Wikipedia:Pijaca-Пијаца/21

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Sadržaj/Садржај

Šablon:Trolovanje - glupost ili i dalje neophodnost?

Ima li neko neku ozbiljnu primedbu na ideju da se ukine ovaj templejt? Osim redovitih primedbi na regularnost postojanja ove vikipedije zbog nazovi imaginarnosti samog jezika (kada bi on mogao biti pri ruci), trenutno ne razumem kada bi se templejt morao koristiti a da se razgovorom i diskusijom ne bi moglo polako ali ipak nekako "dojahati" do neke druge alternative. Pristajem samo na razborite i vrlo detaljne eksplikacije. >:-) --Biblbroks (razgovor) 01:01, 21 jul-српањ 2015 (CEST)

Predložak obrisati, a sadržaj preoblikovati i pretočiti u primjerenije stranice. Za označivanje potencijalnog trolanja na stranicama za razgovor, uključujući ovdje i ovu stranicu, dovoljno je postaviti uputnicu WP:TROL po uzoru na WP:TROLL. Naravno, treba ispisati nekoliko eseja na ovu temu da se neupućenim korisnicima skrene pažnja na ovu karakteristiku internetskog svijeta. I svakako izmijeniti i dopuniti wikipedijski članak internetski trol. --Conquistador (razgovor) 14:34, 21. jula 2015. (CEST)
Šablon sam označio za brzo brisanje u svetlu ovoga. Ja sam za ukidanje.--176.104.110.11 15:23, 8 avgust-коловоз 2015 (CEST)

Operacija Pekinška patka

Velika dvorana za održavanje partijskog kongresa. Dekoracija minimalistička, prevladava grimizno crvena boja. Broj sjedećih mjesta: 1,000. Ispred sjedalica, velika bina s prostranim stolom za kojem sjede najviši dužnosnici. Ispred stola, govornica. Iznad stola, vise slike velikih i dragih vođa.

Za govornicu prilazi govornik. Velebna ličnost, pjesnička duša, nadasve inspirativan i konstruktivan. Pravi sin naših naroda i narodnosti, pionir ideologije i pokretač napretka. Odjeven je u svečano modro odijelo. Skuplja papire pred sobom i nakašlje se (*khm khm*). Pročistio je grlo. Spreman je govoriti.

Emblem of North Korea.svg

Draga nacijo,

obraćam se ovdje i danas u ovom svečanom trenutku, u ovoj svečanoj prilici kako bih iznio izvještaj našeg, a primarno moga, plodnog rada. Radom naših dičnih obavještajnih službi, saznali smo da je dana 2. februara godine gospodnje 2015., diverzantski petokolonaš čiji identitet još ne želimo otkriti, a koga svi znaju pod kodnim imenom Pekinška patka, rovareći protiv našeg plemenitog poretka ukazao na tek sitni tehnički nedostatak, administrativnu pogrešku, uvjeravam vas, od samo 6,370 stranica s neispravnim linkovima do datoteka. Ne želeći dozvoliti diverzantima da koriste administrativne omaške kako bi rušili naš bjelosvjetski priznati poredak, ono što smo gradili godinama, mi, a primarno ja, uhvatili smo se rada na tom problemu i u vremenu od nešto više od 5 mjeseci sredili problem i doveli brojku od 6,370 na 0.

Bio je to dugotrajan proces jer je zahtijevao najveću preciznost kako bi nacija bila zadovoljna našim, a primarno mojim, radom. Greške nije smjelo biti. Velika preciznost uložena je u taj rad. Višečlani timovi su danonoćno radili na korigiranju tog problema, a sve pod mojim budnim okom, koje je uvijek imalo naciju na pameti. Pogreške su uklanjane, došlo je do uklanjanja nepoćudnog i protudržavnog sadržaja, dio sadržaja je uljepšan i unaprijeđen, a dio sadržaja popunjen. Svi ti potezi, rađeni s brigom i pažnjom, urodili su plemenitom brojkom od 0 takvih datoteka i, što mogu s ponosom reći, praznom kategorijom. Ovim smo činom prestigli mnoge naše opnonente, one koji svresrdno žele vidjeti rušenje ovog našeg demokratskog poretka, ali mi znamo da im to nećemo dozvoliti! Mi znamo da možemo i moramo bolje, jer naši protivnici nam nisu ni do koljena!

Malo je reći da su diverzanti tokom tog rada uspješno podmetali svoje mine i podle poteze, ostavljajući jasne tragove svog rada i ubacujući vlastite pogreške u naš dični sustav. No, i s tom smo se suočili i pokazali neprijatelju da smo jači od njega. Posao kojim se Pekinška patka nedavno hvalila, a koji je percipiran kao revolucionaran, odrađen je manjkavo jer smo morali sređivati neke stvari koje su vam predstavljene kao riješene. Kategorizacija sadržaja je loša, izvedena kao propagandno-politikanski pamflet da vam se zamažu oči i da vam se sakrije istina, koja glasi - loše i manjkavo odrađen posao! No, kao i svaki puta do sada, mi, a primarno ja, riješili smo sve probleme koji su pred nas stavljeni i sada s ponosom možemo reći kako koračamo naprijed, svakim danom sve više i više, prema boljitku i prema idealima naših velikih i dragih vođa! Nećemo dozvoliti diverzantima i petokolonašima da rovare i ruše ovaj plemeniti poredak! Pokazat ćemo im da možemo bolje i da nema te prepreke koja nas može zaustaviti! Pokazat ćemo im da smo bolji od njih! Živjela Partija! Živjeli vođe! Živio napredak!


No, šalu na stranu :) (neću sa ja proglašavati meštrom kao neki, a onda ostavljati drugima da sređuju njegov posao s Pokemonima :P). Svakako, posao oko neispravnih linkova je sređen. Nakon dosta rada, dio sadržaja je naprosto uklonjen, dio je popunjen, a dio je nanovo postavljen i onda popunjem. Neki članci su usputno sređivani, barem djelomično pa tako mislim da je ovim napravljen prilično velik korak za napredak ovog projekta, za povećanje njegovog kredibiliteta i ugleda, jer smo po ovome bolji od cijele serije drugih Wikipedija. Želio bih se zahvaliti svima koji su na ovaj ili onaj način pomogli, posebice Kolegi, koji se stvarno iskazao, ali i Orijentologu koji mi je ukazao na ovaj problem. Sada je tehničko-administrativna strana ove Wikipedije još uznapredovala, a drago mi je da sam ja tome, kao admin i korisnik, mogao doprinijeti (pogotovo jer, eto, nekako uvijek ja završim na tim slikama :D).

Kategorija je sada prazna i to je dobro. Naravno, ona neće takvom i ostati; neke slike s Commonsa će biti brisane i mada delinker uglavnom odradi posao, nekad mu se omakne pa se kategorija puni. Isto je i s nekim slikama na ovoj Wikipediji, ali to će se također lako srediti. Ja ću redovito pratiti kategoriju i sređivati te probleme, no sada će biti lakše - barem ih nema 6,000+. Ono što bih rado zamolio kolege, a tu ću biti dosadan kao i Orijentolog s kategorijama, da kada prebacuju članke s drugih Wikipedija (znaju oni koji to najviše rade, da sad ne imenujem) samo pripaze na te datoteke - ako ih nema i na našoj Wiki ili na Commonsu, neka ili uklone link ili ih postave. Ja znam da je lakše samo makaze i lepak, ali kada je u ovaj projekt uložen određeni trud, bilo bi mi drago da se to ispoštuje, a ne da se kategorija nepotrebno puno zbog lijenosti ili nekog drugog razloga. Nadam se da to neće biti problem.

Eto, to je moj drugi veliki projekt sređivanja na Wiki i sada se Orijentolog može poklopit svojim diverzantskim krilima i plakat :P Neš' ti posla sredit kategorije kad odradiš posao polovično i manjkavo pa ja Pokemone moram sređivat :P Pih! :P

Ako ima kakvih pitanja, rado ću odgovoriti, a ako ne, radujem se sljedećem ovakvom pothvatu pa tkogod ga realizirao :) --Biljezim se sa štovanjem,Poe 03:18, 24 jul-српањ 2015 (CEST)

Ne razumijem o čemu je riječ kad u kategoriji jasno stoji da sadrži još 2474 neispravnih linkova do datoteka. Pojašnjenje? --Orijentolog (razgovor) 03:23, 24 jul-српањ 2015 (CEST)
Kao što rekog, diverzantski pokušaji neće upaliti! :D --Biljezim se sa štovanjem,Poe 03:27, 24 jul-српањ 2015 (CEST)
Ozbiljno pitam, da očistiš cache i refreshaš? Izgleda da to nisi dugo radio pa se u međuvremenu nagomilalo još. --Orijentolog (razgovor) 03:29, 24 jul-српањ 2015 (CEST)
[1] ... (sad ja možda ispadam glup, ali...) --Biljezim se sa štovanjem,Poe 03:33, 24 jul-српањ 2015 (CEST)
Pa to i jest bila poanta, da ispadneš glupast bar na pola sata, tj. da ti u ranu uru usred ljeta ne dam ono malo mira da zadovoljan zaspeš nakon teškog posla. :P Uzgred, čestitam! :) --Orijentolog (razgovor) 03:58, 24 jul-српањ 2015 (CEST)
Znaš ti što je bilo s ujakom koji je zaspao tokom govora? :P --Biljezim se sa štovanjem,Poe 04:03, 24 jul-српањ 2015 (CEST)
Čime ono? Protuavionskim topom?--Wolmar (razgovor) 01:50, 25 jul-српањ 2015 (CEST)
Ja sam negdje vidio da je bačen psima, ali ovo je jednako inventivno :3 --Biljezim se sa štovanjem,Poe 02:02, 25 jul-српањ 2015 (CEST)
Propaganda za naivne ovce, pih. :P --Orijentolog (razgovor) 13:29, 25 jul-српањ 2015 (CEST)

Proposal to create PNG thumbnails of static GIF images

The thumbnail of this gif is of really bad quality.
How a PNG thumb of this GIF would look like

There is a proposal at the Commons Village Pump requesting feedback about the thumbnails of static GIF images: It states that static GIF files should have their thumbnails created in PNG. The advantages of PNG over GIF would be visible especially with GIF images using an alpha channel. (compare the thumbnails on the side)

This change would affect all wikis, so if you support/oppose or want to give general feedback/concerns, please post them to the proposal page. Thank you. --McZusatz (talk) & MediaWiki message delivery (razgovor) 07:07, 24 jul-српањ 2015 (CEST)

Prijedlog za stvaranje PNG minijaura statičkih GIF slika

Na korisničkom forumu Wikimedijine ostave je podnesen prijedlog odnosno poziv na raspravu o minijatirama statičkih GIF slika: Ona nvodi da bi statičke GIF datoteke trebale imati minijature u obliku PNG. Prednost PNG nad GIF je u boljoj vidljivosti kada GIF slike koriste alfa kanal. (usporedi minijature)

Ova promjena bi se odrazila na sve wikije, pa ako je podržavate/protivite joj se ili želite dati vlastito mišljenje/brige, molimo da ih iznesete nastranici prijedloga. Hvala. --McZusatz (talk) & MediaWiki message delivery (razgovor) 07:07, 24 jul-српањ 2015 (CEST)

Informacije???

Molim Vas za stručnu pomoć.Pišem knjigu,radnja se dešava na teritoriji bivše države,međutim ja želim da se sve to događa,na primjer,na teritoriji države Švicarske,dali trebam tražiti odobrenje da u priči pominjem njihove gradove itd..itd... ili mogu da to uradim bez njihovog odobrenja. Unaprijed zahvalan Boško Adamović. Sve informacije molim Vas pošaljite na: mojaknjiga001@gmail.com

Uklanjanje komentara sa stranica za razgovor

O tome smo vec pricali i mislim da nismo dosli do konacnog odgovora na pitanje da li je zabranjeno ili dozvoljeno. Prema pravilima na en i sr, to se tolerise i o tome sam vec pricao. Cak i prema nasoj praksi se to tolerisalo i ranije. Tako da nedavna komunikacija dvojice admina i potonjo revertovanje na korisnickoj razgovor strani (special:diff/19599772, special:diff/19599830 i dalje) je nesto sto zahteva makar dublje istrazivanje nasih pravila po tom pitanju. Verovatno i njihovo postavljanje na solidnije temelje ako ne i pokoje dobro "tusiranje hladnom vodom". Ili cak i "oprosti". A to, sto je special:diff/19494013 ova izmena na istoj toj razgovor strani prethodno mozda doprinela citavoj jednoj moguce da vrlo nezeljenoj situaciji, je barem meni donekle razumljivo. Nadam se da cemo ovo ubrzo resiti. --Biblbroks (razgovor) 18:25, 24 jul-српањ 2015 (CEST)

Ja sam samo uljudno zamolio dva korisnika koja su ušla u verbalni rat da situacija eskalira i da se komunikacija unormali. Sve što se dogodilo poslije, uz dužno poštovanje mom uplitanju, nije moja krivica. Otkako sam ja ovdje, primjenjuje se praksa da se sadržaj ne uklanja i mislim da je Igor jednom prilikom potvrdio da je to pronašao kao pravilo (međutim, ja to ne mogu naći tu rečenicu, tako da ostavljam otvorenom mogućnost da sam u krivu) tako da se ja samo vodim aktualnom praksom. Ako se pak potvrdi da sam u krivu ili ako se donese pravilo suprotno aktualnoj praksi, ja ću se u oba slučaja ispričati i poštivati doneseno pravilo --Biljezim se sa štovanjem,Poe 18:31, 24 jul-српањ 2015 (CEST)
Za rat izmena potrebno je minimum dvoje. A dva su, i to admina, ratovala izmenama. --Biblbroks (razgovor) 18:33, 24 jul-српањ 2015 (CEST)
To ne poričem. Međutim, ratovi izmjena su ovdje bili i dugotrajniji i agresivniji tako da ovo ne bih niti nazvao takvim. S druge strane, ja sam uradio apsolutno sve što je trebalo - upozorio sam ga na komunikaciju s Kolegom (na koju se, interesantno, ne osvrće nitko iako je suprotna svim pravilima), na što je on hladno uklonio komentar; nakon toga sam ga upozorio da to ovdje nije praksa, a on je i dalje bez ikakvog odgovora nastavio to revertati; u međuvremenu sam se obratio Ripperu da moderira, kao treća neutralna strana, situaciju i da vidi o čemu se radi (dakle i to sam uradio); i tek je nakon svega toga Dcirovic odlučio replicirati. Ja stvarno ne znam što sam trebao više uraditi --Biljezim se sa štovanjem,Poe 18:37, 24 jul-српањ 2015 (CEST)
Ako je ranije jednom cak citava korisnicka razgovor-strana brisana admin ovlastima (sto ponavljam da ne verujem da je radjeno u losoj nameri), ovo je mali prestup. Ako se i moze nazvati prestupom. Inace to admin brisanje upravo potvrdjuje moju tvrdnju da ovde ne postoji praksa ne-brisanja komentara sa korisnickih razgovor-strana. Da ne pricam o praksama i pravilima na drugim vikipedijima koje su u suprotnostim sa bajagi praksom ovde. --Biblbroks (razgovor) 18:53, 24 jul-српањ 2015 (CEST)
Ja ne znam za taj slučaj... o čemu se radilo? Što se druge stvari tiče, mislim da zaboravljaš kakvu vrstu replike je Dcirovic uklonio. Bilo je to dobronamjerno upozorenje na njegov krajnje agresivni komentar na Kolegino pitanje. Nisam ga napao, nisam ga vrijeđao, samo sam ga uljudno upozorio i on je to, bez ikakvog objašnjenja, uklonio. Ne znam kakva je praksa vani što se toga tiče, ali meni djeluje suludo da se takvi komentari, čak i da se ispostavi da se oni mogu uklanjati, smiju bez ikakvog razloga i replike ignorirati. --Biljezim se sa štovanjem,Poe 19:05, 24 jul-српањ 2015 (CEST)
Obrisana je korisnicka i strana za razgovor korisnika i to je dokumentovano u arhivi za razgovor tog korisnika koji je u medjuvremenu promenio ime. Na njegovoj razgovor strani nema linka ka toj arhivi. Ponavljam da je to administratorsko brisanje, i dok je ono radjeno, radjeno sa dvoumljenjem i verujem da nije radjeno s losom namerom. Medjutim sada ne postoje linkovi ka tim arhivama, pa se i to svodi na jos jedan slucaj brisanja komentara sa razgovor strane. Sto se tice pitanja Kolege2357, ono nije bilo neagresivno: sadrzalo je kvalifikaciju Dcirovicevog ignorisanja nepristojnog komentara Kolege, da je to ignorisanje prevrsilo svaku meru. --Biblbroks (razgovor) 23:19, 24 jul-српањ 2015 (CEST)

