Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2014.

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Na ovoj stranici nalazi se popis svih izabranih članaka za 2014. godinu, od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2014. godine. U veljači dolazi do promjene sustava izbora tako da su članci, od dotadašnje jednomjesečne frekvencije, birani dva puta na mjesec. Prvi članak izabiran ja za period od 1. do 15. u mjesecu, a drugi od 16. pa do kraja mjeseca. Izabrana su ukupno 24 članka.

Pregled

1. siječnja/januara - 15. siječnja/januara

Ubiti pticu rugalicu (engleski: To Kill a Mockingbird) je američki dramski roman koji je 1960. napisala i objavila Harper Lee. Postigao je brzi uspjeh te je osvojio Pulitzerovu nagradu i postao klasik američke književnosti. Radnja se labavo temelji na Leeinim opservacijama o svojoj familiji i susjedima, kao i na događaju koji se je odigrao u blizini njenog grada 1936., kada je imala 10 godina.

Roman krasi toplina i humor, usprkos tome što se bavi ozbiljnim temama o silovanju i rasnoj diskriminaciji. Lik oca u romanu, Atticusa Fincha, poslužio je kasnije kao moralni vodič i junak mnogim čitateljima i odvjetnicima. Jedan kritičar objašnjava utjecaj romana ovim riječima: "U 20. veku, Ubiti pticu rugalicu je verovatno najčitanija knjiga koja govori o rasama u Americi, a njen protagonist, Atticus Finch, je najtrajnija fiktivna slika rasnog junaštva."

Teme Ptice rugalice, romana koji je opisan kao Bildungsroman, jesu rasna nepravda i uništenje nevinosti. Ispitivači su uočili da Lee također govori o društvenim slojevima, hrabrosti, suosjećanju i ulogama žena na američkom Jugu. Knjiga se nalazi na popisu lektire po mnogim školama u zemljama engleskog govornog područja jer ima pouke koje naglašavaju toleranciju i pozivaju na pravdu. Usprkos svojim temama, javljale su se i skupine koje su htjele maknuti roman iz školskih učionica zbog navodno spornih rasnih epiteta. (Cijeli članak...)

Recentni izabrani članci: Sherlock Holmes – Bitka za Vukovar – Sunny Leone


16. siječnja/januara - 31. siječnja/januara

Iranrud (perz. ایرانرود, Irānrūd, dosl. Iranska rijeka; poznat i kao Kaspijsko-perzijski kanal) je iranski višenamjenski irigacijsko-transportni megaprojekt koji uključuje sisteme cjevovoda za natapanje sjeveroistočne Iranske visoravni i predloženi pomorski kanal između Kaspijskog mora na sjeveru i rubnih mora Indijskog oceana na jugu. Povezivanje dviju obala preko iranskog teritorija ideja je iz 19. vijeka i rasprava o gradnji vodi se od prvih stručnih studija iz 1960-ih godina. Za kanal su predložene dvije različite trase do Perzijskog ili Omanskog zaljeva među kojima stručnjaci zbog niza prednosti i nedostataka favoriziraju onu potonju. Prva faza irigacijskog dijela ovog projekta dovršena je u aprilu 2012. godine.

Ideja o povezivanju sjeverne i južne obale Irana po prvi put se pojavila još tokom kadžarskog perioda odnosno za vrijeme vladavine Nasrudin-šaha (vl. 1848.1896.), a ranih 1950-ih favorizirale su je i sovjetske vlast jer im je kanal otvarao mogućnost pomorskog obilaženja proameričkih zemalja (Turska) na putu do tzv. toplih mora. Iranski inženjer H. Farzad je 1966. (1345. AP) prvi predstavio irigacijsko-transportni projekt s kanalom koji se trebao protezati istočnim dijelom zemlje, dok je tokom 1970-ih na njegovom dizajnu sudjelovala grupa domaćih hidroloških inženjera. Od 1979. nadalje studije su privremeno obustavljene zbog Iranske revolucije i Iransko-iračkog rata. (Cijeli članak...)

Recentni izabrani članci: Ubiti pticu rugalicu – Sherlock Holmes – Bitka za Vukovar


1. veljače/februara - 15. veljače/februara

The Rose of Versailles ili Lady Oscar (japanski ベルサイユのばら, Versailles no bara) je povijesno-pustolovna romantična anime serija iz 1979. godine koju su režirali Osamu Dezaki i Tadao Nagahama a koja se odigrava tijekom Francuske revolucije u 18. stoljeću. Glavna je junakinja Oscar François de Jarjayes, žena koja je obučena kako bi bila član kraljevske garde i štitila Mariju Antoanetu na dvoru Versaillesu u Parizu. Zbog svojeg posla, Oscar je androgina te se ponaša i odijeva poput muškarca, ali ima i ženstvenu stranu. Priča prati njen odnos sa Andreom, koji je potajno zaljubljen u nju, ali i razne intrige na dvoru usmjerene protiv Antoanete, kao i opis teškog društvenog stanja običnog puka u Francuskoj prije revolucije. Iako je sama Oscar fiktivni lik, radnja obuhvaća razne stvarne povijesne ličnosti iz tog razdoblja. Serija ima 40 epizoda te je snimljena po istoimenoj mangi objavljenoj od 1972. do 1973. koju je napisala Riyoko Ikeda.

