Wikipedia:Naslovi članaka

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije

Naslov članka je velik naslov prikazan iznad sadržaja članka.[1] Naslov naznačuje o čemu je riječ u članku i razlikuje članak od drugih članaka.[2]

Naslov može jednostavno biti naziv (ili ime) predmeta članka ili može biti opis teme. Budući da dva članka ne mogu imati isti naslov,[3] ponekad je potrebno dodati distinktivnu informaciju, često u formi opisa u zagradama iza naziva. Općenito uzevši, naslovi članaka zasnovani su na tome kako se predmet naziva u pouzdanim izvorima. Kada se nude višestruke mogućnosti, urednici među njima rade odabir razmatrajući nekoliko principa: idealan naslov članka nalikuje naslovima sličnih članaka, precizno identificira predmet, kratak je, prirodan i prepoznatljiv.

Ova stranica detaljno objašnjava razmatranja, ili konvencije o imenovanju, na kojima su zasnovani naslovi članaka. (Ova stranica ne detaljizira naslovljavanje stranica u drugim imenskim prostorima, kao što su kategorije.) Ona je dopunjena drugim specifičnijim smjernicama, koje bi trebalo interpretirati u konjunkciji s drugim politikama, posebno s trima jezgrenim politikama sadržaja koje čine: Provjerljivost, Bez originalnog istraživanja i Neutralna točka gledišta.

Ako je potrebno, naslov članka može se izmijeniti premještanjem stranice.[4] Za informacije o procedurama premještanja stranice vidi Premještanje stranice.

Odlučivanje o naslovu članka[uredi izvor]

Na ovoj stranici se navode okvirna pravila/sugestije za imenovanje članaka na srpskohrvatskoj Wikipediji. Temelje se na dosadašnjoj praksi koja se koristila na Wikipediji, kao i na pravilima koja koriste druge Wikipedije.

Prilikom izbora naziva članka je važno primijeniti ova načela:

  • prepoznatljivost – prednost se daje nazivu koji će čitatelju koji nije stručnjak za određenu temu jasno daje do znanja da govori upravo o toj temi;
  • prirodnost – prednost se daje nazivima i izrazima za koje se pretpostavlja da će čitatelji najčešće tražiti kako bi pronašli članak;
  • preciznost – nazivi i izrazi moraju biti precizni, ali samo u onoj mjeri u kojoj je potrebno da bi se izbjegle nedoumice; iz tehničkih razloga dva različita članka ne mogu imati isti naziv pa se za izbjegavanje takvih nedoumica koriste članci za razvrstavanje;
  • konciznost – kratki nazivi imaju prednost pred dugima;
  • konzistentnost – nazivi trebaju slijediti isti model kao i drugi članci koji se bave sličnom tematikom.

Kada se za jedan te isti članak mogu koristiti dva ili više naziva, alternative je nužno povezati za članak s odabranim nazivom putem preusmjerenja (#REDIRECT).

Dodatna pravila[uredi izvor]

  1. Ukoliko naziv članka ili kategorije postoji na više standarda/varijanti srpskohrvatskog jezika (zapadna/istočna, ijekavica/ekavica) primjenjuje se onaj koji je najneutralniji, tj. koga se može primijeniti na svim ili što je moguće više standarda i/li koga bi mogao najlakše prepoznati netko kome srpskohrvatski jezik nije maternji (primjer: "historija" umjesto "istorija" ili "povijest");
  2. ukoliko se ne može primijeniti gore navedeno pravilo, koristi se izraz koji ne koristi ili koristi što manje dijakritičkih znakova (č,ć,đ,š,ž), a što za svrhu ima olakšavanje kategorizacije koja je softverski ograničena (primjer: "Kategorija:francuski pisci" umjesto "Kategorija:francuski književnici")
  3. također prednost imaju nazivi za koje se osnovano može pretpostaviti da se češće koriste (primjer: "Jadranski otoci" umjesto "Jadranska ostrva" ili "istorija Crne Gore" umjesto "povijest Crne Gore");
  4. kod stranih imena i naslova originalni ispis ima prednost pred fonetskim, dijelom zbog olakšavanja pretrage i snalaženja korisnicima kojima sh. jezik/varijante nisu materinji, dijelom zbog toga što se jedno te isto ime/naslov može drukčije izgovarati na različitim jezicima ("Čarls" vs. "Šarl") ili na jednom te istom jeziku ("Džems" vs. "Džejms"), a u slučaju filmova i TV-serija biti drukčije prevođeni od strane različitih distributera; izuzetak od ovog pravila mogu biti slučajevi kada su strana imena i naslovi široko uvriježeni i poznatiji po prijevodima nego originalnim naslovima (npr. Aleksandar Veliki ili "Rat i mir").

Vidi još[uredi izvor]

Bilješke[uredi izvor]

  1. Konkretno, riječ je o HTML elementu <h1 id="firstHeading"> koji se pojavljuje pri vrhu stranice članka. On bi trebao biti jedini <h1> element na stranici, no budući da urednici imaju mogućnost dodavanja bilo koje razine poglavlja u tekst stranice, to se ne može jamčiti.
  2. Naslov prikazan kao glavno poglavlje članka obično je identičan (i uvijek sličan) spremljenom naslovu po kojem se stranica referira na kategorijskim listama, listama nedavnih izmjena itd. i to se pojavljuje (po potrebi prikladno kodirano) u URL-u stranice. Za tehničke detalje vidi Wikipedia:Ime stranice.
  3. Tehnički je moguće, iako nepoželjno zbog raznih razloga, napraviti da se različite stranice prikazuju s istim naslovom.
  4. Kada se mijenja naslov članka, njegov zapis u bazi podataka je izmijenjen, ali ne i zaista premješten. Zbog tog razloga izmjena se ponekad naziva preimenovanje, premda je premještanje i dalje najčešće upotrebljavani termin.

Eksterni linkovi[uredi izvor]

  • Ngram Viewer, grafički preglednik frekvencije upotrebe višestrukih termina, s razlikovanjem malih i velikih slova, u knjigama tokom vremena, do 2008.