Komentari na SZR smiju se uklanjati samo ako krše temeljna pravila wikipedije. Ovdje ulaze i osobni napadi, naravno, ali treba razlikovati osobne napade od oštrijeg i generalno neprimjerenog tona u razgovoru. Osobno bih u slučaju nedoumice radije ostavio tuđi komentar nego što bih ga brisao. (Na jednoj wikipediji postoji praksa da se suradnici kažnjavaju zbog komentara na SZR, no isti ti komentari se ne uklanjaju. To je nelogično s aspekta poštivanja pravila, ali je, naravno, sasvim logično s nekih drugih puno prozaičnijih aspekata...) Što se vlastitih komentara tiče, tko želi povući napisani tekst, može ga jedino precrtati - brisanje nije prihvatljivo. GregorB (razgovor) 19:59, 24 jul-српањ 2015 (CEST)

Da raspravu konacno privedemo kraju nisam ja licno imao bilo kakve lose namere da napadnem Dcirovica samo sam mu lepo rekao da je bespotrebno duplirati prava. Nepotrebno je na jednom korisnickom nalogu imati autopatoler i flood flag a istovremeno imati bot zastavicu. Praksa ove Wikipedije koliko ja znam nije dupliranje prava kao sto je recimo praksa na Meti ili en wiki. Biblbroks tacno rekao sam mu da se ne pravi Englez ali to nije bila napadacka namera, vec sam mu skrenuo paznju da sistemski administratori rade tehnicke stvari na projektu i da moze doci do odredjenih problema ako ta preusmerenja ostanu. Vec godinu dana cekamo da ti isti sistemski administratori izvrse odredjene promene na sh wiki. Sh wiki koliko ja znam nema pravila za uklanjanje sadrzaja korisnickih stranica za razgovor, pa bih predlozio da se i taj problem vec jednom resi. --Kolega2357 (razgovor) 22:22, 24 jul-српањ 2015 (CEST)

Mozda nisi imao lose namere ali si mu rekao da se ne pravi Englez. To je u najmanju ruku nepristojno a sigurno ne dolici jednom Vikipedijancu. --Biblbroks (razgovor) 22:52, 24 jul-српањ 2015 (CEST)

Gospodo, pokažimo malo razumijevanja za Dcirovica. A Kolega je znamenit sa svojih socijalnih nespretnosti na više nego jednom wikiprojektu. Maria Sieglinda von Nudeldorf (razgovor) 23:18, 24 jul-српањ 2015 (CEST)

Moj skromni prijedlog: kad već dođe do jednog takvog problema zbog nedorečenosti pravila, zašto se jednostavno ne pokrene inicijativa da se taj problem riješi uvođenjem pravila koji nedostaje? U ovom konkretnom slučaju na ovom projektu ne postoji jasno napisano pravilo o brisanju stranica za razgovor. Postoji dugogodišnja praksa, postoji i princip da je dopušteno sve ono što nije izričito zabranjeno. Umjesto svađe, dizanja tenzije i kilobajtova raspravljanja, pokrenimo lijepo diskusiju, iznesimo argumente za i protiv i pokušajmo naći konsenzus. Možemo pokrenuti i glasanje. U čemu je problem?--Wolmar (razgovor) 00:37, 25 jul-српањ 2015 (CEST)

Na vikipedijama sa relativno malim brojem aktivnih urednika se često implicitno koriste pravila Vikipedije na engleskom. Taj prijekat ima veoma veliki broj aktivnih korisnika, te su njihove smernice detaljno razrađene. Te smernice su podesan izbor zato što veliki broj ovdašnjih urednika govori engleski jezik, i mnogi aktivno doprinose tom projektu. Moguće praktično rešenje današnjeg, i mogućih budućih problema, je da se na ovom projektu formalno usvoji primena engleskih smernica, i da se lokalne smernice definišu samo u slučajevima gde za to postoji preka potreba. Postojanjem jasno napisanih smernica se u znatnoj meri umanjuje rizik od primene proizvoljnih nezapisanih pravila i svih problema koje to donosi. --Dcirovic (razgovor) 01:11, 25 jul-српањ 2015 (CEST)

To bi moglo biti kvalitetno rješenje. Ako se o tome postigne konsenzus, moglo bi se usvojiti kao smjernica. Možda će se jednog dana i naći junak koji će sve to i prevesti.--Wolmar (razgovor) 01:55, 25 jul-српањ 2015 (CEST)
@Biblbroks - ja i dalje ne znam za taj slučaj niti na koga misliš, ali smatram u potpunosti da je to neprimjereno praksi i rado bih pogledao o čemu se radi, s obzirom da kao admin imam pristup i tomu. Što se ostalog tiče, ja Kolegin komentar nisam protumačio ni napadačkim ni agresivnim, tek neumjesnim, odnosno neprimjerenim s njegove strane, što sam i rekao. Dopuštam, dakako, drugačije tumačenje. No, to je najmanje važno ovdje jer sam ja upozorio, odnosno zamoslio i Kolegu i Dcirovica da komunikacija ne eskalira i da taka način komunikacije nije primjeren, dakle nije ovdje Kolega bio pošteđen pa da se može govoriti o "razumijevanju za Dcrivovica". Da se razumijemo, ne opravdavam nijednog i smatram da su obojica krivo postupila, zbog čega i jesu upozoreni. Svatko izgubi živce (znam ja kako je s Kolegom, nije bilo lako s njim), ali zato nitko nije ni sankcioniran ni ništa, samo su oba involvirana korisnika zamoljena da se komunikacija smiri i da je njihova dotadašnja komunikacija bila neprimjerena. Ništa se ovdje nije dogodilo i ne znam zašto je ovo netko prenapuhao do te mjere je ispao incident. Pitanje brisanja sadržaja korisničke stranice je sasvim drugi problem.
@Wolmar - slažem se u potpunosti. Iako je GregorB jasno rekao da se sadržaj koji nije suprotan pravilima ne bi trebao bristati, neka se to unese i kao formalno pravilo. Što se Gregorova komentara o kaznama za ovo na nekim Wikipedijama tiče, ja se ne sjećam da je itko ovdje sankcioniran samo zbog toga (revert i upozorenje ne smatram sankcijama), a ako i jest, to je vjerojatno samo nadodano nekom drugom razlogu. Naravno, dozvoljavam da me se demantira ako sam u krivu :) Isto tako smatram da to nije dovoljan razlog za sankciju; nije to prevelik prijestup.
@Maria Sieglinda von Nudeldorf - i mada razumijem tvoju argumentaciju, administrator si ne bi smio dopustiti takvo ponašanje. Svi se mi iznerviramo, ali uglavnom je ljudima potrebno puno više tako da, iako ga možemo razumjeti, ne bismo ga smjeli i opravdavati ili tolerirati, neovisno o tome tko je sugovornik (takva nas je logika dovela do problema s drugim adminom).
@Dcirovic - tomu se pristupu oštro protivim iz dva razloga. Prvi je taj, a ja sam pravnik pa znam, da se u Hrvatskoj, nakon nezavisnosti, desilo da smo uzeli njemačke zakone i prekopirali ih, misleći da tako dobri zakoni kod nas nužno znače i dobru primjenu. Primjena prevedenog stranog prava u našem je slučaju stvorila enorman kaos jer tako napredan sustav, sveobuhvatan i detaljan, nije pravilno funkcionirao u našoj sredini. Isto to vrijedi i ovdje. Gdje je garancija da će engleska pravila funkcionirati ovdje? Metod rada, fizionimija sustava i korisnička struktura ovog projekta su drastično različiti od one na en.wiki i suludo je kopirati sustav koji je krojen prema njihovim parametrima. To je krajnje nekonstruktivno. Drugi razlog je to da ovo nije en.wiki (mislim, svodi se zapravo na prvi, al' dobro). Ovo je sh.wiki. Sasvim drugi projekt, autonoman po svim parametrima pa tako i pravilima. Ne vidim zašto bi trebalo koristiti tuđa. Rješenje je donošenje adekvatnih pravila, a ne kopiranja tuđih. Međutim, naravno, zaboravio sam dodati, poštivat ću ako tako bude --Biljezim se sa štovanjem,Poe 01:59, 25 jul-српањ 2015 (CEST)
Najprije, wikipedija koju sam spomenuo nije SHW, naravno, i neka tako i ostane... :-)
Što se tiče kopiranja pravila s EW, iako dobro poznajem tamošnja pravila i opći ustroj i smatram ih iznimno dobro razrađenima, ne bih nikad bio za njihovo mehaničko kopiranje, a pogotovo ne za doslovno kopiranje. Glavni razlog je upravo taj koji navodiš: korisnička baza je bitno drukčija. Međutim, založio bih se za sljedeće: pročitati što se i kako se tamo radi, pojednostaviti pravila i smanjiti razinu detaljnosti, prilagoditi ovdašnjim prilikama. (Pri čemu bih također bio za organski pristup - ili, jednostavnije rečeno: ne rješavati nepostojeće probleme.) Međutim, što se tiče konkretnog problema brisanja sadržaja sa SZR, ne vidim neki poseban razlog zašto pravila s EW ne bi bila manje-više izravno primjenjiva ovdje. GregorB (razgovor) 11:45, 25 jul-српањ 2015 (CEST)
nakon edit konflikta @Edgar Allan Poe: o slučaju brisanja korisničke strane mislim da sam dovoljno podataka dao da se može i samostalno istražiti i pronaći o čemu pričam. Da javno pominjem korisnike koji se možda i nisu ogrešili o pravila koja nisam siguran da li ovde uopšte postoje, to mi nema mnogo smisla. Što se tiče socijalne nespretnosti Kolege2357 odnosno agresivnosti njegovih komentara, o njima ne bih sudio više, pre svega jer sam mišljenja da se napadnost pa samim tim i agresija mnogo izrazitije doživljava nego što se može percipirati sa strane. A o tome da li je i koliko to tačno i sam Kolega2357 opomenut za neprimerenost svoje komunikacije čini mi se govori samo jedna kvalifikacija incidenta sa kolegom Dcirovicom na razgovor stranici Kolege2357 kao "gluposti" (za koju bi bilo dobro da se izbegne ubuduće) i to da nije viđen neki veliki problem u komentaru Kolege2357. Tako da opravdavanje ili tolerisanje nečijeg diskursa ili njegovog izostanka u vidu revertovanja se mora posmatrati i iz ugla onoga koji je video tome slične manifestacije na ovoj vikipediji i to takođe između dva administratora. Cenim da bi bilo nepametno ako bi jedan od takvih administratora sada bio na strani onog koji sugeriše moralne pouke drugima bez da se makar malo posipa pepelom. Najviše stoga što mislim da nije sitnica kada dva administratora uđu u rat izmena. I to još više onda ako nisu posredi pitanja sadržaja članaka koji su jedino ono koje se prvo vidi prema spolja, tj. izvan same zajednice, i zbog čega sama Vikipedija i jeste ujedno i enciklopedija.
Oko pravila na engleskoj vikipediji moram napomenuti da za početak bi bilo dobro povesti računa o tome koja to tačno pravila nisu prilagođena prilikama ovde. Recimo ako se pokaže da nema potrebe za suprotnim, možemo pravilo o uklanjanju komentara strana za razgovor po ugledu na EW definisati labavije (odnosno olabaviti, ako takvo pravilo postoji kod nas) i dozvoliti uklanjanje komentara sa sopstvene strane. Posledica takvog pravila biće to da će se teže pronaći uvid u predistoriju nečije interakcije sa drugim korisnicima, ali prednost je ta da se drugi korisnici ne moraju osećati toliko odgovornim za dokumentovanje tuđih omaški, grešaka ili već prestupa. Trenutno ne mogu da izvagam i kažem šta mislim da je bolje u našem slučaju. --Biblbroks (razgovor) 14:53, 25 jul-српањ 2015 (CEST)
Blizak sam GregorovuB mišljenju. Principe, politike, smjernice, pravila, eseje itsl. trebalo bi s EW-a preuzimati s razumijevanjem, pogotovo one koji su hijerarhijski niže rangirani, a time i opsegom manje obuhvatniji glede wikisadržaja. Stvar je u tome što svaka wikipedija ima svoje specifičnosti i puko preuzimanje radnog okvira EW-a može zakočiti dinamiku SHW-a. Daleko od toga da je EW uzor drugim wikipedijama u mnogočemu, no tko god se zalaže za doslovno kopiranje pravila s jednog projekta na drugi, neka pritom na ovaj projekt prekopira i tamošnji korisnički kadar. Ili barem koji postotak tamošnjeg kadra. Face-smile.svg --Conquistador (razgovor) 21:41, 25. jula 2015. (CEST)

Predlažem energetski isplativiji pristup

Pravila s En-WP reguliraju jednostavne ljudske odnose, situacije i ponašanja, i kao takva sličnija su kombinaciji bontona i manuala za mikser negoli krivičnom zakoniku ili zakonu o zdravstvu.

Osim toga, gotovo svi mi iskušali smo ta pravila radeći na EnWP i Wiktionaryju, i dobro su nam legla.

Zato predlažem da paketno usvojimo engleska pravila, a ako se za neko pravilo s vremenom pokaže da je neprimjereno za domaću upotrebu, onda ćemo ga posebno raspraviti i modificirati. Maria Sieglinda von Nudeldorf (razgovor) 14:48, 25 jul-српањ 2015 (CEST)

Meni to, kao što sam rekao, nema smisla. Meni pristup usvoji pa što bude, odnosno, primjeni pa kasnije krpaj nema smisla. Bolje je izraditi pravila po mjeri pa da se ona ne moraju krpati --Biljezim se sa štovanjem,Poe 15:51, 25 jul-српањ 2015 (CEST)

What does a Healthy Community look like to you?

Community Health Cover art News portal.png

Hi,
The Community Engagement department at the Wikimedia Foundation has launched a new learning campaign. The WMF wants to record community impressions about what makes a healthy online community. Share your views and/or create a drawing and take a chance to win a Wikimania 2016 scholarship! Join the WMF as we begin a conversation about Community Health. Contribute a drawing or answer the questions on the campaign's page.

Why get involved?

The world is changing. The way we relate to knowledge is transforming. As the next billion people come online, the Wikimedia movement is working to bring more users on the wiki projects. The way we interact and collaborate online are key to building sustainable projects. How accessible are Wikimedia projects to newcomers today? Are we helping each other learn?
Share your views on this matter that affects us all!
We invite everyone to take part in this learning campaign. Wikimedia Foundation will distribute one Wikimania Scholarship 2016 among those participants who are eligible.

More information


Happy editing!

MediaWiki message delivery (razgovor) 01:42, 1 avgust-коловоз 2015 (CEST)

What does a Healthy Community look like to you?

Community Health Cover art News portal.png

Hi,
The Community Engagement department at the Wikimedia Foundation has launched a new learning campaign. The WMF wants to record community impressions about what makes a healthy online community. Share your views and/or create a drawing and take a chance to win a Wikimania 2016 scholarship! Join the WMF as we begin a conversation about Community Health. Contribute a drawing or answer the questions on the campaign's page.

Why get involved?