Serija je također adaptirana u nekoliko navrata u Takarazuka Revue mjuzikle a snimljen je i ne osobito hvaljen francusko-japanski igrani film 1979. kojeg je režirao Jacques Demy, dok su se 2010. pojavile lažne vijesti o navodnom dugometražnom anime filmu koji se ispostavio samo kao kratki glazbeni spot. 1987. objavljen je TV-film The Rose of Versailles: I'll Love You As Long As I Live, koji je zapravo kompilacija najbitnijih epizoda iz serije. Serija je ostala nevjerojatno popularna u Italiji. Mnogi likovi u priči, kao što su Marija Antoaneta i Madame du Barry, su stvarne povijesne ličnosti, iako je glavna junakinja Oscar izmišljena. U 2005., TV Asahi je objavio dvije liste "100 najboljih animiranih ostvarenja", a Lady Oscar se našla na 74. mjestu na listi koja je sastavljena prema anketi provedenoj diljem nacije. (Cijeli članak...)

Recentni izabrani članci: Iranrud – Ubiti pticu rugalicu – Sherlock Holmes


16. veljače/februara - 28. veljače/februara

Vatroglavi kraljić (Regulus ignicapilla) vrlo je mala ptica vrapčarka iz porodice carić. Gnijezdi se na područjima Europe i sjeverozapadne Afrike na kojima vlada umjerena klima, te je djelomično ptica selica jer seli sa pticama središnje Europe koje prezimljuju na jug. Vatroglavi kraljić je na Balearima i sjevernoj Africi priznat kao zasebna podvrsta, ali populacija na Madeiri, koja je prije bila klasificirana kao podvrsta, se danas smatra zasebnom vrstom, madeirskim vatroglavim kraljićem, Regulus madeirensis. Fosilski predak je identificiran na temelju samo jedne kosti krila.

Ovaj carić ima zelenkastu boju sprijeda te bijele dijelove. Ima bijela perja oko krila, crnu prugu oko oka i bijelu boju na glavi. Vijenac na glavi, narančast kod mužjaka i žut kod ženke, se pokazuje tijekom parenja, zbog čega je i dobio svoj engleski naziv, "Vatreni vijenac". Ptica površno liči na žutoglavog kraljića, sa kojom dijeli područje u Europi, ali vatroglavi kraljić ima brončana ramena i izražajne šare po glavi. Pjev se sastoji od visokih tankih nota, koje su manje visine od one njegovog rođaka. (Cijeli članak...)

Recentni izabrani članci: The Rose of Versailles – Iranrud – Ubiti pticu rugalicu


1. ožujka/marta - 15. ožujka/marta

The Joker je fiktivni lik, stripovski superzlikovac koji se pojavljuje u izdanjima DC Comicsa. Jokera su stvorili Jerry Robinson, Bob Kane i Bill Finger, a prvi put se pojavio u stripu Batman #1 (proljeće 1940.). Kao Batmanov najveći protivnik, Joker se redovito pojavljivao u filmovima, na televiziji, igrama i u drugom popratnom materijalu. Samo pitanje autorstva ostaje sporno jer i Kane i Robinson sebi svojataju dizajn lika, dok Fingeru priznaju autorski doprinos.

Kroz svoja stripovska pojavljivanja, Joker je prikazivan kao visoko inteligentni kriminalac. Izvorno predstavljen kao psihopat s uvrnutim, sadističkim smislom za humor, Joker je tokom kasnih 50-ih pretvoren u komičnu figuru kako bi se zadovoljili cenzorski zahtjevi, da bi se početkom 70-ih ponovo vratio svojim mračnijim korijenima. Kao Batmanov najveći protivnik, Joker je bio dio velikog broja ključnih priča o Vitezu tame, tokom kojih je, primjerice, paralizirao Barbaru Gordon i ubio Jasona Todda, drugog Robina. Sama geneza lika varirala je tokom godina i izdanja, ali danas najprihvaćenija verzija je ona u kojoj je Joker upao u spremnik s kemijskim otpadom što mu je izblijedilo kožu, kosu obojilo u zeleno, a usne u jarko crvenu boju. Kritikari su ga konstantno analizirali kao savršenog protivnika za Batmana; njihov dugi, dinamični odnos često je uspoređivan s konceptom jinga i janga. (Cijeli članak...)

