-новембар 2006 (CET)

Dnevna zanimljivost za 03/04/2007 iliti Verovali ili ne ;-)

HOĆE li hrvatski jezik, s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, postati službenim jezikom te međunarodne organizacije, što je praksa sa svakom novom članicom, pitanje je koje je jučer drsko potegnuo britanski zastupnik u Europskom parlamentu Charles Tannock, a prenio Hrvatski radio.

Slovenski zastupnik Jelko Kacin u parlamentu je progovorio hrvatskim jezikom kako bi pozdravio i ohrabrio Hrvatsku na njenom putu u EU. "Ja ću govoriti na hravtskom sa željom da on što prije postane i službenim jezikom Europske unije" - rekao je upitavši hrvatsku ministricu pravosuđa Anu Lovrin, koja je imala izlaganje u Europskom parlamentu, može li legalno kupiti nekretninu u Hrvatskoj ili ne. "Ona je odgovorila da se radi o principu reciprociteta, te da to nije političko, već tehničko pitanje. Potrebno je utvrditi reciprocitet u pojednim slučajevima." - odgovorila mu je.

Međutim, ono što je uslijedilo bilo je sve samo ne ohrabrenje Hrvatskoj na putu prema EU. Naime, zastupnik Velike Britanije Charles Tannock, isprovociranim Kacinovim pitanjem na hrvatskom jeziku, nagovijestio je da bi Hrvatska u EU mogla ostati bez službenog jezika. "Malo sam iznenađen najavom hrvatskog jezika kao službenog. Ne mislite nas valjda opterećivati troškovima prevođenja na hrvatski, bosanski, crnogorski i srpski? Stanovnici Zapadnoga Balkana moraju se dogovoriti o jednom jeziku koji svi razumiju" - rekao je Tannock.. Ministrica pravosuđa Ana Lovrin nedvosmisleno mu je odgovorila da "čvrsto vjeruje da će Hrvatska, kada postane punopravna članica EU, imati pravo na svoj jezik, kao i sve druge članice EU". (http://www.index.hr/clanak.aspx?id=342395)

Quid rides? mutato nomine de te fabula narratur (Hor. Satire, I, 1, 69-70) :-) --Igor Windsor 20:56, 3 april-травањ 2007 (CEST)

Popis želja (prijedlog)

Primijetio sam da se prilično često dogodi da se vrlo često ostavljaju "članci" koji zapravo predstavljaju molbe za pisanje članaka/eseja o određenoj tematici. Mislim da bi se ta praksa mogla smanjiti ako bi se otvorila posebna Wikipedijska rubrika zvana "Popis želja" u kojoj bi gosti mogli ostavljati svoje sugestije/želje po pitanju novih članaka.

Trebalo bi ju je staviti na naslovnicu, kao i urediti jedan fini template tako da svatko odmah može vidjeti o čemu se radi. --OC Ripper 11:09, 28 rujan-септембар 2006 (CEST)

То је добра идеја. Линк ка тој страници би најбоље пасовао на шаблону за добродошлицу.--Poki 14:32, 4 oktobar-листопад 2006 (CEST)

Još o dvojezičnosti

Prije svega:

Dvojezičnost smeta. Smisao sh-wikipedije ne bi trebao biti, kao što je ovdje već često spomenuto, prikazivati _sve_ na oba jezika, jer za to postoje već srpska i hrvatska, već stopiti dva (iz politickih i nacionalističkih razloga) umjetno razdvojena jezika (o onom novokomponiranom tzv. bosanskom "jeziku" da i ne govorim) u jedno, kao što je to npr. rađeno u bosanskim školama prije ratova. Ćirilica i latinica su mijenjane svakog tjedna, ali nikome nije ni padalo na pamet da _sve_ (udžbenike, školske radove, itd.) piše dvojezično i _istovremeno_ na oba pisma.

Izbor jezika i pisma bi zbog toga, nastavljajući tu tradiciju ravnopravnosti trebalo prepustiti čitateljima i autorima.

Kojim će se jezikom i pismom stranica (ne pojedini članci) prikazivati novim čitateljima, prije nego oni naprave vlastite postavke, bi se trebalo odlučiti, glasanjem momentalno aktivnih autora, po broju članaka, ili pak naslove i linkove nasumce (ilitiga ravnopravno podijeljeno) podijeliti na oba jezika. Daljnje bi bilo neloše ako bi se, recimo mjesečno ili tjedno (ovisno o tome ukoliko se tako nešto da automatizirati) jezici jednostavno mijenjali.