The world is changing. The way we relate to knowledge is transforming. As the next billion people come online, the Wikimedia movement is working to bring more users on the wiki projects. The way we interact and collaborate online are key to building sustainable projects. How accessible are Wikimedia projects to newcomers today? Are we helping each other learn?
Share your views on this matter that affects us all!
We invite everyone to take part in this learning campaign. Wikimedia Foundation will distribute one Wikimania Scholarship 2016 among those participants who are eligible.

More information


Happy editing!

MediaWiki message delivery (razgovor) 02:59, 1 avgust-коловоз 2015 (CEST)

Wikidata: Access to data from arbitrary items is coming

(Sorry for writing in English)

When using data from Wikidata on Wikipedia and other sister projects, there is currently a limitation in place that hinders some use cases: data can only be accessed from the corresponding item. So, for example, the Wikipedia article about Berlin can only get data from the Wikidata item about Berlin but not from the item about Germany. This had technical reasons. We are now removing this limitation. It is already done for many projects. Your project is one of the next ones. We will roll out this feature here on August 12.

We invite you to play around with this new feature if you are one of the people who have been waiting for this for a long time. If you have technical issues/questions with this you can come to d:Wikidata:Contact the development team.

A note of caution: Please be careful with how many items you use for a single page. If it is too many pages, loading might get slow. We will have to see how the feature behaves in production to see where we need to tweak and how.

How to use it, once it is enabled:

Cheers Lydia Pintscher MediaWiki message delivery (razgovor) 19:46, 3 avgust-коловоз 2015 (CEST)

Reference Tooltips

Ne znam je li tko primijetio, ali pri postavljanju kursora iznad oznake za referenciju ne pojavljuje se referencijalni tooltip. Bilo bi dobro da se to sredi što prije jer je ovo osnova za funkcioniranje bilo kojeg wikimedijskog projekta. Nisam detaljnije proučavao problematiku pa molim one koji su vični tom segmentu wikirada da doprinesu koju kap znoja. Face-smile.svg --Conquistador (razgovor) 02:45, 4. augusta 2015. (CEST)

Podržavam ovu inicijativu :) --Biljezim se sa štovanjem,Poe 12:03, 4 avgust-коловоз 2015 (CEST)
Je li ovo ikad radilo na SHW? GregorB (razgovor) 15:41, 4 avgust-коловоз 2015 (CEST)
Koliko ja znam, nije. Međutim, kako sam ja vidio, ali možda se i varam, to treba samo inkorporirati taj .css i .jss, štoveć i trebalo bi raditi? --Biljezim se sa štovanjem,Poe 16:52, 4 avgust-коловоз 2015 (CEST)
Upravo to. Trebalo bi kopirati sadržaj s MediaWiki:Gadget-ReferenceTooltips.css i MediaWiki:Gadget-ReferenceTooltips.js na MediaWiki:Gadget-ReferenceTooltips.css i MediaWiki:Gadget-ReferenceTooltips.js i vidjeti da li je problem time riješen. Budući da nemam ovlasti za stvaranje ovih stranica, molim ovlaštene korisnike da to učine što prije i jave rezultat. Mislim da bi s ovime trebalo sve proraditi odmah. Face-smile.svg --Conquistador (razgovor) 01:39, 5. augusta 2015. (CEST)
To je sada urađeno. Neka kolege jave radi li, odnosno je li moja izmjena uradila kakvu grešku pa da se izbriše --Biljezim se sa štovanjem,Poe 02:09, 5 avgust-коловоз 2015 (CEST)
Obavijest - nakon malo igranja s vlastitim vector i common.jsom, sve je proradilo. Sada je meni isto kao i na en.wiki --Biljezim se sa štovanjem,Poe 02:33, 5 avgust-коловоз 2015 (CEST)
Odlično! Barem za tebe. Face-smile.svg Kod mene nema nikakvih promjena. Inače, trebalo bi moći raditi i bez intervencije u vlastiti vector i common jer treba imati na umu anonimne korisnike i funkcionalnost sadržaja iz njihove pozicije. --Conquistador (razgovor) 02:52, 5. augusta 2015. (CEST)
Koliko sam ja pratio tamo na Wiki, nužno je importirati taj kod u vlastiti vector i common.js. Inače ne funkcionira. Ako trebaju upute za to, mogu ovdje to ispisati. Što se implementacije bez toga tiče, to bi trebalo vidjeti s Ripperom ili nekim tko se bolje razumije u cjelokupnu strukturu ove Wiki. Možda bi se taj implementacijski kod trebalo negdje implementirati? --Biljezim se sa štovanjem,Poe 11:50, 5 avgust-коловоз 2015 (CEST)
Mogu potvrditi da na EW nije potrebna intervencija u vector/common.js - dapače, i posjetiteljima koji nisu ulogirani ovo radi. Dakle, očekivao bih da će raditi i ovdje ako se doda to što se treba dodati u globalni js. GregorB (razgovor) 19:12, 5 avgust-коловоз 2015 (CEST)
Onda meni treba link za globalni .js naše Wikipedije, gdje bi onda ubacio ovaj kod. Drugu soluciju ne znam --Biljezim se sa štovanjem,Poe 02:42, 6 avgust-коловоз 2015 (CEST)
Mislim da je MediaWiki:Common.js. GregorB (razgovor) 09:03, 6 avgust-коловоз 2015 (CEST)
Ja sam tu ubacio taj kod, neka netko od kolega javi radi li --Biljezim se sa štovanjem,Poe 11:49, 6 avgust-коловоз 2015 (CEST)
Meni ne radi - probao sam i Ctrl-F5 na Common.js, ali nije pomoglo... GregorB (razgovor) 12:00, 6 avgust-коловоз 2015 (CEST)
Možda onda treba i vector.js isto ubacit, međutim ja ne znam pronaći Wikipedijin vector.js :/ --Biljezim se sa štovanjem,Poe 12:03, 6 avgust-коловоз 2015 (CEST)
Trebalo bi ubaciti i vector.js. To je isto što i lokalni common.js, samo je ograničen na vector skin. Mislim da taj gadget ne ovisi o skinu. Možda ne bi bilo loše usporediti s Common.js na EW npr. Htio sam baciti pogled i isprobati, ali ne stignem... Nema žurbe svakako, riješit će se već... GregorB (razgovor) 15:06, 6 avgust-коловоз 2015 (CEST)

Uspoređivao s EW, proučavao, ali nisam uspio shvatiti u čemu je stvar. Ako ti je radilo u nekom trenutku, znači da se može riješiti na način da se "privatni" js i css ugrade u globalni.

Volio bih ovo riješiti - ako ima zainteresiranih, pitao bih na EW kako ovo osposobiti. GregorB (razgovor) 12:37, 9 avgust-коловоз 2015 (CEST)

Možda ovo ne radi na globalnoj razini zbog ovog updatea, kao ni ostali? Svakako, iako malo kasnim, moju podršku oko informiranja imaš :) --Biljezim se sa štovanjem,Poe 10:56, 12 avgust-коловоз 2015 (CEST)

Ne rade gadgeti

Kako stvari stoje, na sh.wiki ne funkcionira nijedan gadget (uključujući HotCat). Pretpostavljam da je stvar do Wikimedijinog softvera, odnosno na globalnoj razini. --OC Ripper (razgovor) 10:50, 9 avgust-коловоз 2015 (CEST)

Ne rade izgleda ni na sr tako da jeste verovatno globalno. --Biblbroks (razgovor) 10:58, 9 avgust-коловоз 2015 (CEST)
Wikimedijin softver se azurira. --Kolega2357 (razgovor) 13:12, 9 avgust-коловоз 2015 (CEST)
Do sloma JS spravica došlo je vjerojatno zbog kopanja po JavaScriptu. Za više informacija o njihovu popravku vidi ResourceLoader/Migration guide (users) i pripadni SZR. --Conquistador (razgovor) 11:00, 11. augusta 2015. (CEST)
Meni i dalje ništa nije jasno --Biljezim se sa štovanjem,Poe 10:56, 12 avgust-коловоз 2015 (CEST)

Problem je nastao u uredjivanju javascripta lepo je Conquistador rekao. Samo treba vratiti na odgovarajucu verziju. Na drugim Wikipedijama radi HotCat. Face-smile.svg --Kolega2357 (razgovor) 11:19, 12 avgust-коловоз 2015 (CEST)

Jel' ovo proradilo? --Biljezim se sa štovanjem,Poe 22:23, 13 avgust-коловоз 2015 (CEST)

Nije jos uvek mozda bi trebalo kes ocistiti u browseru. --Kolega2357 (razgovor) 23:43, 13 avgust-коловоз 2015 (CEST)

Uradio sam to, ali bez uspjeha --Biljezim se sa štovanjem,Poe 10:53, 14 avgust-коловоз 2015 (CEST)

Sada rade gadgeti. Popravljen je HotCat. --Kolega2357 (razgovor) 02:06, 19 avgust-коловоз 2015 (CEST)

Wikidata: Access to data from arbitrary items is here

Petnaesta godišnjica

Početkom sljedeće godine Wikipedija slavi petnaestu godinu od svog osnivanja. Ja i ostali sa Facebooka imali smo nekoliko ideja o tome šta bi se moglo uraditi po pitanju obilježavanja tog datuma. Namjeravamo objaviti post sa činjenicama i zanimljivostima (verifikabilnim u oba slučaja) o Wikipediji, što je posao koji biste nam vi olakšali navođenjem nekih od njih ovdje. Ispod tog teksta nalazit će se članak Wikipedia, koji u svom sadašnjem stanju nije adekvatne kvalitete za predstavljanje javnosti.

Šta bi se konkretno trebalo uraditi je ispraviti pravopisne greške, proširiti članak sadržajem sa en wiki (sa naročitom pažnjom na dio o jezicima, budući da se spominje Srpskohrvatska Wikipedija), dodati izvore i vanjske poveznice, te doraditi povezane članke i važne poveznice koje se još uvijek crvene, kao što su Larry Sanger i GNU Slobodna Dokumentaciona Dozvola.

Postavljam obavještenje ovako rano kako bismo imali vremena da to sve završimo. Ukoliko imate neke vlastite prijedloge, možete ih iznijeti u dijelu za komentare. --Duma (razgovor) 21:15, 13 avgust-коловоз 2015 (CEST)

Činjenice i zanimljivosti

Volonteri

Komentari

VisualEditor News #4—2015

Elitre (WMF), 00:28, 15 avgust-коловоз 2015 (CEST)

VisualEditor News #4—2015

Elitre (WMF), 04:40, 15 avgust-коловоз 2015 (CEST)

How can we improve Wikimedia grants to support you better?

My apologies for posting this message in English. Please help translate it if you can.

Hello,

The Wikimedia Foundation would like your feedback about how we can reimagine Wikimedia Foundation grants, to better support people and ideas in your Wikimedia project. Ways to participate:

Feedback is welcome in any language.

With thanks,

I JethroBT (WMF), Community Resources, Wikimedia Foundation.

(Opt-out Instructions) This message was sent by I JethroBT (WMF) through MediaWiki message delivery. 01:08, 19 avgust-коловоз 2015 (CEST)

How can we improve Wikimedia grants to support you better?

My apologies for posting this message in English. Please help translate it if you can.

Hello,

The Wikimedia Foundation would like your feedback about how we can reimagine Wikimedia Foundation grants, to better support people and ideas in your Wikimedia project. Ways to participate:

Feedback is welcome in any language.

With thanks,

I JethroBT (WMF), Community Resources, Wikimedia Foundation.

(Opt-out Instructions) This message was sent by [[::User:I JethroBT (WMF)|I JethroBT (WMF)]] ([[::User talk:I JethroBT (WMF)|talk]] - [[::Special:Contributions/I JethroBT (WMF)|contribs]]) through MediaWiki message delivery. 03:11, 19 avgust-коловоз 2015 (CEST)

Mjesec lagan san plete

postovani kako da obrisem moju pjesmu s vase stranice, samo sam htjela provjeriti da li je ona pisana u Kvarter formi, 4 Puta cetiri reda ... Kako da izbrisem je sa stranice

Hvala

Andeljka

Introducing the Wikimedia public policy site

Hi all,

We are excited to introduce a new Wikimedia Public Policy site. The site includes resources and position statements on access, copyright, censorship, intermediary liability, and privacy. The site explains how good public policy supports the Wikimedia projects, editors, and mission.

Visit the public policy portal: https://policy.wikimedia.org/

Please help translate the statements on Meta Wiki. You can read more on the Wikimedia blog.

Thanks,

Yana and Stephen (Talk) 20:12, 2 rujan-септембар 2015 (CEST)

(Sent with the Global message delivery system)

Predstavljanje Wikimedijinog sajta za javnu politiku

Pozdrav svima,

Uzbuđeni smo zbog toga što možemo predstaviti novi sajt Wikimedije za javnu politiku. Sajt sadrži resurse i sadržaje o pozicijama o pristupu, autorskom pravu, cenzuri, posrednoj odgovornosti i privatnosti. Sajt objašnjava kako dobra javna politika podržava Wikimedijine projekte, urednike i misiju.

Posjetite portal za javnu politiku: https://policy.wikimedia.org/

Molimo vas da prevedete izjave na Meta Wiki. Možete pročitati više na Wikimedijinom blogu.

Hvala,

Yana i Stephen (Talk) 20:12, 2 rujan-септембар 2015 (CEST)

Open call for Individual Engagement Grants

My apologies for posting this message in English. Please help translate it if you can.

Greetings! The Individual Engagement Grants program is accepting proposals until September 29th to fund new tools, community-building processes, and other experimental ideas that enhance the work of Wikimedia volunteers. Whether you need a small or large amount of funds (up to $30,000 USD), Individual Engagement Grants can support you and your team’s project development time in addition to project expenses such as materials, travel, and rental space.

Thanks,

I JethroBT (WMF), Community Resources, Wikimedia Foundation. 22:52, 4 rujan-септембар 2015 (CEST)

(Opt-out Instructions) This message was sent by I JethroBT (WMF) (talk) through MediaWiki message delivery.

Open call for Individual Engagement Grants

My apologies for posting this message in English. Please help translate it if you can.

Greetings! The Individual Engagement Grants program is accepting proposals until September 29th to fund new tools, community-building processes, and other experimental ideas that enhance the work of Wikimedia volunteers. Whether you need a small or large amount of funds (up to $30,000 USD), Individual Engagement Grants can support you and your team’s project development time in addition to project expenses such as materials, travel, and rental space.

Thanks,

I JethroBT (WMF), Community Resources, Wikimedia Foundation. 23:55, 4 rujan-септембар 2015 (CEST)

(Opt-out Instructions) This message was sent by I JethroBT (WMF) (talk) through MediaWiki message delivery.