Recentni izabrani članci: Vatroglavi kraljić – The Rose of Versailles – Iranrud


16. ožujka/marta - 31. ožujka/marta

Vodozemci ili amfibije su razred kralježnjaka koji uključuje tetrapode koji nemaju amniotske noge. Vodozemci su u stanju boraviti na kopnu, ali ne posjeduju adaptaciju za trajni život na kopnu koga posjeduju ostali moderni tetrapodi - amnioti. Danas postoji oko 5700 vrsta vodozemaca.

Nauka koja proučava vodozemce i reptile se zove herpetologija.

Ljudi su, pored ostalih životinja, također koristili i vodozemce u različite svrhe. U nekim je kulturama tako, na primjer, uobičajeno jesti žabe. Danas se one često koriste kao modelni organizmi u eksperimentima. Interesantno je spomenuti i da su se neke vrste koristile za ustvrđivanje trudnoće kod žena sve do polovine 20. vijeka, kada su otkrivene novije i pouzdanije metode za to.

Strah od žaba naziva se batrahofobija. (Cijeli članak...)

Recentni izabrani članci: Joker (strip) – Vatroglavi kraljić – The Rose of Versailles


1. travnja/aprila - 15. travnja/aprila

Obične golupke (starogrčki Macroglossum stellatarum), poznate i kao kolibri leptir, su vrsta ljiljaka. Zbog svojeg dugog jezika uz pomoć kojeg se hrani nektarom cvijeća, i brzog titranja krila koje proizvode zvuk zujanja, ovaj leptir se katkad zbog sličnosti zabunom smatra kolibrijem. Sličnost sa tom pticom znanstvenici navode kao primjer konvergentne evolucije. Obične golupke žive u umjerenim krajevima Europe, središnje Azije i sjeverne Afrike, a tijekom ljeti šire prebivalište prema sjeveru Europe, sve do Skandinavskih zemalja i Islanda, a dolaskom hladnijih razdoblja odlaze prema jugu. Postoji malo istraživanja o prosječnom životnom vijeku ovog kukca, ali prema raspoloživim istraživanjima, odrasla jedinka živi između četiri i šest mjeseci.

Obične golupke lete tijekom dana, pogotovo tijekom vedrih dana, ali također i tijekom večeri. Neki primjerci lete i tijekom kiše, što je neobično za noćne leptire. Pri tome vrlo brzo titraju krilima, između 70 i 90 puta u sekundi. Prema istraživanjima, ima dobar vid uz pomoć kojeg raspoznaje jarke boje, a najviše ju privlači plava. Oblijeće cvijeće u potrazi za nektarom, te time i oprašuje cvjetni prah. Razmnožava se dva do tri puta godišnje tako što liježe zelena jaja iz kojih se izlegu zelene gusjenice nakon 6 do 8 dana. Ženka liježe i do 200 jaja, svako na različitoj biljci. Gusjenica sazrijeva u odraslu jedinku nakon mjesec dana, te doseže veličinu od 40-45 milimetara. Ovi leptiri su aktivni i po visokim temperaturama od 45 stupnjeva Celzijevih, a tijekom zime se skriva u kamenju ili rupama drveća kako bi prezimio do proljeća. (Cijeli članak...)

Recentni izabrani članci: Vodozemci – Joker (strip) – Vatroglavi kraljić


16. travnja/aprila - 30. travnja/aprila

Grčka komedija bila je, uz tragediju i satirsku igru, jedan od tri glavna žanra starogrčkog teatra i obuhvatala je niz scenskih vrsta, uključujući pučku improvizaciju, mim i flijačku farsu. No po umetničkoj vrednosti i uticaju na kasniju evropsku književnost daleko iznad svih drugih formi izdvaja se atička komedija, koja se danas konvencionalno deli na staru, srednju i novu. Stara atička komedija sačuvala se u vidu jedanaest celovitih Aristofanovih komada, srednja je sačuvana samo u fragmentima, koje je većinom zabeležio Atenej iz Naukratisa, a novu poznajemo pre svega iz opsežnih papirusnih fragmenata Menandrovog dela. Veliki grčki filozof Aristotel napisao je u svojoj Poetici (oko 355. pne.) da je komedija "podražavanje nižih karaktera, ali ne u punom obimu onoga što je rđavo, nego onoga što je ružno, a smešno je samo deo toga; jer smešna je neka greška i rugoba koja ne donosi bola i nije pogubna; na primer: smešna maska, to je nešto ružno i nakazno, ali ne boli". Spoj dramske radnje sa bogatstvom muzike i plesa, kao i lirskih glumačkih delova, čini grčku komediju, naročito staru atičku, umnogome nalik kasnijim operetama ili čak mjuziklima. (Cijeli članak...)