Dvojezičnost kakva je sada (rujan/септембар ispod svakog odlomka) je bezvezna i suvišna. Ako se predpostavlja da je čitateljstvo sh-wikipedije dvojezično i nepristrano, i da mu je _svejedno_ na kojem jeziku nešto piše, ta kojeg bi onda vraga trebalo _sve_ dvaput čitati? To (bar meni) ovdje pri čitanju jako smeta.

Srdačni pozdravi, -- Rhun 10:49, 5 oktobar-листопад 2006 (CEST)

I ja se slažem sa tobom, ali što se tiče meseca ja nikako da zapamtim dalje od veljače, jednostavno, pored sve dobre volje mi to ne ide u glavu i korisno mi je kada postoji dvojezičnost meseca. Takođe postoje i škakljive teme vezane za verska i različite reprezentacije nekih istorijskih pitanja. Takođe može biti slučajeva kada nekome, ko je biologiju imao samo u osnovnoj školi koju je završio u Srbiji, neko kaže stanica, da se čovek potpuno zbuni jer je u srpskohrvatskoj varijanti naziv za stanicu - ćelija, reč stanica ima potpuno druga značenja. U takvim slučajevima predlažem upotrebu dvostrukih naziva; ne bi trebalo ići do trivijalnosti i praviti džumbus u tekstovima, autor bi trebao da ima mere isto kao i sa količinom korišćnih linkova. Ukoliko neko naiđe na tekst koji bi mogao da čitatelju zada muke, predlažem da mu se dopusti ubacivanje drugog standarda u tekst, ali samo ako ga objavi i obrazloži u diskusiji tog teksta. Što se tiče standardnih problema sa mesecima i sl. mogao bi da se napravi pomoćni članak, ili template koji bi se stavio u footer tekstova, a posebno onih sa mnogo datuma. Saša 22:42, 30 studeni-новембар 2006 (CET)
Takođe se slažem što se mene tiče ok je da stoji samo jedna varijanta za mesec, kako je pisac članka stavio, kad su u pitanju potpisi i tako to bilo bi fino da korsnik na svojoj preferences stranici može da odabere koju bi varijantu, doduše nije neophodno po meni su to sinonimi jednog jezika i ima mi jednako smisla stavljati novembar-studeni na sh wikipediji kolko i šor-ulica na srpskoj.. tačno je da će mlađi čitaoci imati problema sa stanicom, kolodvorom, vozom i ko zna kojim rečima ali će naučiti vremenom.to je i poenta, pokazati da svi pričamo istim jezikom. Isto bi trebalo ako je moguće rešiti problem 2 pisma kao na srpskoj wikipediji ( svako kuca na čemu oće, svako čita kako oće ) --Defufna 01:32, 7 februar-вељача 2007 (CET)

Wikimania 2007 Team Bulletin

Published by the Wikimania 2007 Taipei Team, Wikimania 2007 Team Bulletin provides the latest news of the Team's organizing work to everyone who is interested in Wikimania; it also gives the Team chances to announce calls for help/participation, so assistance in human and other resources can be sought in a wider range. Team Bulletin is published at the official website of Wikimania 2007 and released to the public domain. Issue 1 and Issue 2 has already published.--218.166.212.246 03:13, 29 oktobar-листопад 2006 (CET)

Godišnjice i izgled

Obavezno bi se trebale dodati izabrane godišnjice kao i na većini wikipedija, i trebalo bi da se promjeni izgled glavne stranice, recimo kao bosanska ili srpska wikipedija. Pozdrav --Edgar Allan Poe

Speedy deletion

As part of patrolling with the small wiki monitoring team, I noticed a new article created, located at Profesionalac (film). This seems to be nonsense, but as I don't know Serbo-Croatian, I can't tag it. Can an administrator please delete this page? Also, it would be helpful if you could make a redirect from Template:Delete to your speedy deletion template. Thanks, Rory096 02:56, 30 studeni-новембар 2006 (CET)

I'll try adding something like this. Thanks for your suggestion. --OC Ripper 10:42, 30 studeni-новембар 2006 (CET)