Makedonskih sela

Zdravo svima, primetio sam da makedonskih naziva sela u Makedoniji, gotovo da ne ni postoji, nego i kad imate napišano jezik mk, vi opet upotrebite srpskohrvatsko ime, t.j. naziv je na latinici, sto je greška i moram vi reči da se mora to popraviti. Ja sam to uradio so nekolicina na kojima sam im menjao sliku. Pozdrav i verujem da če se naċi resenje --Ehrlich91 (razgovor) 20:30, 5 rujan-септембар 2015 (CEST)

Hvala na primjedbi i ispravcima (Filipovci, Topolović, Kamen i dr.). Makedonski jezik upotrebljava isključivo makedonsku ćirilicu i sve latinične nazive trebalo bi presloviti, npr. mak. Topolović > mak. Тополовиќ. Srpskohrvatska lema može biti napisana latinično ili ćirilično, zavisno od ostatka teksta članka. (Budući da je pitanje latinice i ćirilice primarno tehničko (softversko) pitanje, bilo bi dobro pisati na jednom od tih dvaju pisama.) Valja ovdje također uočiti da je kratica za makedonski jezik mak., a ne mk. Usput jedna opaska za navedene primjere; iako su toponimi napisani latinično, to ne znači da je riječ o drugom, srpskohrvatskom jeziku ("srpskohrvatsko ime"), već samo da je riječ o drugom pismu jer se svaki jezik može zapisivati različitim pismima. Face-wink.svg Ehrlich91, slobodno ispravi i ostale netočnosti u člancima! Srdačan pozdrav, Conquistador (razgovor) 15:53, 6. septembra 2015. (CEST)

Preslovljavanje srpskih oblika u hrvatske

Nedavno je članak Istorijski Isus, koji sam pisao, preimenovan u Historijski Isus. Kada sam upitao zašto, rečeno mi je da je to sukladno novim pravilima sh wiki. Ako nova pravila glase da se srpski naslovi sustavno preimenuju u hrvatske, ili obratno, onda je to smrt srpsko-hrvatske wikipedije. Glavni razlog što u poslednje vreme pišem na sr wiki je što tamo mogu pisati jezikom kojim govorim, bez da me neko koriguje. Ni na koga se ne ljutim, nikoga ne napadam, samo sam hteo podeliti informacije da znate kako stvari stoje. --Mladifilozof (razgovor) 11:12, 12 rujan-септембар 2015 (CEST)

U samom tekstu članku se koristi ekavica, i nju nitko nije dirao niti se u tome vidi išta sporno. Jedino je sporan naslov, a što je pravilo uvedeno iz isključivo praktičnih razloga kako bi se olakšala kategorizacija. --OC Ripper (razgovor) 11:32, 12 rujan-септембар 2015 (CEST)
Kao što je Ripper i rekao, stvar je praktičnosti i načelne unifikacije. U sam tekst i njegov sadržaj nitko nije niti će dirati. Nadalje, historijski nije hrvatska riječ, u smislu da se ona doista koristi u živom hrvatskom leksiku, dapače, njezino se korištenje smatra nepravilnim i nije sukladno aktualnom hrvatskom pravopisu (da ja to kažem u školi, ispravilo bi me), dakle ne vidim čemu opet potezanje, a ljudi su nevjerojatno skloni tome u posljednje vrijeme, da se ovdje forsiraju hrvatski nazivi ili da se ovo pretvara u hrvatsku Wiki - ovdje je svima pasalo dok red nije postojao, dok je sh.wiki bila marginalan projekt na kojem su ljudi mogli pisati što hoće i liječiti sami sebe i svoje frustracije s drugih Wikipedija, ali kad je sh.wiki zaslugom svih nas postala jedna od najvećih Wikipedija na globalnoj razini i kada je dio tog uspjeha i na strani ljudi (da, Pekinška patko, pohvalio sam te!) koji su doprinijeli unifikaciji sadržaja i standardizaciji administrativnog dijela, a onda je to nekima naglo počelo smetati jer je sh.wiki prestaka biti sanatorij, a postala ozbiljan enciklopedijski projekt. Malo manje sujete, malo manje ega, a malo više enciklopedijskog duha (ta, dovraga, meni "Glavni razlog što u poslednje vreme pišem na sr wiki je što tamo mogu pisati jezikom kojim govorim, bez da me neko koriguje" djeluje smiješno - čovječe, ovo je enciklopedija, cilj je... stvoriti enciklopediju, pisati sadržaj za druge ljude, za čitatelje, a pritom i oplemenjivati sebe, a ne opet zadovoljvati svoj ego i svoje potrebe) i onda će ovo imati smisla. Enciklopedistika je jedna tako nezahvalno nesebična disciplina u kojoj bi se autor trebao u potpunosti podrediti sadržaju i čitatelju, time oplemenjujući sebe, a ne sadržaj podređivati vlastitim potrebama... onda ovaj projekt stvarno ispada liječilište ega, a ne enciklopedija - a little altruism goes a long way. U konačnici je, što se samog članka i njegovog sadržaja, pa čak i nečijeg autorstva, potpuno nebitna razlika u jednom slovu i jezik kojim se piše, to su kafanske gluposti. I da, što se pravila tiče, ono postoji još od 2012. godine tako da se ne može reći da su to "nova pravila sh wiki" jer su ona, Mladifilozofe, tebi bila (ili barem trebala biti) itekako poznata. Ona su se, istina, u praksi počela primjenjivati otkako se prvo Orijentolog, a onda i ostali, uhvatio standardizacije pa je i taj članak došao na red, ali da je to nešto novo i nepoznato, maltene novotarija kojom se opstruira nečiji rad (a to je bio subkontekst ove poruke), nije --Biljezim se sa štovanjem,Poe 12:02, 12 rujan-септембар 2015 (CEST)
Zabrinutost kolege oko zakidanja jednog standarda na račun drugih nije neopravdana čini mi se. Recimo preslovljavanje ćiriličnih u latinične članke je nešto o čemu treba strogo voditi računa ako želimo da održimo dosada dobrostojeći privid tolerancije različitih standarda. A što se tiče supkonteksta nečije poruke nije naodmet razmisliti još jednom kako se pravila ovde donose: da li je još uvek posredi tumačenje [bajagi praksa = pravilo] na osnovu čega se temelje i neka skorašnja revertanja razgovor stranica iako o ovome nije ništa dogovoreno, ili postoje i neki pisani tragovi o tim pravilima za koja se ispada tvrdi da bi svaki naš njikipedijanac trebalo biti informisan? Cenim da ne postoje, jer bismo valjda dobili kakav link ka njima u poslednjoj poruci. Ne bi bilo zgoreg o ovome porazmisliti pre no što se kvalifikuju tuđe poruke kao kafanske gluposti. U najmanju ruku to ne priliči jednom administratoru naše zajednice, a izgleda da smo bliže stanju da je jedan prevejani vikipedista malo pogubio kompas o tome šta je altruizam i kako i kad servirati pouke o jeziku drugima. A moguće i o još ponečemu. Pripaziti nije naodmet. Svako dobro želim. --Biblbroks (razgovor) 19:56, 12 rujan-септембар 2015 (CEST)
Mladifilozofe, iako je svaka primjedba dobrodošla, mislim da je potrebno pažljivije i odmjerenije birati riječi (npr. sustavno). Također, zašto naslov poglavlja ne glasi Zamjena crnogorskih oblika s bosanskima jer je ovo sa srpskim i hrvatskim već postalo passè? (A i htio bih da se konačno prestane zanemarivati montenegrinski!) Face-tongue.svg OC Ripper je odlično istaknuo ono o čemu je ovdje jedino riječ: Jedino je sporan naslov. Budući da ni meni nisu jasni razlozi zašto je naslov promijenjen (ne preslovljen!) iz – je l' – crnogorskog (koji se, ponavljam, neopravdano zanemaruje!) u bosanski, onda moram dati za pravo Mladomfilozofu što se tiče njegove primjedbe. Naslov bi trebao biti usklađen s tekstom članka, a varijetetski oblici (historijski, istorijski, povijesni, povesni) trebali bi biti navedeni eventualno u definiciji članka, a svakako u obliku uputnica (historijski Isus, istorijski Isus, povijesni Isus, povesni Isus). EAP, prvo, onomu koji kaže da historija i historijski nisu hrvatske riječi (kamoli da kaže da su one nepravilne ili, još gore, da nisu u skladu s pravopisom!), bilo bi bolje da se lati kakve stručne literature i vidi da se ove riječi itekako upotrebljavaju u Hrvatskoj. S ostatkom tvojeg komentara slažem se manje-više, no to je ionako već napisano u WP:ČITATELJ (Većinu posjetitelja čine čitatelji i stoga je važno da su stranice i članci optimizirani za to čitateljstvo.). Dakle, članci se ne pišu radi sebe, već radi čitatelja, pa je primjedba Mladogfilozofa promašena u onom dijelu koji si opravdano istaknuo u citatu u svojem komentaru. Što se "standardizacije" naslova tiče, a u vezi s kategorizacijom, nekako sam mišljenja da bi trebalo malo labavije shvatiti kategorizaciju jer je narav Wikipedije (a i jezika) takva da je nemoguće provesti ujednačivanje naslova od A do Ž. Osim ako mi nešto ne promiče, a u tom slučaju molim Orijentologa da dodatno obrazloži svoja uređenja u vezi sa spornim naslovom, odn. naslovima. (Bilo bi dobro konkretizirati obrazloženje na primjeru iz prakse!) Biblbroks, pitanje ćirilično-latiničnog i latinično-ćiriličnog preslovljavanja stvar je softverskog rješenja i ovdje se najmanje o tome radi. O ostalom što si napisao radije ne bih jer se ne tiče onoga o čemu je ovdje jedino riječ, a to je OC Ripper odlično primijetio. Sporni su dakle naslovi članaka (usp. Wikipedia:Article titles i Category:Wikipedia naming conventions), a sve drugo je – nešto drugo. Face-wink.svg --Conquistador (razgovor) 21:48, 14. septembra 2015. (CEST)
Samo ću kazati da ja volim riječ historija i da ju često koristim u govoru, međutim - mene su u školama ispravljali kad bi nehotice rekao da li (umjesto je li, jel') tako da se prosto bojim što bi mi rekli da sam govorio o historijskim temama :) Realnost pokušaja purificiranja hrvatskog jezika je takva, glupa, nesuvisla i smiješna, ali takva, a moj je komentar bio usmjeren - ne na to, već isključivo na inzistiranje da je članak iz "srpske" prenaslovljen u "hrvatsku" verziju; nije, jer se danas u hrvatskoj historija u tom kontekstu, na službenoj razini (unatoč postojećoj literaturi, ali mislim da razumiješ što hoću reći) ne koristi. U najgorem slučaju, članak je iz "čistosrpske" prenaslovljen u "srpskohrvatsku" verziju, ali bilo kakvo kroatiziranje, čije se postojanje nameće od strane nekolicine korisnika koji imaju određene probleme s ovom Wiki, čista je glupost. Ta, ljudi moji, cijela ova rasprava povela se zbog jednog slova, ničeg drugog; sve i da ono jest sporno, ako ćemo od toga praviti frku, onda se okanimo enciklopedistike jer su to, a taj izraz smatram krajnje prikladnim neovisno o tome što će neki reći o oštrini mog stila i promašenosti mog altruizma, kafanske gluposti kojima jednu enciklopediju ne bi trebao opterećivati. Pravilo postoji i pravilo bi trebalo poštivati.
Što se pitanja standardizacije i kategorija tiče, tu sam svoje mišljenje rekao nekoliko puta - enciklopedija kao takva mora imati standard i mislim da je posao što je urađen dosad napravljen izvanredno i da smo zahvaljujući njemu (djelomično) postali puno ozbiljniji, pouzdaniji i bolji projekt nego što smo bili pred 2-3-5 godina :) --Biljezim se sa štovanjem,Poe 22:20, 14 rujan-септембар 2015 (CEST)
Ne samo da su pogrešno postupali (i poučavali) kada su te ispravljali u vezi s historijom i historijski nego su očito jednako pogrešno postupali u pojašnjavaju gramatike upitnih rečenica. Ključna riječ je inverzija i čestica li, a primjeri preoblikovanja izjavnih u upitne rečenice obično su: Mogao si to učiniti. > Jesi li mogao to učiniti?, Doći ćemo. > Hoćemo li doći?, Pišeš članke. > Pišeš li članke? itd. I da, dalikanje i jelikanje su također oblici koji se upotrebljavaju i nisu "pogrešni", "neispravni" ili "nepravilni", već su samo češći u jednim funkcionalnim stilovima u odnosu na neke druge. I opet, srpskohrvatski su i historija, i istorija, i povijest, i povest (da ne navodim i pripadne pridjeve), a primjedba u vezi s naslovom članka koja se zasniva na zamjeni čistomontenegrinske varijante bosanskom varijantom (ovo sa srpskim i hrvatskim je, već napisah, passè) promašena je. I nije tu riječ o jednom slovu ili internacionalizmu nasuprot slavizmu, već o pitanju kategorizacije nasuprot naslovljenju članaka, tj. je li važnije da naslov članka bude u skladu s ostatkom članka ili da, na primjer, bude u skladu s ostalim člancima sličnog naslova. Budući da čitaoci pretražuju Wikipediju s pomoću tražilice u gornjem desnom kutu, a ne s pomoću kategorijskog stabla, onda je jasno što smatram važnijim u ovoj dilemi. S druge strane, ovakvi članci čine zanemarivo malen udio u wikipedijskom korpusu i ne treba problemu pridavati veći značaj od onoga što ga ima. Face-smile.svg Ako se u članku piše o istorijskom Isusu, onda bi i naslov trebao biti istorijski Isus. Ako se u drugom članku piše o historicitetu Isusa, onda bi naslov trebao biti historicitet Isusa. Potpuno ujednačivanje svih (naslova) članaka je nemoguće i ne treba na tome inzistirati. Hoćemo li adaptirati i Istorijski institut Univerziteta Crne Gore u Historijski institut Univerziteta Crne Gore ili Institut za istoriju Univerziteta u Sarajevu u Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu? (Malo za promjenu da se odmaknemo od Hrvatske i Srbije.) Face-tongue.svg --Conquistador (razgovor) 00:29, 15. septembra 2015. (CEST)
Prva stvar, kolegi je odgovoreno na Razgovor:Historijski Isus i nema govora o nikakvim "novim pravilima" jer kako Edgar kaže napisano je još 2012. godine, a vrijedi primjetiti da svaka stranica na projektu sadrži "Pregled historije", a ne "Pregled istorije" ili "Pregled povijesti" tako da nema govora o inzistiranju na hrvatskim oblicima. Druga stvar, kako sam u zadnjih godinu i nešto pri sređivanju prelistao desetine hiljada članaka i kategorija, mogu reći da 70-80% spornog sadržaja bliže srpskoj nego hrvatskoj varijanti. To vrijedi i za moja dosadašnja uređivanja, "brončano" je letjelo na "bronzano" [2], "Židovi" na "Jevreje" [3], "španjolsko" na "španijsko" [4][5], "kemičari" na "hemičare", itd. Mogu bez problema izvući na stotine takvih primjera, međutim, kod svih prebacivanja vodilo se određenim kriterijima a ne subjektivnim izborom. Koliko sam vremena utrošio i na ovu kompliciranu inovaciju, samo nebo zna. Treća stvar, tri velike tematske cjeline koje sam uvelike ipak ostavio onakve kakvim jesu (jer je potrebno enormno mnogo vremena za sređivanje) su hrišćanstvo, LGBT i hemija, pisane od strane Mladogfilozofa, Ida i Dcirovica. S druge strane, ne mogu naći niti jednu neutralnu temu na kojoj prevladava hrvatska varijanta. Paradoksalno je dakle tvrditi da se "prebacuje na hrvatske oblike" ne samo zbog postojećeg stanja, već i zato što su četiri najaktivnija korisnika na sređivanju standarda bili upravo iz Hrvatske, konkretno Belirac, Edgar, Koh-i-Noor i ja. Posao je bio naš lični izbor, jer umjesto da smo trošili vrijeme u traženju neutralnih solucija i preusmjeravanju duplih, troduplih i četverostrukih kategorija, mogli smo kao ostali pisati članke i nadati se da će nekome pasti na pamet da sredi kaos i tražene kategorije. Zaključno, ovaj prigovor smatram besmislenim, smiješnim i ridikuloznim, zbog čega nemam namjeru utrošiti ni sekunde više na ovo mlaćenje prazne slame. Toliko. --Orijentolog (razgovor) 00:19, 15 rujan-септембар 2015 (CEST)
Mislim da nije potrebno vaditi "tešku artiljeriju" u ovoj diskusiji. Tu smo da se dogovorimo. Ako je gore spomenuta promjena naslova iskreno bila učinjena sa svrhom standardiziranja (u to sam osobno uvjeren), pozivam suradnike da preimenuju niz drugih članaka koji u naslovu imaju riječ "povijest, povijesni..." (Povijest Hrvatske, Povijest Zagreba, Povijest Rijeke, Povijest Splita, Povijesni centar Pule itd.). Orijentolože, pošto si pročešljao članke uzduž i poprijeko, ti vjerojatno jedini imaš uvid o takvim slučajevima. Dvostruki kriteriji ne smiju postojati, toga ima dovoljno na onom drugom projektu, u suprotnom se Mladifilozof i te kako ima pravo ljutiti. Ili su kriteriji jednaki za sve, ili treba vratiti stari naslov istorijskom Isusu.--Wolmar (razgovor) 00:34, 15 rujan-септембар 2015 (CEST)
Wolmar, objašnjenje za taj konkretan slučaj stoji pri vrhu ove kategorije, dakle "Povijest" se koristi samo za hrvatske teme (svi primjeri koji navodiš su iz Hrvatske), a "Istorija" za Srbiju, i Crnu Goru. Također, još i za Kosovo, i Makedoniju, i Bugarsku (znači ukupno pet država). Za bar dvije potonje može se dovesti u pitanje, ali to nitko dosad nije radio. Ja sam osobno zatekao takvo stanje kada sam došao, pridržavao sam ga se, te uredno slagao prema tim pravilima koja su pisana godinama unatrag. --Orijentolog (razgovor) 02:51, 15 rujan-септембар 2015 (CEST)
Ponovit ću da su narav Wikipedije i jezika takvi da je potpuno ujednačivanje nemoguće. To vrijedi ne samo za ovu (uključujući tu i ostale, varijetetske srpskohrvatske wikipedije, bs.wiki, hr.wiki, sr.wiki) nego i za slična inojezična wikipedijska izdanja (engleska, njemačka, španjolska, portugalska... Wikipedija). One povijesti ne treba mijenjati! Isusa bi pak trebalo prebaciti na istorijskog. Postoje uputnice za ostale leksičke varijante. --Conquistador (razgovor) 00:47, 15. septembra 2015. (CEST)
Točno, potpuno ujednačavanje nije moguće, izuzeci postoje. Npr. ne postoji nikakav validan argument da se "rano hrišćanstvo" prebacuje na "rano kršćanstvo". Isto kao što ne postoji nikakav argument da sporni članak, ili bilo koji drugi neutralne tematike, nosi naziv "istorijski" ako je kao neutralno rješenje tj. standard odabrana "historija". Hipotetski primjer: uzmimo da se netko služi sh.wiki i istražuje prošlost prirodnih nauka. Čovjek fino uđe u kategoriju "Astronomija‎" i automatski nađe i njenu potkategoriju "Historija astronomije‎". Zatim uđe u kategoriju "Fizika" i pod slovom "H" traži historiju fizike no nje nema, zato jer je neki uvaženi kolega nazvao istu "istorijom fizike" ili "povijesti fizike". Drugi primjer: postoji niz navigacijskih i rubnih šablona koji sadrže desetike raznih članaka, i poželjno je da im interwiki veze budu u skladu s naslovima članaka zbog masnih slova i lakše orijentacije. Da se npr. radi o historiji afričkih, azijskih ili evropskih država, uređivač šablona mora pregledavati pedesetak pojedinačnih članaka tj. je li netko naslovio "historijom", "istorijom" ili "povijesti". Tko se nije bavio ovim temama, ne zna o čemu pričam i koliko dragocijenog vremena to traži. Da se naslovi članaka i kategorije lupaju tek tako, po subjektivnoj osnovi, vratili bi se godinama unazad u ono što nikako nije jezični pluralizam nego kaos i anarhija. A anarhija, nažalost, ne funkcionira. Bar ne u praksi. Znači nemojmo se razbacivati s "trebalo bi" bez nekih suvislih argumenata. --Orijentolog (razgovor) 02:51, 15 rujan-септембар 2015 (CEST)
Prvo, hvala na oprimjerenju situacija, no ipak moram napisati nekoliko primjedaba. Naslovi članaka i imena kategorija su dvije zasebne, tek na prvi pogled povezane stvari. Prvi primjer promašen je ne samo zbog toga nego i zato što je malo vjerojatno da će netko pretraživati wikisadržaj po kategorijskom stablu. (Usput, korisnik koji to radi, vrlo vjerojatno ima natprosječna znanja i vještine pretraživanja Wikipedije.) U konkretnom primjeru istraživanja povijesti prirodnih znanosti, zar nije možda za pretpostaviti da bi čitalac išao prvo tražiti članak Povijest prirodnih znanosti (→ Historija prirodnih nauka), a ne jednu tematsku kategoriju ili više njih? Isto tako, ne služe li za navigaciju (i orijentaciju) kroz tematske članke predlošci (usp. bočna traka u History of science)? Što se tiče drugog primjera, ni on nije sasvim na mjestu jer se predložak može ujednačiti jednim terminom, npr. historija XYZ-a, ali se na one članke koji u naslovu imaju leksičku varijantu (istorija, povijest, povest) postavi link s okomitom crtom, npr. [[istorija Crne Gore|historija Crne Gore]]. Čak da SHW ima dinamiku uređenja jedne engleske Wikipedije, ovo ne bi predstavljalo problem jer nije za očekivati da su jedina uređenja u člancima promjene preusmjerenja s jednog na drugi naslov. (Usput, na EW-u postoje smjernice koje to obeshrabruju.) Da ponovim ono što bi bilo dobro slijediti: WP:TITLEVAR i MOS:ENGVAR. Ukratko, naslove članaka ne treba podređivati kategorizaciji ako se zna da je nemoguće provesti uravnilovku u naslovima članaka, pa ni u imenima kategorija! Postoje razrađena rješenja koja doskaču problemima na koje ova wikipedija nailazi i od toga ne treba praviti ni strku, ni zbrku, ni frku. Naposljetku, smatram da bi ovoj wikipediji najviše koristilo kada bi se ona manje promatrala iz cipela varijetetskih srpskohrvatskih wikipedija (bs, hr, sr), a malo više iz nje same ili u usporedbi s njoj sličnim wikipedijama. --Conquistador (razgovor) 05:25, 15. septembra 2015. (CEST)
Prvi primjer nije promašen jer stvara probleme i meni samom, a ne vidim smisao diskutirati o pretpostavkama kad opaske temeljim na iskustvu. Ograničiti jednu metodu pretraživanja pretpostavkom da će se netko poslužiti drugom na koncu vodi da sve kategorije možemo komodno ugasiti jer će većina rabiti Google. Drugi primjer nisi razumio jer govorim o ovakvim slučajevima koji znaju nositi i preko 200 članaka, a da vlada onaj fonetsko-izvorni kupus (kako su neki zamislili) trebao bi provjeravati svakog pojedinačno da u specifičnom biografskom članku bude masno otisnut. Kod priloženog crnogorskog slučaja zna se da je standard "istorija" pa problema pri izradi/uređivanju grupnih šablona nema, ali kad se istorija ili povijest stavljaju u naslove neutralnih država to onda zahtjeva provjeru i gubi se vrijeme. Da kojim slučajem radim šablon {{Ekonomska historija Evrope}}, sukladno standardu znam naziv svakog specifičnog članka (imati će šest izuzetaka za balkanske zemlje) i nikakve daljne promjene ne bi bile potrebne. Da se u budućnosti svojevoljno lupa čas gospodarska povijest, ekonomska istorija ili privredna povest onda bi trebao raditi desetke dodatnih usklađivanja, ovisno kako nekom nešto padne na pamet. --Orijentolog (razgovor) 06:42, 15 rujan-септембар 2015 (CEST)
Orijentolože, nitko ne piše da će se metode pretraživanja ograničiti na jednu, već treba imati osjećaj za to koji bi način pretraživanja bio uobičajen, najčešći, prevladavajući i njemu dati adekvatnu mjeru u odnosu na ostale. Kategorizacija je potrebna, ali pitanje je koliko bi ona trebala imati prednost u odnosu na članke ili klastere članaka. Usput, bilo bi dobro da negdje u svojem korisničkom imenskom prostoru sročiš kakav esej o kategoriziranju koje si obavio, da i drugi steknu uvid u probleme na koje si nailazio i kojim si se principima vodio pri kategoriziranju. Što se tiče pisanja stranih imena, uopće nisam ni uzimao to u obzir jer se zalažem za izvorno pisanje imena u naslovima i definicijama članaka pri čemu bi obavezno uz lemu trebalo s pomoću IPA-e označavati kako se ta imena izvorno čitaju (v. Help:IPA). Naime, fonetizaciju prate određeni problemi poput nejednoznačnosti ili gubitka izvornog izgovora stranih imena i radije bih da se fonetizirana strana imena ograniče na tijelo članka. Također, svi srpskohrvatski pravopisi ako već ne preporučuju, onda barem dopuštaju pisanje stranih imena u izvornom obliku. No to je neka druga tema pa da ne duljim. Istaknuti primjer s predlošcima i leksičkim varijantama opet povlači pitanje što ćemo smatrati važnijim, članke ili predloške. Trebalo bi pogledati kako se leksička varijantnost riješila na drugim pluricentričnojezičnim wikipedijama jer toplu vodu ne treba izmišljati. Konačno, od ovih ili onih leksičkih varijanata u naslovima i kategorijama važnijim smatram faktografsku točnost sadržaja članaka i sve što ide s tim u vezi. Kada bi svi tako razmišljali, onda bi otklonili slučaj da o ovakvim pitanjima raspravljamo u terminima narcizma malih razlika. --Conquistador (razgovor) 15:26, 23. septembra 2015. (CEST)