Recentni izabrani članci: Obične golupke – Vodozemci – Joker (strip)


1. svibnja/maja - 15. svibnja/maja

Godina 1991 (MCMXCI) bila je, po gregorijanskom kalendaru, redovna godina koja počinje u utorak, 991. godina po redu u 2. mileniju, 91. godina u 20. veku i 2. godina u deceniji 1990-ih godina. Ova se godina obično smatra poslednjom godinom Hladnog rata, koji je počeo 1940-ih. Te godine Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika raspao se na petnaest nezavisnih država. Uz dozvolu Ujedinjenih nacija, koalicione snage sastavljene od 34 država vodile su rat protiv Iraka, koji je 1990. napao i okupirao Kuvajt. Taj će se sukob nazvati Prvim zalivskim ratom i označiće početak dugotrajnog i snažnog vojnog prisustva Sjedinjenih Američkih Država na Bliskom Istoku. U jugoistočnoj Evropi, konflikt između vlasti različitih jugoslovenskih republika prerastao je u oružane sukobe i rezultirao raspadom. Hrvatska i Slovenija proglasile su nezavisnost, a Makedonija i Bosna i Hercegovina objavile su da ih u tome nameravaju slediti. Krajem godine poslednji jugoslovenski premijer Ante Marković podneo je ostavku. U međuvremenu su se dogodili i prvi ratni zločini, koji su te godine kulminirali nakon pada Vukovara.

Na polju filma, 1991. godina donijela je nekoliko znakovitih ostvarenja. Film The Silence of the Lambs s Anthonyjem Hopkinsom i Jodie Foster pomeo je konkurenciju na dodjeli Oscara te je postao prvi horor film u historiji nagrađen nagradom za najbolji film. Iste godine, Oliver Stone izdaje svoj kultni film JFK, koji analizira situaciju nakon atentata na predsjednika Kennedyja, s Kevinom Costnerom, braća Coen ostvaruju svoj prvi pravi uspjeh s filmom Barton Fink dok je na polju animiranog filma nesumnjivo najznakovitije izdanje Disneyjev Beauty and the Beast. Najuspješnije muzičko ostvarenje te godine bila je balada "(Everything I Do) I Do it For You" Bryana Adamsa, a među pet najuspješnijih pjesama te godine spadaju i "Wind of Change" grupe Scorpions i alternativna rock pjesma "Losing My Religion" benda R.E.M. Na Eurosongu održanom u Rimu pobjedila je Švedska. (Cijeli članak...)

Recentni izabrani članci: Grčka komedija – Obične golupke – Vodozemci


16. svibnja/maja - 31. svibnja/maja

Rudolfijev kit ili sej-kit (Balaenoptera borealis) je kit usan i treći najveći brazdeni kit nakon plavog kita i kita perajara. Nastanjuje većinu oceana i obližnjih mora, te odabire najradije duboke vode daleko od obale. Zaobilazi polarne i tropske vode i djelomično zatvorena morska područja. Rudolfijev kit migrira godišnje od hladnijih voda ljeti do umjerenih i suptropskih voda.

Zna doseći veličinu i do 19,5 metara i težinu do 28 tona, te dnevno konzumira prosječno 900 kg hrana, uglavnom kopepoda, krila i zooplanktona. Među najbržim je kitovima, i zna dosegnuti brzinu od 50 km/h na kratko vrijeme. Ime ovog kita potječe od norveške riječi za norvešku ribu Pollachius koja se javlja u isto vrijeme godine kada i Rudolfijev kit. (Cijeli članak...)

Recentni izabrani članci: 1991 – Grčka komedija – Obične golupke

1. lipnja/juna - 15. lipnja/juna

Vojin Bakić (Bjelovar, 5. 6. 1915. – Zagreb, 18. 12. 1992.), jugoslavenski i hrvatski kipar srpskog porijekla. Nesumnjivo se radi o jednom od najvećih hrvatskih kipara 20. vijeka, koga i svjetska kritika ubraja među najvažnije europske kipare modernizma.

Krenuvši od figuracije i tradicije, svoj izričaj razvija prema čistoj formi, razlistanim pa svjetlosnim oblicima, apstrakciji bez suvišnih detalja. Po riječima Vojina Bakića, ti svjetlosni oblici izražavaju životnu radosti, bljesak, svjetlost. Humanizam i afirmacija pozitivnih vrijednosti koji su obilježili prve, još figurativne radove, na simboličkoj su razini prisutni i u njegovim posve apstraktnim djelima. Traganje za svjetlom, boljitkom i napretkom, dio je modernističke utopije koju je dijelio sa suvremenicima, koji su u poslijeratnoj Jugoslaviji željeli stvarati bolji i humaniji svijet. Sam je u jednoj rečenici sažeo vlastito traženje koje je obilježilo njegovo cjeloživotno stvaranje: „Kretanje kroz mrak, traženje procjepa gdje je svjetlo, to je za mene autentičan put.“ (Cijeli članak...)