Bez da ulazim u dalju diskusiju oko naslova, ipak moram reći da sam u ovo kratko vrijeme od kad sam tu, primijetio jednu činjenicu: određen broj suradnika srpske nacionalnosti napustilo je ovaj projekt. Imam osjećaj da se suradnici iz Srbije ovdje osjećaju nelagodno. Je li to zbog situacija kao ova iznad ili nečeg drugog, ne znam. Ako može pomoći, pozivam suradnike iz Srbije koji su prestali surađivati, neka iznesu što ih je posebno zasmetalo. Ja bi rado volio da se pokrene diskusija i da se pokuša naći riješenje, konsenzus. Nikome nije u interesu osipanje suradnika.--Wolmar (razgovor) 22:53, 14 rujan-септембар 2015 (CEST)

Apsolutno se slažem da treba razgovarati jer se jedino tako može naći rješenje. Sve je podložno preispitivanju i traženju najboljeg rješenja po principu konsenzusa i argumentirane rasprave. Ne vidim razloga da se itko osjeća nelagodno jer doprinosi ovom projektu. Svatko bi morao izreći svoje nezadovoljstvo, ali da to bude u skladu s principima, politikama i smjernicama Wikipedije i na dobrobit ovog projekta. --Conquistador (razgovor) 15:45, 23. septembra 2015. (CEST)

Evo što piše engleska Wikipedija: Otherwise, all national varieties of English are acceptable in article titles; Wikipedia does not prefer any national variety over any other. American English spelling should not be respelled to British English spelling, and vice versa; for example, both color and colour are acceptable and both spellings are found in article titles (such as color gel and colour state). (WP:TITLEVAR). Uputno je zaviriti i u njihov stilski priručnik (v. MOS:ENGVAR). Budući da se ovdje povlači i pitanje kategorizacije, onda evo WP:CAT i WP:CATNAME. Sve u svemu, problem na SHW-u nije ni po čemu jedinstven u odnosu na druga izdanja Wikipedije i ne treba mu pridavati značaj veći nego što ga ima. Još manje treba tražiti uzroke problema u nečemu što nema nikakve veze s njime. S obzirom na ostatak korpusa wikipedijskog sadržaja problem je i više nego beznačajan (no ne i nevrijedan razmatranja!). --Conquistador (razgovor) 01:41, 15. septembra 2015. (CEST)

Vrijedi istaknuti još jedan primjer kako korisnici iz Hrvatske svirepo i udruženo zločinački kroatiziraju, jer između ostalog sadrži poučne lekcije o usvajanju standarda. Prije tri mjeseca, Edgar je pokrenuo diskusiju s Ripperom o tome hoće li biti usvojena "Belorusija" ili "Bjelorusija" [6]. Odluka je prvotno naginjala k potonjem rješenju, potom se Edgar obratio meni za mišljenje [7], a ja sam sugerirao da se pričeka s odlukom i u međuvremenu konzultirao našeg slovničara Štambuka [8]. U konačnici, raspravu su vodila četvorica korisnika iz Hrvatske, a rezultat je bila srpska varijanta – Belorusija. Evidentan primjer sproćusrbskog dejstva, nema što. :) Valja obratiti pozornost da diskusija nije vođena u smjeru što je nekome subjektivno draže, što ljepše zvuči, što je bilo prvo na Wikipediji ili slično, nego se listalo po raznim balkanskim enciklopedijama i rječnicima, kako pišu odnosno izgovaraju sami Bjelorusi, a kao krajnji princip spominjao se i 2>1 (hr+bs>sr). Naveo sam i (još nesređeno) pitanje Armenije/Jermenije/Ermenije, s opaskom da bi za religijske teme svejedno inzistirao na "jermenskoj" varijanti (npr. Jermenska apostolska crkva i sl.) [9]. Znači, presedana uvijek ima i biti će ih (uz valjane argumente), tako da nikako ne stoji Wolmarova opaska o povijestima hrvatskih gradova ili ona Conquistadorova o Institutu istorije. Tako recimo imamo "hrvatsko kazalište" odnosno "crnogorsko" i‎ "srpsko pozorište", a za sve ostale zemlje "teatar". Ili recimo "hrvatske kipare" i "srpske vajare", a za ostale "skulptore". Pri upuštanju u raspravu s Edgarom spomenuo sam da mi je pomalo nepošteno da se konzultiraju tri korisnika iz HR i da još rješenje vuče na zapadnu varijantu, te da bi se trebalo javiti i npr. Dcirovicu [10]. Kada je i to učinjeno, drug Dcirovic odgovorio je ovako: "Oba dijalektička oblika ove reči su u upotrebi. Dijalekti bi trebalo da budu ravnomerno zastupljeni na ovoj enciklopediji. Neutralan, nepristrastan pristup je da se zadrži oblik u kome je naziv kategorije ili članka inicijalno unet" [11]. Taj prijedlog uistinu lijepo zvuči, onako kompromisno i pluralistički, ali u praktičnom smislu predstavlja pravu noćnu moru. Evo i zašto: pojavi se Edgar i otvori kategoriju "Bjeloruski pisci", zatim se pojavi Mladifilozof i otvori "Beloruske glumce", i taj neujednačeni kupus raste i samo raste. Na koncu, OC Ripper ide napisati biografski članak o osobi koja je ujedno bila pisac, glumac i režiser (i filmski, teatarski i televizijski), te kada reda tih 7-8 kategorija mora sa strane otvarati tabove i provjeravati za svaku pojedinačno je li netko otvorio "bjeloruski" ili "beloruski". Korisniku koji naniže i po deset članaka dnevno takvo nešto može oduzeti i po sat dragocijenog vremena, umjesto da u par sekundi (sukladno standardu) 7-8 puta opali "beloruski". Ripper svakako neće trošiti vrijeme na takvo kupusarenje, što je njegovo pravo i sasvim logična odluka, nego će ići na jednu varijantu i rezultat toga jest da će tražene kategorije dobiti 4-5 kandidata za otvaranje, a to u zadnjih godinu-dvije sređuje uglavnom moja malenkost. U najboljem slučaju, nevaljana kategorizacija završiti će na preusmjeravanju, koje se ne čisti automatski nego ga sređuje uglavnom jedan korisnik, a to je naš Kolega2357. Proces nije baš u stiskanju par dugmića, nego se prvo javlja Ripperu da mu da flood, zatim čisti nakrcana preusmjeravanja, te na koncu ponovo traži od admina da mu se flood skine. Ukratko, ta načelno dražesna ideja o projektu koncipiranom na svojevoljnom nazivanju kategorija i preusmjeravanjima (koja će se tek tako napraviti sama od sebe, i prazniti sama od sebe) je čista utopija koja ne funkcionira u praksi i vodi ne samo k organizacijskom kaosu (kojeg sam objasnio gore), nego i opterećuje korisnike koji pišu/kategoriziraju članke, sređuju kategorizaciju, ili prazne preusmjeravanja. Konkretno, opterećuje se primarno mene, Edgara, Rippera i Kolegu. Kad se s opaskama oglasi netko van tog kruga, koji nije iskusio stotine radnih sati na tom polju, izvinite drage kolege ali ne smatram ih ozbiljnim. --Orijentolog (razgovor) 06:03, 15 rujan-септембар 2015 (CEST)

Ukazat ću vam samo na nešto što vjerovatno niste mogli propustiti. Na engleskoj Wikipediji postoji praksa da se na stranicama za razgovor članaka koji su napisani na britanskom engleskom stoji en:Template:British English. Ne kažem da nam engleska Wikipedija mora biti autoritet, ali najčešće može poslužiti kao dobar primjer. Možda bi se takvo nešto moglo napraviti i na ovome projektu, pa oblikovati verziju ovoga predloška za različite varijante. Sama preslovljavanja ako nisu potpuna i obostrana djeluju nasilno. Mislim da ne bismo smjeli propisivati jezik, već uzeti postojeće pravopise (od starijih srpskohrvatskih do novijih-novijih naročito zbog informatičkog razvoja i novih posuđenica) i njih se držati. I tu se mora biti tolerantan jer srpskohrvatski jezik jednostavno ima više standardnih oblika. Traženje da se npr. koristi najučestaliji oblik (neka to bude latinica sa srpskim/bosanskim vokabularom) dovodi do marginalizacije članaka koji su pisani hrvatskim standardom ili na ćirilici (ako oni nisu spojeni sa člancima na drugim jezicima, ili im se daje alternativa u najuobičajenijem obliku ove članke pretvaramo tek u kuriozitet). Neko može osobno misliti da su ovi oblici nepotrebni ili nekima nerazumljivi, ali ovo je wikipedija na srpskohrvatskom jeziku (ne simple srpskohrvatski). Ne kažem da to neko radi-neko možda dobronamjerno predloži-ali pokušati to postaviti kao pravilo je štetno za projekt. E sad, neka neke glavne stvari (naslovna stranica itd. i budu na najučestalijem obliku) jer i oni koji pišu manje učestalije oblike razumiju taj, a i loše bi bilo da se pritiskom provodi nekakva jednakost standarda. Jednostavno prepustiti to urednicima, nikada ne mijenjati odabranu verziju koja se koristi u članku, ne preslovljavati ili prevoditi (a naročito zatim tu verziju koristiti kao primarnu). Sve vi to znate dosta bolje i dosta se više time bavite.--MirkoS18 (razgovor) 11:33, 17 rujan-септембар 2015 (CEST)
Najprije da ispravim neke sitnice. Ovdje se ne raspravlja o preslovljavanju ili transliteraciji, još manje o prevođenju, nego eventualno o adaptiranju iz jednog varijeteta u drugi, npr. iz bosanskog u crnogorski. Face-tongue.svg (Načelno sam protiv toga, usp. uw-lang.) Dalje, srpskohrvatski jezik nema više standardnih oblika, nego jedan standard koji postoji u više (standardnih) varijeteta ili varijanata. Također, teško je reći što točno obuhvaća srpski/bosanski vokabular, a da pritom isto ne obuhvaća hrvatski ili crnogorski vokabular, pa je bolje govoriti o srpskohrvatskom vokabularu jer je rječničko blago zajedničko (v. srpskohrvatski Wiktionary). Kada si već spomenuo simple srpskohrvatski, onda ću samo napisati da bi enciklopedijski stil trebao biti znanstveni funkcionalni stil, no i taj se ne razlikuje previše od drugih stilova i to na svim jezičnim razinama. Dobro je ovdje citirati jednog hiperpoliglota koji kaže: »Ako je standard govorenja nekog jezika znati svaku riječ – onda teško da je itko fluentan na svojem materinskom jeziku.« Toliko o razlici između simple i complex (?) srpskohrvatskog. Usput, nadam se da se uočava koliko je slaba pokrivenost nekim osnovnim lingvističkim terminima. (Argo?)
Sada da se osvrnem i na ono što je napisano. Poznati su mi predlošci o engleskim varijetetima i to bi svakako bila dobra ideja da se implementira. Što se tiče lingvističke preskripcije, mislim da su gotovo svi korisnici SHW-a svjesni da bi se trebalo voditi lingvističkom deskripcijom, tj. opisivanjem stanja jezika, a ne propisivanjem kakav bi on trebao biti. U specifičnim temama koje su vezane s određenom serbokroatofonskom zemljom, preporučeno je da se upotrebljava onaj varijetet srpskohrvatskog koji se obično upotrebljava u toj zemlji. U drugim, nespecifičnim člancima na uredniku je da odabere kako će pisati, vodeći pritom računa kojem se sve čitateljstvu obraća i uzimajući u obzir sve jezične aspekte teme o kojoj piše (npr. izlaganje svih termina za određeni pojam i dr.). Što se tiče pitanja transliteracije (pisanje latinice i ćirilice), to je softverski problem koji treba riješiti na projektu globalno, a ne od slučaja do slučaja. Naposljetku, golema većina naslova je zajednička i ovi o kojima ovdje raspravljamo čine zanemariv udio u sadašnjem ili budućem ukupnom korpusu wikipedijskih članaka. Ne bi bilo dobro da itko postane omfaloskeptičan što se tiče svojeg varijeteta i svojih leksičkih varijanata. Sve u svemu, bilo je zanimljivo pročitati napisane opaske i prijedloge. Povratna informacija uvijek je dobrodošla. Face-smile.svg --Conquistador (razgovor) 11:40, 24. septembra 2015. (CEST)
Orijentolože, baš znaš oprimjeriti situaciju. Face-tongue.svg Ovdje pokušavamo doći do konsenzusa glede leksičkih varijantnosti tipa historija/istorija/povijest (rij. povest) ili teatar/kazalište/pozorište, a ti dodatno zamrsiš situaciju s ijekavicom i ekavicom, tj. Bjelorusijom/Belorusijom. (Usput, rezultat je bila ekavska varijanta – Belorusija, a ne »rezultat je bila srpska varijanta – Belorusija«, jer u protivnom ispada da ijekavicu Srbi ne govore.) Iako ovdje ne raspravljamo o pisanju jata u naslovima članaka i kategorija, reći ću da sam za ijekavsko pisanje iz dvaju razloga: (1) ijekavaca ima više od ekavaca i prošireniji su na serbokroatofonskom prostoru (BiH, CG, HR vs. SRB, veći dio) i (2) srpskohrvatska Wikipedija trebala bi uzeti u obzir da se u ijekavici jat mijenja pri dužini (ije/je/e/i), a to kod ekavice nije prozirno. Naravno, ovo se odnosi samo na članke koji nisu tematski specifično vezani za ekavske prostore (usp. ljeto, mlijeko), no ne i na one koji jesu vezani (npr. Dečji kulturni centar Beograd, a ne Dječji kulturni centar Beograd). Naravno, kao što se može vidjeti, lema je navedena u definiciji u objema izgovorima, ijekavskom i ekavskom (ljeto i leto, mlijeko i mleko, N. B. dugi i kratki jat)! No da ne duljim s jatom i tim problemom ovdje, vraćam se na one prave leksičke varijante tipa skulptor/kipar/vajar. Trebalo bi pogledati kako su druge pluricentričnojezične wikipedije riješile svoje leksičke varijantnosti po člancima, a onda i po kategorijama, jer ne znam treba li se dopustiti da netko načne neko područje s jednom varijantom i onda odredi da svi poslije njega moraju slijediti put koji se tek počeo utabavati. Također, što ako se pojavi netko tko želi iznova napisati već postojeći poveći članak jer misli da ima za to kapaciteta, ali bi upotrebljavao drugu leksičku varijantu kao dominantnu u članku? (Podsjetit ću da je Wikipedija dinamična, a ne statična enciklopedija i da ne postoje konačne verzije članaka.) Sve u svemu, treba se dobro razmisliti o mogućim situacijama. Konačno, pravit ću se da tvoju posljednju rečenicu nisam pročitao jer nije baš najbolje sročena što se tiče wikipedijskog duha. Face-tongue.svg --Conquistador (razgovor) 18:52, 23. septembra 2015. (CEST)
Conquistador, treba znati čitati s razumijevanjem jer moj se komentar oko Bjelorusije odnosio na ridikuloznu opasku učinjenu u samom naslovu odlomka ("Preslovljavanje srpskih oblika u hrvatske"), a ono "srpski" stavio sam pod kurziv tako da su lekcije o korištenju (ij)ekavice nepotrebne. Napisano za ijekavsko pisanje stoji i to je već naširoko usvojeno, a što se tiče povećanja članka u drugoj leksičkoj varijanti – za to postoji pravilo da se odobrava u slučaju ako novi sadržaj premašuje stari za min. 50%. A kad smo kod naslova ili kategorizacije, nije isto načeti tematiku botovskim člancima ili napisati seriju od par stotina kao što su npr. Mladifilozof i Igor napravili s ranim kršćanstvom odnosno grčkom književnosti. --Orijentolog (razgovor) 01:26, 1 oktobar-листопад 2015 (CEST)
Sve pet, Orijentolože. Kurziv ima više funkcija pa sam htio otkloniti svaku sumnju u ono što se htjelo reći. Daleko od toga da je to bila lekcija! A kada smo već kod lekcija, Face-badtooth.svg leksička varijanta nije isto što i standardni varijetet. Što se tiče kriterija kvantitete pri promjeni varijeteta na kojem je članak napisan, mislim da bi svakako trebalo uzeti u obzir i kvalitetu izložena gradiva. Pa da se ovdje vratim na leksičke varijante, cilj srpskohrvatske Wikipedije trebao bi biti prikaz svih leksičkih varijanata ako one postoje u ovom ili onom standardnom varijetetu, npr. u bosanskom nasuprot crnogorskom varijetetu. (Već sam napisao da su hrvatski i srpski postali passè.) Face-grin.svg Prvenstveno tu mislim na definicije lema, ali i izlaganje enciklopedijskog gradiva u makropedijskim člancima. Eto, samo toliko.
P. S. Nemoj uzimati moje replike preosobno jer one nisu upućene samo onomu na čiji komentar odgovaram. Face-smile.svg --Conquistador (razgovor) 22:16, 5. oktobra 2015. (CEST)

Probao bih nekako rezimirati situaciju, barem kako je ja vidim:

  • Ujednačavanje naziva članaka i kategorija u nekim je slučajevima potrebno.
  • Ujednačavanje se mora zasnivati na jasnim pravilima, a ne na partikularnim ad hoc odlukama (npr. "slože se 2-3 suradnika iz Hrvatske i preimenuju članak u hrvatsku varijantu naziva"). Partikularne odluke nisu održive jer će kontinuirano stvarati probleme, uz prateće nezadovoljstvo i sumnje; vjerujem da ne moram posebno objašnjavati zašto.
  • U gornjoj diskusiji već su vrlo dobro identificirani parametri pravila za ujednačavanje:
    • Početni doprinos ("zatečeno stanje") - oblik naziva definiran početnom jezičnom varijantom članka, odnosno početnim relevantnim doprinosom. Ovo znači da npr. mogu napisati članak o Bjelorusiji gdje je jedini sadržaj "Bjelorusija je država u Europi.", ali ne mogu očekivati da sam time trajno zabetonirao naziv "Bjelorusija" - dapače, suradnik koji piše srpskim i proširi moj članak od jedne rečenice na 50 imao bi slijedom svog doprinosa pravo preimenovati ga u "Belorusija".
    • Neutralan/univerzalan oblik - "skulptor" je bolje nego "vajar" ili "kipar", kao u gore navedenom primjeru.
    • Nacionalne teme - kod nacionalnih tema prednost ima odgovarajuća varijanta: "hrvatski kipar", "srpski vajar", a ostali su "skulptori", kao u gore navedenom primjeru.
    • Specifične tematske iznimke - npr. jermenska crkva, čak i ako je "Armenija" - kao u gornjem primjeru.
    • Dosljednost imenovanja članaka - bilo bi čudno npr. istovremeno imati članke "Krist" i "Antihrist".
    • Veza između matičnog članka i povezanih kategorija - ako se članak zove npr. "Belorusija", kategorija mora biti "Beloruski pisci".
  • Nedostatak postojećih pravila je što ne definiraju sve gore navedene parametre niti odnose među njima. (Neke sam vjerojatno gore previdio, a neki su možda višak - u tome i jest poanta, svatko će to vidjeti na svoj način, a onda slijedi kaos.)
  • Na pisanje pravila i debatiranje o njima troši se vrijeme, ali tu ne vidim neku alternativu - sve je bolje od trošenja vremena na partikularne rasprave s nedefiniranim ishodom.

Ako postoji ideja o općim načelima i odnosima oko kojih bi se mogao postići konsenzus, bilo bi dobro probati to staviti na papir. GregorB (razgovor) 14:14, 17 rujan-септембар 2015 (CEST)

GregorB, mala napomena što se tiče dosljednosti imenovanja članaka: Kod kategorizacije je uvijek lakše s obzirom da postoji dvojno rješenje (npr. Kategorija:Hrišćanstvo ili kršćanstvo), međutim, kod članaka si prisiljen na izbor (bez mogućnosti neutralne solucije). Prvi je zatečeno stanje, tako da se članci kao "Hrišćanstvo" ili "Rano hrišćanstvo" nikako ne diraju (osim ako netko nema namjeru nadopuniti sadržaj za 50% na drugom standardu). Drugi je neka vrsta ad populuma, recimo da nemamo članak o "Antixristu" i da ga netko ima namjeru otvoriti pa mene osobno upita što će odabrati za naslov, ja bi mu sugerirao Antihrista uz argument da je većina članaka iz te tematske cjeline pisana istočnim standardom. Međutim, i tu se mogu pojaviti komplikacije, recimo kad imaš članak koji obrađuje dvije primarne tematske cjeline i jedna je bliža zapadnoj odnosno druga istočnoj jezičnoj varijanti. Npr. "Rimsko-perzijski ratovi" nose takav naziv jer su članci o historiji Rima jezično miješani, dok iranska historija debelo naginje zapadnom standardu. Međutim, s obzirom da historija Istočnorimskog Carstva debelo naginje istočnom standardu, članci kao Vizantijsko-persijski ratovi nisu dirani, jer tu se vraćamo na ono prvo o zatečenom stanju. --Orijentolog (razgovor) 01:35, 18 rujan-септембар 2015 (CEST)
Dobra primjedba koja me podsjetila da sam zaboravio navesti vrlo bitan kriterij: jezična varijanta samog članka (koja bi se trebala podudarati s njegovim nazivom). Tu leži ozbiljan problem s ujednačavanjem po tematskim cjelinama: ako u tematskoj cjelini prevladava "Hrist", a članak "Antixrist" ne postoji, imamo više izbora od kojih nijedan nije sjajan: 1) kreirati članak "Antikrist", gdje imamo nedosljednost među člancima, 2) kreirati članak "Antihrist", gdje, ako je pisan npr. na hrvatskom, imamo nedosljednost unutar članka (i kako je poslije popravljati?), 3) u startu obavezati ljude da pišu varijantom definiranom kanonskim nazivom članka (dakle ako je "Antihrist" - piši na srpskom; ovo realno nije opcija). Dakle ovo je realan i lako moguće nerješiv problem gdje se eventualno treba identificirati najmanje zlo. GregorB (razgovor) 12:52, 18 rujan-септембар 2015 (CEST)
Ovo se dâ izbjeći tako što se u definiciji leme navedu varijante, ovdje Antikrist ili Antihrist..., a potom se pusti korisniku da u članku upotrebljava varijantu koju već smatra prikladnijom. No i tada može doći do nedosljednosti unutar članka. Problem se može presjeći jedino tako da se odgovori na pitanje zašto je točno važna dosljednost u naslovima članaka između članaka? Kada se detektira razlog, onda se može raspravljati o tome je li to uopće nuždan uvjet za naslovljavanje članaka, a onda i za kategorizaciju, makar je moje mišljenje da kategorizacija ne mora reflektirati naslove članaka, ali bi morala sama biti sistematična. U tom smislu, ono kategorizacijsko kršćanstvo ili hrišćanstvo ne smatram dobrim rješenjem. --Conquistador (razgovor) 02:38, 6. oktobra 2015. (CEST)
Jako dobar prijedlog, GregoreB! Po stranu to što je odabrana Bjelorusija kao nes(p)retan primjer za implementaciju smjernice, no u svakom slučaju moram istaknuti da su se mnoge velike wikipedije susrele sa sličnim problemima i bilo bi dobro konzultirati se s njihovim rješenjima. Tu mislim na englesku, njemačku, španjolsku, portugalsku i slične wikipedije. Također, smjernice ne treba postavljati preusko, niti treba očekivati da jednom napisane budu urezane u kamen. Ako postoji dobar razlog, sve se dâ izmijeniti. --Conquistador (razgovor) 02:17, 6. oktobra 2015. (CEST)