Recentni izabrani članci: Rudolfijev kit – 1991 – Grčka komedija


16. lipnja/juna - 30. lipnja/juna

Sherlock Holmes: A Game of Shadows je britansko-američki pustolovni triler iz 2011. godine kog je režirao Guy Ritchie, a producirali su ga Joel Silver, Lionel Wigram, Susan Downey i Dan Lin. A Game of Shadows je nastavak filma Sherlock Holmes iz 2009. te je, kao i prethodnik, temeljen na djelu Arthura Conana Doylea. Scenarij su napisali Kieran Mulroney i Michele Mulroney. Uloge Sherlocka Holmesa i doktora Watsona reprizirali su Robert Downey, Jr. i Jude Law, dok su im se u nastavku pridružili Noomi Rapace kao ciganka Simza i Jared Harris kao Holmesov protivnik, profesor Moriarty. Svoje uloge reprizirali su i Rachel McAdams (Irene Adler), Eddie Marsan (inspektor Lestrade) i Kelly Reilly (Mary Morstan), mada u znatno manjem obujmu, dok se u ulozi Holmesova brata Mycrofta pojavljuje Stephen Fry.

Iako je film inspiriran poznatom pričom "The Final Problem", ne radi se o direktnoj adaptaciji već film prati vlastitu radnju koristeći tek pojedine elemente iz priče. U filmu, Holmes i Watson se ponovo udruže kako bi spriječili Moriartyja u ostvarivanju njegovog plana o pokretanju rata velikih razmjera u Europi. Film je premijerno prikazan 16. prosinca 2011. godine. U Hrvatskoj je distribuiran pod naslovom Sherlock Holmes: Igra sjena, a u Srbiji pod naslovom Šerlok Holms: Igra senki. (Cijeli članak...)

Recentni izabrani članci: Vojin Bakić – Rudolfijev kit – 1991


1. srpnja/jula - 15. srpnja/jula

Rak pluća je bolest za koju je karakterističan nekontrolisan ćelijski rast u tkivima pluća. Ako se ne leči, može doći do proširenja tog izraštaja van pluća putem procesa metastaze u okolna tkiva i druge delove tela. Većina kancera koji se začnu u plućima, tzv. primarni plućni kanceri, su karcinomi koji su izvedeni iz epitelnih ćelija. Većina tipova plućnih kancera su plućni karcinomi malih-ćelija (engl. small-cell lung carcinoma, SCLC). Najčešći simptomi su kašljanje (uključujući iskašljavanje krvi), gubitak telesne težine i kratkoća daha.

Najčešći uzrok raka pluća je dugotrajno izlaganje duvanskom dimu, koji uzrokuje 80-90% slučajeva raka pluća. Nepušači sačinjavaju 10-15% slučajeva raka pluća, koji se kod njih uglavnom javlja kao posledica kombinacije genetičkih faktora, gasa radona, azbesta, i zagađenog vazduha uključujući sekundarni unos duvanskog dima. Rak pluća se može videti na rendgenskom snimku pluća i putem kompjuterizovane tomografije (CT snimka). Dijagnoza se potvrđuje biopsijom, koja se obično izvodi putem bronhoskopije ili CT-navođenja. Treatmani i dugoročni ishodi zavise od tipa kancera, stupnja (stepena raširenosti), i sveukupnog zdravstvenog stanja osobe. (Cijeli članak...)

Recentni izabrani članci: Sherlock Holmes: A Game of Shadows – Vojin Bakić – Rudolfijev kit


16. srpnja/jula - 31. srpnja/jula

Itrijum ili itrij (Y, latinski ytrium) je metal IIIB i atomskog broja 39. To je srebrno-metalan prelazni metal kemijski sličan lantanoidima te je često klasificiran kao "rijetki zemni metal". Itrij se gotovo uvijek nalazi u spoju sa lantanoidima u rijetkim zemnim mineralima te se nikada ne nalazi u prirodi kao slobodan element. Njegov jedini stabilni izotop, 89Y, je također njegov jedini prirodni popratni izotop.

Godine 1787. Carl Axel Arrhenius pronašao je novi mineral kraj Ytterbya u Švedskoj te ga nazvao ytterbite, prema nazivu sela. Johan Gadolin otkrio je itrijev oksid u uzorku Arrheniusa 1789., a Anders Gustaf Ekeberg je nazvao novi oksid yttria. Elementarni itrij je prvi izolirao Friedrich Wöhler 1828. (Cijeli članak...)