Zašto je nepohodno ujednačavanje naziva članaka i kategorija? Zar nije dovoljno napraviti preusmerenja i izbeći bespotrebno komplikovanje? U tom slučaju bi bilo svejedno kojim dijalektom sh jezika je napisan članak, sve dok je zbog potreba stila pisanja u okviru samog članka postignuta konzistentnost. Obezbediti konzistentnost na širem nivou od pojedinačnog članka je pretpostavljam nemoguće.--Antidiskriminator (razgovor) 08:52, 18 rujan-септембар 2015 (CEST)

Dobro pitanje. Ako i potpuno odustanemo od globalne ujednačenosti kao nemogućeg cilja, ostaju barem dva parametra od gore navedenih: "neutralan oblik" (kipar/vajar -> skulptor) i "nacionalna tema" (tj. čak i ako bismo imali članak "Kazalište", ne bi bilo dobro dati naziv članku "Srpsko narodno kazalište"). Dakle, moglo bi se valjano argumentirati da zatečeno stanje ne bi trebalo biti apsolutni kriterij imenovanja, i da može biti promijenjeno ako za to postoje dobri razlozi. GregorB (razgovor) 12:58, 18 rujan-септембар 2015 (CEST)
Ako već svi navedeni racionalni i praktični argumenti nisu dovoljni, onda imajte barem toliko respekta prema lavovskom radu kolege Orijentologa koji je potrošio svoje vjerujem dragocjeno životno vrijeme sređivajući višekodišnji kaos na ovoj Wikipediji i nemojte dovoditi u pitanje svrhovitost tog cilja. Rasprava se pokrenula oko korisnika koji je otvoreno rekao da je (više-manje) napustio projekt, koji je već ranije dizao paniku oko gluposti jer su se njemu "nametala izmišljena pravila" (a na kraju se ispostavilo da je i ta, kako ju je Biblbroks nazvao, bajagi praksa zapravo pravilo i da je Mladifilozof bio u krivu i da danas nema novopostavljene slike koja ne udovoljava kriterijima koji su postavljeni nakon što sam ja sredio tisuće datoteka i doveo stanje sa slikama u red) i koji se nakon što je digao prašinu više nijednom nije oglasio. U najmanju ruku, to je nedostatak poštovanja prema kolegama i prema projektu, liječenje frustracija i onda ostavljanje drugima da riješe taj posao. Poanta enciklopedije je preglednost, uniformnost i čitkost, enciklopedije kao djela (ta uzmite Enciklopediju JLZ - ona ima vrlo jasne kriterije) je li, i bilo kakvo rušenje tog koncepta nema smisla. Zato, molio bih korisnike ako iz ničega, onda barem iz čistog poštovanja prema Orijentologu, ne dovode svrhu u pitanje jer nisam čuo uvjerljiv argument s druge strane, izuzev "uniformnost je nemoguća". Ovdje dakako, ne napadam nikoga, posebno one koji su konstruktivno doprinijeli raspravi s prijedlozima i argumentima, ali molim vas da ne vraćamo projekt unatrag nakon lavovskog posla (suosjećam s Orijentologom jer znam koliki sam ja trud uložio oko slika, a onda se, simptomatično, javio isti korisnik kao i sada i sve to išao rušiti floskulama, tiranijom i ne znam čime - pa nije bio u pravu!) koji je odrađen.
Što se tiče valjanih argumenata, GregorB je iznio dobru sumaciju onoga što je rečeno i mislim da bi to, uz nadoponu iz Orijentoloogove replike, mogla poslužiti kao osnova za sastavljanje nekakvog pravila? I da, kao što sam rekao ranije, kako Englezi ne gledaju nas kad formiraju vlastita pravila, tako i mi ne bismo trebali gledati na njih. Situacija na engleskoj Wikipediji je toliko drugačija da kopiranje njihovih pravila bez uvažavanja aktualne prakse nema smisla --Biljezim se sa štovanjem,Poe 14:20, 18 rujan-септембар 2015 (CEST)
Misilim da je jedino pravilo koje treba slediti: "Samo jaši, svi smo naši". Ne treba vršiti ujednačavanje naziva članaka i kategorija ukoliko to narušava konzistentnost stila unutar članaka i njihovu preglednost, uniformnost i čitkost. --Antidiskriminator (razgovor) 23:51, 20 rujan-септембар 2015 (CEST)
Edgare, nitko ne dovodi u pitanje Orijentologov trud glede uređenja kategorizacijskog stabla na ovom projektu. Svaka mu čast na vremenu koje je odvojio za to! Ovdje se razmatraju smjernice naslovljavanja članaka i njihova veza s kategorizacijom stranica. Bez obzira na motive Mladogfilozofa, ne treba odmah diskvalificirati raspravu kao nepotrebnu. Što se tiče navedenih enciklopedija, digitalne engleske Wikipedije i papirnate Enciklopedije JLZ-a, svaka od njih u nekim aspektima ima veze s ovim projektom, a u nekima nema. Kategorije SHW-a, na primjer, nemaju nikakve veze s Enciklopedijom JLZ-a jer su naravi medija na kojima su pisane te enciklopedije posve različite. --Conquistador (razgovor) 03:02, 6. oktobra 2015. (CEST)

Поред проблема везаних за категорије (који верујем да се могу софтверски решити, а не лингвистички), ово је још један пример убијања нашег језика: Razgovor:Der Antichrist. Fluch auf das Christenthum. --Mladifilozof (razgovor) 14:16, 21 rujan-септембар 2015 (CEST)

Živ je. Klik na Antikrist (knjiga). I to je softverski rešeno.--Antidiskriminator (razgovor) 23:08, 21 rujan-септембар 2015 (CEST)
Shvaćam sve divergencije u pogledima, ali uzmite u obzir da mijenjanje naslova radi uniformiranosti nije učinjeno s nekim prikrivenim zlim namjerama. Orijentolog, Edgar i drugi su to učinili pokušavajući unaprijediti projekt. Ne bi volio da se nekome zamjera ciljano zatiranje jedne jezične varijate u korist druge kad je evidentno da to nije istina. Po mom mišljenju ovdje je došlo do nesporazuma, bespotrebne svađe i napuštanja projekta od strane korisnika samo radi krivog shvaćanja situacije.--Wolmar (razgovor) 13:59, 22 rujan-септембар 2015 (CEST)
@Mladifilozofe, zašto ne pokreneš postupak o izmjeni pravila naslovljavanja članaka i eventualno glasovanje o njemu? Postoji nekakav postupak izmjene pravila?--Wolmar (razgovor) 14:02, 22 rujan-септембар 2015 (CEST)
To se može učiniti još uvijek neotvorenoj stranici za razgovor pravila. --OC Ripper (razgovor) 14:13, 22 rujan-септембар 2015 (CEST)
Mladifilozofe, ostavimo li po strani sasvim bespotrebnu i neosnovanu dramatiku i patetiku (пример убијања нашег језика), o prevođenju naslova stranih djela već se pisalo ovdje. Djela bi trebalo prevoditi jer je ovo srpskohrvatska Wikipedija. Ako ih drugi prevode, nećemo se praviti Englezima. Ni doslovno ni preneseno. Tu smjernicu zadržavanja originalnih naslova trebalo bi promijeniti. --Conquistador (razgovor) 03:19, 6. oktobra 2015. (CEST)
Što se ovoga tiče, iako ja često ispadam najveći zagovaratelj izvornog pisanja stranih djela i filmova, moram samo naglasiti da je to najbolja i najkompatibilnija solucija dok se ne iznađe adekvatno rješenje koje bi pomirili postojanje različitih varijanti prijevoda, različitih jezičnih standarda i činjenice nepostojanja prijevoda. Ne znam ja o kakvom je "ubijanju našeg jezika" tu riječ, ali dobro. Svakako, što se mene tiče, pravilo "'ko prvi, njegova djevojka" u ovom slučaju ne dolazi u obzir jer neće dovesti ni do čega osim zadovoljenja činjenice da će netko iz Hrvatske ili Srbije (ili Bosne i Crne Gore :P Eto ti na sad! :P) razumjeti neki naslov, a ovaj iz drugog dijela regije neće. Ta je situacija moguća i sada, ali nas barem nitko ne može optužiti za bias na nacionalnoj osnovi, kao sada. S druge strane, solucija da nešto bude prevedeno, a nešto ne - opet nema smisla i ne doprinosi kredibilitetu enciklopedije.
U ovom konkretnom slučaju treba iznaći varijantu koja bi bila neutralna u odnosu na jezične varijante, a njome bi se izbjeglo pisanje naslova na izvornom jeziku. Svi dosadašnji pokušaji ju nisu uspjeli iznaći pa je zajednica zaključila da je izvorno pisanje najmanje od zlo od ponuđenih, što objašnjava njezinu primjenu. Sada imamo novih ljudi i novih ideja pa bi se neka varijanta mogla pronaći :) Prethodni nepotpisani komentar napisao je korisnik Edgar Allan Poe (razgovordoprinosi) 11:28, 6. oktobra 2015.‎
Edgare, na sve pobrojeno odgovorio sam ti ovdje (svakako pročitati čitavo poglavlje!). Postojanje različitih varijanti prijevoda? Nevažno za naslov članka, eventualno važno kao napomena u članku. Postojanje (...) različitih jezičnih standarda? Standard je jedan, no varijeteta je više. Procentualno zanemarivo, gledajući opći korpus enciklopedijskih članaka (gomila istovjetnih naslova). Treba riješiti u sklopu (ne odvojeno od!) smjernica koje se tiču standardnih varijeteta. Postojanje (...) činjenice nepostojanja prijevoda? Povezano s različitim varijantama prijevoda. Korisniku je prepušteno da prevede originalni naslov na adekvatan način, postojao on ili ne. Na primjer, i Antikrist i Antihrist može se uzeti za naslov članka. U svakom slučaju bolje nego Der Antichrist. No u definiciji se svakako mora navesti originalni naslov. I uputnica (preusmjerenje) mora postojati s originala na prevedeni naslov, jednako kao i varijantski naslovi! Treba li u ovom slučaju navoditi u definiciji članka i sve srpskohrvatske varijante, tj. i Antikrist i Antihrist? Ne, ali u članku o Antikristu kao religijskom konceptu treba. Sve u svemu, smjernice ne treba doživljavati kao nekakve drakonske zakone koje ama baš svi članci moraju obvezno slijediti. Uvijek će biti iznimaka. Bitno je samo to da se shvati da je riječ o iznimkama i da im se ne pridaje veća važnost od one koju zaista imaju. --Conquistador (razgovor) 15:18, 6. oktobra 2015. (CEST)
Conquistador, Antikrist i Antihrist nije nikako bolje od Der Antichrist jer knjige, filmovi i ostala djela u naslovu zadržavaju latinične originale. Takvih članaka ima bar šest-sedam hiljada i praksa postoji već dugi niz godina, zbog čega se druga opaska Mladog filozofa o "ubijanju našeg jezika" također može odbaciti kao neosnovana, pogotovo zato jer je došla tek nakon preimenovanja jednog njegovog članka. Isto kao što se može odbaciti i svako individualno mišljenje ako nema nikakve praktičke koristi i samo vodi u daljnju raspravu. --Orijentolog (razgovor) 16:58, 7 oktobar-листопад 2015 (CEST)
Orijentolože, argument o zadržavanju latiničnih originala u naslovima djela pada u vodu kada se pogledaju ne samo druge wikipedije (usp. Q538396) nego i postojeća leksikografska djela na srpskohrvatskom jeziku. Iskreno me zanima kako bi izgledala ova smjernica protegnuta na naslove djela na drugim jezicima koji upotrebljavaju latinično pismo! Pročitaj što se o naslovima djela (i naslovima članaka) pisalo ovdje. Ako se konsenzusom prihvati da se naslovi djela prevode, onda sigurno nitko ne bi mahnito počeo preusmjeravati hiljade postojećih članaka na nove naslove, no s vremenom bi se oni sigurno preusmjerili na prirodne naslove (Kanconijer, Božanstvena komedija, Četiri mušketira, Bogatstvo naroda, Starac i more, U potrazi za izgubljenim vremenom itd. itd.).
Mladifilozof je dramio u vezi s naslovom koji je različit od naslova zbog kojeg je pokrenuo diskusiju na Pijaci. Ne znam za druge naslove, ali on se na više mjesta izjasnio protiv smjernice neprevođenja originalnih naslova, gotovo uvijek (pomalo paradigmatski) navodeći primjer Antikrista (usp. Wikipedia:Jezična politika/Prijedlog i Razgovor o Wikipedia:Jezična politika/Prijedlog). Nisam pregledavao da li se izjašnjavao u vezi s nekim drugim naslovima na SZR-ovima, što iskreno govoreći nije ni trebao ni morao.
Konačno, načelno se slažem da se individualno mišljenje bez praktične važnosti može odbaciti, tim više ako je napisano bez valjanih argumenata i posve suprotno politici konsenzusa. Face-wink.svg --Conquistador (razgovor) 22:07, 7. oktobra 2015. (CEST)
Podsjetio sam se na tu raspravu, iako sam načelno imao u vidu istu. Nažalost, solucije koje su ponuđene onda nisu nudile svrsishodan način rješavanja cjelokupnog problema. Mislim da je to razlog zašto ni onda nisu usvojene. Ono što sam ja rekao jest da bi valjalo predložiti nešto novo, a dotad primjenjivati aktualnu praksu. Ova rasprava je, s vremenom, postala daleko od konstruktivne, pogotovo s obzirom na sve manji interes ostalih kolega. Očito je da se oko ovog pitanja, barem zasad, nećemo složiti i mislim da ne bi trebalo tjerati mak na konak. Mislim samo da brojka od nekoliko stotina ili tisuća potencijalno spornih naslova daleko premašuje pojam iznimke i da se prema tom problemu ne bi trebalo pristupati tako olako. Prevelik je to broj, iako, vjerujem, jest u manjini. Mislim da bi vraćanje na politiku "tko prvi, njegova djevojka" bio korak unatrag u odnosu na ono što je urađeno tokom ovih godina --Biljezim se sa štovanjem,Poe 01:12, 8 oktobar-листопад 2015 (CEST)

New Wikipedia Library Database Access (September 2015)

Hello Wikimedians!

The TWL OWL says sign up today!