Recentni izabrani članci: Rak pluća – Sherlock Holmes: A Game of Shadows – Vojin Bakić


1. kolovoza/augusta - 15. kolovoza/augusta

Blade Runner je američki distopijski SF film noir iz 1982. koji je režirao Ridley Scott a u kojemu glavne uloge tumače Harrison Ford, Rutger Hauer, Sean Young, Daryl Hannah, Edward James Olmos i M. Emmet Walsh. Scenarij, koji su napisali Hampton Fancher i David Peoples, se labavo temelji na SF romanu Sanjaju li androidi električne ovce? iz 1968. koji je napisao Philip K. Dick.

Film prikazuje distopijski Los Angeles 2019. u kojemu su replikanti, organski roboti stvoreni genetskim inženjeringom, potpuno slični običnim ljudima. Njihova upotreba je zabranjena na Zemlji te se replikanti koriste za opasne i riskantne poslove u svemirskom istraživanju. Radnja se odvija oko skupine nekoliko tih replikanata koji su pobjegli te se skrivaju u Los Angelesu, te ih posebna policija zvana "Blade Runner" mora uloviti, a među njima je i iskusni Rick Deckard (Harrison Ford). (Cijeli članak...)

Recentni izabrani članci: Itrij – Rak pluća – Sherlock Holmes: A Game of Shadows


16. kolovoza/augusta - 31. kolovoza/augusta

ABC proteini (ATP-vezujući kasetni transporters, ABC transporteri) su članovi proteinske superfamilije, koja je jedna od najvećih i najstarijih familija sa predstavnicima u svim postojećim kolenima, od prokariota do ljudi. ABC transporteri su transmembranski proteini koji koriste energiju vezivanja i hidrolize adenozin trifosfata (ATP) za izvršavanje specifičnih bioloških procesa, među kojima je translokacija raznih supstrata kroz membrane, kao i u procesima koji nemaju transportni karakter, poput translacije RNK i popravke DNK. Oni transportuju širok opseg supstrata kroz ekstra- i intracelularne membrane, uključujući metaboličke produkte, lipide i sterole, i lekove. Proteini se klasifikuju kao ABC transporteri na bazi njihove sekvence i organizacije njihovih ATP-vezujućih kasetnih (ABC) domena. ABC transporteri doprinose otpornositi tumora, cističnoj fibrozi i nizu drugih naslednih ljudskih oboljenja, kao i bakterijskom (prokariotskom) i eukariotskom (uključujući ljude) razviću otpornosti na višestruke lekove. (Cijeli članak...)

Recentni izabrani članci: Blade Runner – Itrij – Rak pluća


1. rujna/septembra - 15. rujna/septembra

Potresi u Iranu učestala su pojava s obzirom da se većina teritorija nalazi u seizmički aktivnim zonama. Kroz historiju je ovjereno na stotine potresa koji su odnijeli ukupno najmanje pola milijuna žrtava. Ove prirodne katastrofe odrazile su se na iransku kulturu i imale su veliki utjecaj na mitologiju, književnost, arhitekturu, umjetnost, toponimiku, te političku situaciju.

Iran u općem geološkom smislu karakterizira pripadnost planinskom pojasu evroazijske litosferne ploče iz tercijarnog perioda, odnosno u užem smislu prostranoj Iranskoj visoravni proizišlom konsolidacijom prekambrijskog temelja kojeg neki geolozi smatraju odvojkom prekambrijske arapske ploče. Prirastanje više ili manje stabilnih ostataka prekambrijskih strukturalnih slojeva (tzv. „centralna masa”) i geološki mladih elemenata poput tercijarnih planinskih zona Alborza ili Zagrosa je neosporno, no znanstveno tumačenje njihovog razvoja prošlo je kroz drastične promjene. (Cijeli članak...)

Recentni izabrani članci: ABC proteini – Blade Runner – Itrij


16. rujna/septembra - 30. rujna/septembra

Bizantsko-osmanski ratovi odnose se niz sukoba između osmanlijskih Turaka i Bizantinaca koji su doveli do uništenja Bizantskog Carstva i uspona Osmanskog Carstva te trajali skoro 200 godina, od sredine 13. do sredine 15. stoljeća. 1204., bizantski glavni grad Carigrad je napadnut i zauzet od vojnika Četvrtog križarskog rata, što je odigralo bitnu ulogu u raskolu Istoka i Zapada. Bizantsko Carstvo, već odavno oslabljeno lošim vodstvom dinastije Angel, je ostalo podijeljeno i u kaosu. Uzimajući to kao priliku, Rumski Sultanat je počeo širiti se po teritoriju zapadne Male Azije, sve dok Nikejsko Carstvo nije uspijelo odbiti seldžučke Turke preko teritorija koji nisu bili anketirani od istih. Nikejsko Carstvo 1261. ponovno je preuzelo Carigrad od vladavine Latinskog Carstva. Ipak, usprkos tome, pozicija Bizanta na europskom kontinentu ostala je neizvjesna zbog prisutnosti suparničkih carstava, Epirske Despotovine, Srbije i Drugog Bugarskog Carstva. Ovo, zajedno sa oslabljenom snagom Rumskog Sultanata (glavnog bizantskog suparnika u Aziji) je dovelo do premještanja vojske iz Male Azije kako bi Bizant osigurao vlast nad Trakijom. Ipak, oslabljeni Rumski Sultanat nije bio blagoslov za Bizant jer su turski ratnici, tzv. gazi, počeli uspostavljati svoje feude, na račun Bizanta. Iako su razni begovi sudjelovali u osvajanju teritorija Bizanta i Seldžuka, teritoriji pod kontrolom jednog bega, Osman I, predstavljali su najveću prijetnju Nikejskom Carstvu i Carigradu. Do 1299., Osman I osjećao se dovoljno sigurnim u svoj status da se proglasio sultanom te su od tada njegovi teritoriji postali poznati kao Osmansko Carstvo. (Cijeli članak...)