The Wikipedia Library is announcing signups today for free, full-access accounts to published research as part of our Publisher Donation Program. You can sign up for new accounts and research materials from:

  • EBSCOHost - this is one of our largest access donations so far: access to a wide variety of academic, newspaper and magazine sources through their Academic Search Complete, Business Source Complete and MasterFILE Complete
  • Newspaperarchive.com - historical newspapers from the United States, Canada, UK and 20 other countries, and includes an Open Access "clipping" feature (1000 accounts)
  • IMF Elibary- a digital collection of the IMF's reports, studies and research on global economics and development (50 accounts)
  • Sabinet - one of the largest African digital publishers, based in South Africa, with a wide range of content in English and other European and African languages (10 accounts)
  • Numérique Premium - a French language social science and humanities ebook database, with topical collections on a wide range of topics (100)
  • Al Manhal - an Arabic and English database with a wide range of sources, largely focused on or published in the Middle East (60 accounts)
  • Jamalon - an Arabic book distributor, who is providing targeted book delivery to volunteers (50 editors)

Many other partnerships with accounts available are listed on our partners page, including expanded accounts for Elsevier ScienceDirect, British Medical Journal and Dynamed and additional accounts for Project MUSE, DeGruyter, Newspapers.com, Highbeam and HeinOnline. Do better research and help expand the use of high quality references across Wikipedia projects: sign up today!
--The Wikipedia Library Team 19:42, 16 September 2015 (UTC)

We need help! Help us coordinate Wikipedia Library's distribution of accounts, communication of access opportunities and more! Please join our team at our new coordinator signup.
This message was delivered via the Global Mass Message tool to The Wikipedia Library Global Delivery List.

some categories of towns in Germany

Hi, while going through some Wikidata items I found a few categories, which seem strange to me:

It seems to me that one of each set is redundant, maybe someone can have look. Thanks and best wishes! --Kleeblatt187 (razgovor) 20:17, 20 rujan-септембар 2015 (CEST)

Ks, ks, Veliki Kategorizatore! Face-tongue.svg --Conquistador (razgovor) 02:50, 30. septembra 2015. (CEST)
Orijentolože, uladičario sam sve članke u kategorije kako si predložio (v. ovdje). Prvu kategoriju sam predložio za brisanje, a drugu nisam jer ne znam kako si odlučio tretirati izgovor jata u kategorizacijskom stablu. Što se mene tiče, može ostati ako tko bude u tražilici postavio upit za kategoriju Gradovi u Severnoj Rajni-Vestfaliji. No, kada smo već kod Sjeverne Rajne-Vestfalije i drugih njemačkih saveznih zemalja (ne pokrajina!), nekako mi se čini da je sve to odrađeno diletantski, pa ni kategorije nisu ništa bolje od svega ostaloga. U tom smislu i onaj jat u Sjevernoj Rajni počinje blijedjeti. Pogotovo ako se ne prevode imena saveznih zemalja. Usput, botovski unos članaka ponekad može biti dvosjekli mač jer samo multiplicira pogrešno izložen sadržaj. Face-sad.svg Od kvantitete mi je ipak draža kvaliteta. --Conquistador (razgovor) 15:46, 6. oktobra 2015. (CEST)
Conquistador: Pohvalno, ali ne trebaš gubiti vrijeme jer ta preimenovanja kategorija inače radi Kolega s dodatnim tehničkim alatima. Za botove se slažem, ja ih recimo niti ne koristim. --Orijentolog (razgovor) 16:52, 7 oktobar-листопад 2015 (CEST)

Reference Tooltips, II dio

Nastavak ranije diskusije na ovu temu...

Malo sam proučio kako RT radi na en wiki. Tamo je to gadget koji je uključen po defaultu za sve, ulogirani korisnici ga mogu po želji isključiti. Kao što je Conquistador dobro primijetio, potrebno je kopirati css i js, što je i napravljeno, ali također treba registrirati RT kao jedan od gadgeta na MediaWiki:Gadgets-definition i Posebno:Gadgets i uključiti ga po defaultu (ako se slažemo oko toga, naravno). Kako se uključuje default nije mi sasvim jasno, ali vjerujem da administratori time barataju. GregorB (razgovor) 12:50, 22 rujan-септембар 2015 (CEST)

GregoreB, nisam se nažalost stigao pozabaviti ovim problemom. No trebalo bi ga riješiti čim prije jer izrazito povećava funkcionalnost čitanja Wikipedije. Dovoljno je postaviti kursor iznad referencije da se vidi koji je njezin sadržaj umjesto da se skrola do poglavlja Referencije i ondje čita što se i odakle citira ili da se gore-dolje klikće po oznakama za referenciju odnosno strelicama.
Nema prevelike veze s temom poglavlja, ali nefunkcionalnost RT-a asocirala me na disfunkcionalnost sadašnjeg sučelja ili interfejsa, gdje se paralelno upotrebljavaju latinica i ćirilica. Na primjer, gornja traka koja sadrži prijavu korisnika, bezrazložno je dugačka i nepregledna. To bi se u dogledno vrijeme trebalo također riješiti. No o tom potom... --Conquistador (razgovor) 15:55, 6. oktobra 2015. (CEST)

Only one week left for Individual Engagement Grant proposals!

(Apologies for using English below, please help translate if you are able.)

There is still one week left to submit Individual Engagement Grant (IEG) proposals before the September 29th deadline. If you have ideas for new tools, community-building processes, and other experimental projects that enhance the work of Wikimedia volunteers, start your proposal today! Please encourage others who have great ideas to apply as well. Support is available if you want help turning your idea into a grant request.

I JethroBT (WMF), Community Resources 23:01, 22 rujan-септембар 2015 (CEST)

Reimagining WMF grants report

(My apologies for using English here, please help translate if you are able.)

Last month, we asked for community feedback on a proposal to change the structure of WMF grant programs. Thanks to the 200+ people who participated! A report on what we learned and changed based on this consultation is now available.

Come read about the findings and next steps as WMF’s Community Resources team begins to implement changes based on your feedback. Your questions and comments are welcome on the outcomes discussion page.

With thanks, I JethroBT (WMF) 18:56, 28 rujan-септембар 2015 (CEST)

Reimagining WMF grants report

(My apologies for using English here, please help translate if you are able.)

Last month, we asked for community feedback on a proposal to change the structure of WMF grant programs. Thanks to the 200+ people who participated! A report on what we learned and changed based on this consultation is now available.

Come read about the findings and next steps as WMF’s Community Resources team begins to implement changes based on your feedback. Your questions and comments are welcome on the outcomes discussion page.

With thanks, I JethroBT (WMF) 22:00, 28 rujan-септембар 2015 (CEST)

Univerzitet u Prištini

Trebao bih mišljenje drugih urednika šta da se radi sa slučajem Univerziteta u Prištini gdje se dvije institucije pozivaju na istu tradiciju univerziteta od 1969. do 1999. godine-jedna albanska u Prištini i druga srpska u Kosovskoj Mitrovici? Mislio sam da bi se možda po ideji sa engleske wikipedije moglo napraviti tri članka pod naslovima Univerzitet u Prištini (1969-1999) (postojeći članak), Univerzitet u Prištini (Kosovska Mitrovica) i Univerzitet u Prištini (Priština)? Uz to možda staviti članak Univerzitet u Prištini (Kosovska Mitrovica) uz kategoriju Univerziteti na Kosovu (koja je već dio kategorije Univerziteti u Srbiji) i direktno u kategoriju Univerziteti u Srbiji?--MirkoS18 (razgovor) 21:02, 29 rujan-септембар 2015 (CEST)

MirkoS18, prijedlog je sasvim uredan i nemam ništa nadodati. Samo ovo: Univerzitet u Prištini (1969–1999) (duža spojnica). :) --Orijentolog (razgovor) 00:06, 30 rujan-септембар 2015 (CEST)
MirkoS18, odlično što si odlučio ovo riješiti i to baš na ovaj način. Samo da nadodam da bi sadašnji članak Univerzitet u Prištini trebalo postaviti kao disambigvaciju (usp. University of Pristina) i ondje navesti sve tri institucije: Univerzitet u Prištini (1969–1999) za prvobitnu instituciju, Univerzitet u Prištini (Priština) za sadašnju instituciju u Prištini i Univerzitet u Prištini (Kosovska Mitrovica) za instituciju istog naziva sa sjedištem u Kosovskoj Mitrovici. U zaglavljima svih ovih članaka trebala bi obvezno stajati uputnica na disambigvaciju, a u svim trima člancima trebalo bi napisati kakvo je aktualno stanje glede naziva ovih dviju institucija i koji je njihov odnos prema univerzitetu osnovanu 1969.
Alternativno rješenje bilo bi da se na disambigvacijski članak doda oznaka disambigvacije, tj. Univerzitet u Prištini (disambigvacija), i da se ondje pobroje sva tri univerziteta: Univerzitet u Prištini (1969–1999), Univerzitet u Prištini (u ovom slučaju bez dodatne, redundantne odrednice!) i Univerzitet u Prištini (Kosovska Mitrovica). No prvi prijedlog ipak bih pretpostavio ovoj alternativi jer osnovni naziv postavlja kao disambigvaciju, ne preferirajući nijednu stranu u sporu. --Conquistador (razgovor) 02:42, 30. septembra 2015. (CEST)
A opet, imamo jedan članak Zabranjeno pušenje, a ne tri. GregorB (razgovor) 20:36, 30 rujan-септембар 2015 (CEST)
Ako ima materijala za pisanje o svakom ogranku i pojedinim diskografijama, onda ne vidim razloga zašto se i to ne bi na sličan način separiralo. Važno je samo da se u svakom članku prikaže ukratko čitava slika da čitalac dobije uvid u taj aspekt ove ili slične teme. Usput, za očekivati je da bi rascjep kosovskih univerziteta mogao trajati duže od muziciranja ovog ili onog Zabranjenog pušenja. Ako dođe do promjene statusa kosovskih univerziteta istog naziva, lako se ažurira i uskladi sadržaj s nastalim stanjem. Po definiciji, Wikipedia je ionako nikad dovršen projekt. --Conquistador (razgovor) 21:22, 30. septembra 2015. (CEST)
Slažem se, trebalo bi se ravnati sadržajem, tj. imamo li sadržaja za tri članka (koji bi inače bio nepregledan da se natrpa u jedan). Ovdje je to negdje na rubu, članci o današnjim univerzitetima su dosta mali.
Drugi primjer je Jugoton i Croatia Records. Istina, nemamo dva članka o npr. JAZU i HAZU - što bi naizgled bio ekvivalent - ali slučaj je specifičan jer se kod Jugotona/CR ne radi tek o promjeni imena, pa se može reći da ima smisla. GregorB (razgovor) 12:15, 1 oktobar-листопад 2015 (CEST)
Mislim da institucije u Kosovskoj Mitrovici i Prištini svakako trebaju imati odvojene članke jer se radi o dvije odvojene institucije. Pitanje je naravno koji se naslovi trebaju koristiti za članke. Mislim da je prva ideja najneutralnija iako ne mora biti najlogičniji/uobičajeniji pristup. Može se staviti i naslove Univerzitet u Kosovskoj Mitroviti (koristeći neformalni naziv), za instituciju u Prištini staviti u tom slučaju naslov samo Univerzitet u Prištini. Ipak, i u tom nam slučaju ostaje pitanje institucije koja je djelovala do 1999. godine. Svakako da je od 91. do 99 upravo ovaj kadar koji je u Mitrovici vodio instituciju, tako da je i studentsko tijelo i profesori od 99. zaista predstavljalo novu instituciju u istim zgradama. Uz to bi takav pristup možda djelovao kao favoriziranje jedne od strana jer institucija u Mitrovici očigledno inzistira na tome da se naziva Univerzitet u Prištini. Moguće je da dva unierziteta na različitim jezicima dijele isti naziv pa se možda zadržavanjem oba naziva može postići ideja da to ne mora nužno biti stvar sukoba.--MirkoS18 (razgovor) 23:58, 1 oktobar-листопад 2015 (CEST)
Pa, naveo sam Zabranjeno pušenje kao sličan primjer: npr. obje sadašnje grupe imaju djelomični kontinuitet originalne grupe, a opet su međusobno odvojene, neovisne. Ne mislim nužno ni da ZP mora ići u jedan članak. Bitno je uzeti u obzir da u odlučivanju ide li nešto u jedan, dva ili tri članka ulogu imaju enciklopedijski kriteriji, a ne nužno kriteriji "stvarnog svijeta", tj. enciklopedija u tom pogledu ne mora preslikavati "realno stanje" ako postoje dobri razlozi da se napravi drukčije. GregorB (razgovor) 12:12, 4 oktobar-листопад 2015 (CEST)
Mislim da se slažem sa prethodnim komentarom ali ne razumijem kakve bi to konkretne posljedice imalo u ovome slučaju? Odnosno, odnosi li se komentar u prvom redu na ovaj konkretan slučaj i na nešto što treba drukčije napraviti ili generalno na pristup ovakvim temama na projektu. Ako se odnosi na generalni pristup ne znam moramo li nužno i imati strogo ujednačen pristup tako da svaki put radimo istu stvar (možda se može napraviti neka uputa koja bi uključivala gradaciju slučajeva kako bi se moglo prilagoditi konkretnim situacijama). U tom slučaju govorimo o potrebni za pravilima, a ja tu ne mogu puno reći. Ako se pak radi o konkretnom slučaju volio bih da mi se da malo jasniji savjet kako bi se ovo moglo bolje napraviti pošto mi iz prethodnog zaista nije najjasnije šta bih konkretno trebao napraviti. Lijep pozdrav.--MirkoS18 (razgovor) 19:27, 4 oktobar-листопад 2015 (CEST)
Da razjasnim dodatno: nema pristupa koji bi bio dobar za sve članke. Ako imamo tri teme, kao ove prištinske, a o svakoj imamo za reći po 3-4 rečenice, onda je sa stajališta ekonomije bolje spojiti ih u jedan članak. Ako isti članak kasnije naraste do te mjere da postane nepregledan, legitimno je naknadno razbiti ga na tri članka. Moj dojam u ovom konkretnom slučaju je da su "satelitski" članci dosta kratki, pa mi se čini da nema neke potrebe razdvajati ih, barem ne u ovom trenutku. A opet, ovo je ipak minorno pitanje i manje-više stvar procjene, pa nije neka greška ni napraviti odmah tri. GregorB (razgovor) 10:08, 5 oktobar-листопад 2015 (CEST)

Samo ću podsjetiti kako izgleda pretraživanje Googlea na upit Univerzitet u Prištini i Univerzitet u Prištini Wikipedia (v. Wikipedia:Article titles § Use commonly recognizable names §§ Other topics). Statistika pregleda stranica također može nakon nekog vremena pomoći u prosudbi koji je članak dominantan po pogocima za određen naslov. --Conquistador (razgovor) 16:05, 6. oktobra 2015. (CEST)

Municija

Poštovani kolege

Hajde pogledajte stranicu Municija i historiju njenog uređivanja i molim Vas otkrijte mi tko ju je ? (i kad?) tako katastrofalno unakazio sa onim enormno velikim slikama.

--Vitek (razgovor) 02:28, 8 oktobar-листопад 2015 (CEST)

Smanjila sam sličice, mislim da će sad biti u redu. Maria Sieglinda von Nudeldorf (razgovor) 11:56, 8 oktobar-листопад 2015 (CEST)
Vitek, pitanje je da li je članak već bio s takvim slikama kada je prenesen s hrvatske Wikipedije. Ako nije, što je vrlo vjerojatno, onda odgovor treba tražiti izvan članka i to: ili (1) na ovom projektu ili (2) izvan njega (Wikimedia Commons?). To kažem samo zato što se uzrok enormizacije slika krije u wiki markupu (wikitekstu, wikikodu) koji ne prepoznaje (prestao prepoznavati?) specifikacije okvir, lijevo i desno, a prepoznaje thumb, left i right. Budući da si ti učinio izmjene tih specifikacija, onda je stvar riješena. Od prijenosa članka s hrvatske Wikipedije do tvoje izmjene prošlo je nešto više od 2 godine i u tom periodu moglo se dogoditi zaista svašta što bi poremetilo slike. --Conquistador (razgovor) 19:35, 8. oktobra 2015. (CEST)

Kako zastiti stranicu od brisanja?

Moze li mi neko pomoci kako zastiti stranicu od brisanja ako je ona regularno preuzeta sa drugog sajta?--Slobo philo (razgovor) 14:18, 13 oktobar-листопад 2015 (CEST)

Slobo philo, neovlašteni korisnici nemaju mogućnost zaštite stranica od brisanja. Budući da nije naznačeno što se preuzima s drugog sajta, onda evo nekih općih napomena o preuzimanju sadržaja izvan Wikipedije: Wikipedia:Autorska prava § Prava i obaveze doprinosilaca. --Conquistador (razgovor) 15:01, 13. oktobra 2015. (CEST)