Recentni izabrani članci: Potresi u Iranu – ABC proteini – Blade Runner


1. listopada/oktobra - 15. listopada/oktobra

Šibenik je najstariji samorodni slavenski i hrvatski grad na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije. Grad se nalazi u istoimenom zaljevu na istočnoj obali Jadranskog mora u srednjem dijelu Dalmacije. Leži amfiteatralno oko jedne od najboljih jadranskih prirodnih luka i na padinama brežuljaka koji je okružuju, u estuariju rijeke Krke koja tvori šibenski zaljev koji s morem spaja 2,5 km dug kanal. Jedini je veći obalni grad koji nisu utemeljili Rimljani, nego Hrvati pa je od osobita značaja za hrvatsku povijest.

Postoji više tumačenja porijekla imena Šibenika no niti jedno nije prihvaćeno kao potpuno sigurno i točno. Juraj Šižgorić u jednom svom djelu kaže da je grad nazvan tako jer je bio okružen šibama. I drugi istraživači, mletački i lokalni, misle slično te smatraju da je prvotni Šibenik bio mjesto šibljem okruženo, od njega napravljeno i ograđeno. Drugo tumačenje povezuje ime grada sa šumom posredstvom toponima “Sibinicum”, koji je pokrivao užu mikroregiju Šibenika. Moderni povjesničari navode da je karakteristično da se Šibenikom nazivaju još neke glavice i vrhovi brda, a i nekoliko naselja na uzvisinama ima šib u korijenu pa se smatra da se radi o staroslavenskoj riječi za uzvisine. Neki ga dovode u vezu s češkom riječi šibenice koja znači vješala i gubilište, pa se pretpostavlja da je u starom jeziku ta riječ mogla imati isti smisao i označavati brijeg gdje su se osuđenici dovodili na šibanje i pogubljenje. Postoje i poetičnija objašnjenja poput onog da je "Šibenik vjetrom i morem stalno šiban". (Cijeli članak...)

Recentni izabrani članci: Bizantsko-osmanski ratovi – Potresi u Iranu – ABC proteini


16. listopada/oktobra - 31. listopada/oktobra

Novak Đoković (Beograd, Srbija, tada SFRJ; 22. maj 1987), po osvojenim turnirima, najbolji je srpski teniser svih vremena. Na prvom mestu ATP liste je proveo 101 nedelju, a od 7. jula 2014. po treći put zauzima prvo mesto. Teniski stručnjaci, bivši igrači i saigrači smatraju Đokovića za jednog od najboljih tenisera u istoriji. Profesionalno igra od 2003. godine. Od najvećih turnira osvojio je Australian Open 2008, 2011, 2012. i 2013, Wimbledon 2011. i 2014, US Open 2011. i tri puta Masters kup 2008, 2012. i 2013. godine. Đoković je najmlađi igrač koji je dospeo do polufinala sva četiri grend slem turnira.

Dospeo je do četiri finala US Opena, dva finala na Roland Garrosu i jednog na Wimbledonu. Takođe, stigao je do finala dvadesetdevet turnira Masters serije, od kojih je devetnaest osvojio. Zajedno sa saigračima iz reprezentacije Srbije je došao do titule u Dejvis kupu 2010. godine. (Cijeli članak...)

Recentni izabrani članci: Šibenik – Bizantsko-osmanski ratovi – Potresi u Iranu


1. studenog/novembra - 15. studenog/novembra

Republika Francuska (francuski: République française) je suverena država u Zapadnoj Europi koja uključuje i nekoliko prekomorskih departmana i teritorija. Metropolitanska Francuska, što je termin koji se koristi za francuski teritorij u Europi, proteže se, na relaciji sjever-jug, od Mediterana do La Manchea i Sjevernog mora, odnosno, na relaciji istok-zapad, od Rajne do Atlantika. Francuska je jedna od samo tri zemlje (uz Maroko i Španjolsku), koja ima i atlantsku i mediteransku obalu. Zbog svog oblika, za Francusku se često koristi naziv l’Hexagone (srpskohrvatski: heksagon).

Po površini, Francuska je najveća zemlja Zapadne Europe i Europske unije, dok je na europskoj razini ukupno treća. S gotovo 67,000,000 stanovnika, Francuska je druga najmnogoljudnija zemlja Europske unije. Francuska je unitarna polupredsjednička ustavna republika sa središtem u Parizu, koji je najveći grad te kulturno i prometno središte zemlje. Aktualni Ustav, usvojen 4. listopada 1958., definira državu kao sekularnu i demokratsku, uz suverenitet koji proizlazi iz naroda. Nacionalni ideali izneseni su u slavnoj Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina, jednom od najranijih dokumenata o ljudskim pravima, koja je donesena 26. kolovoza 1789., u jeku Francuske revolucije. (Cijeli članak...)

Recentni izabrani članci: Novak Đoković – Šibenik – Bizantsko-osmanski ratovi


16. studenog/novembra - 30. studenog/novembra

Katalog ženâ (starogrčki: Γυναικῶν Κατάλογος, Gynaikôn Katálogos) ― poznat i kao Eeje ili Ehoje (ἢ οἵη, ē' hoiē) ― jest fragmentarno sačuvana starogrčka epska pjesma koja se u antici pripisivala Heziodu. "Žene" koje se u naslovu spominju zapravo su heroine, od kojih su mnoge vodile ljubav s bogovima te su svojim ljudskim i božanskim ljubavnicima rodile heroje iz grčkoga mita. Za razliku od Homerove Ilijade i Odiseje, koje se usredotočuju na pripovijedanje, Katalog je bio izgrađen na temelju opsežnog sustava genealogija koje proistječu iz svih tih ljubavnih spojeva i, prema riječima Martina Litchfielda Westa, "pokrivao je cijelo herojsko razdoblje". Popisi obiteljskih stabala bili su obogaćeni pričama o mnogim članovima tih obitelji, pa Katalog predstavlja zbirku mitova o herojima upravo onako kako Heziodova Teogonija daje sustavni prikaz grčkoga panteona na temelju genealogija bogova. (Cijeli članak...)

Recentni izabrani članci: Francuska – Novak Đoković – Šibenik


1. prosinca/decembra - 15. prosinca/decembra

Referendum o nezavisnosti Škotske održan je u četvrtak 18. septembra 2014. Nakon dogovora škotske vlade i vlade Ujedinjenog Kraljevstva, 21. marta 2013. iznet je predlog Zakona o referendumu o nezavisnosti Škotske, koji definiše uslove za održavanje ovog referenduma. Predlog zakona usvojen je u škotskom parlamentu 14. novembra 2013, a kraljica Elizabeta II dala je kraljevski pristanak 17. decembra 2013. Glasači su na referendumu odgovarali na pitanje koje je formulisano u skladu s preporukama britanske Izborne komisije i koje je glasilo: Da li Škotska treba da bude nezavisna država? (engl. Should Scotland be an independent country?)

Prema podacima objavljenima 19. septembra 2014. ujutro, većina od oko 55 % glasača se izjasnila protiv nezavisnosti, odnosno za ostanak Škotske u Ujedinjenom Kraljevstvu. (Cijeli članak...)

Recentni izabrani članci: Katalog žena – Francuska – Novak Đoković


16. prosinca/decembra - 31. prosinca/decembra

Penguin, pravim imenom Oswald Chesterfield Cobblepot je fiktivni lik, stripovski superzlikovac koji se pojavljuje u stripovima koje izdaje DC Comics. Penguin je najpoznatiji kao jedan od Batmanovih najstarijih i najustrajanijih protivnika. Penguin se prvi put pojavio u stripu Detective Comics #58 (prosinac 1941.), a kao autori se kreditiraju Bob Kane i Bill Finger. Penguin je nizak, debeo muškarac poznat po svojoj ljubavi prema pticama i visoko tehnološkim kišobranima koje koristi kao oružje. Kako se uglavnom bavi mafijaškim poslom i krađama, Penguin sebe smatra "gospodinom među kriminalcima"; njegov noćni klub, Iceberg Lounge, služi kao paravan za njegove kriminalne aktivnosti, a Batman ga povremeno koristi kao izvor informacija iz gothamskog podzemlja. Prema Kaneovim riječima, inspiracija za Penguina bila je ondašnja maskota Kool cigareta - pingvin s cilindrom i štapom. Vizualni koncept nastao je tako što su Fingera gospoda u svečanim odijelima podsjećala na carske pingvine.

Burgess Meredith je tumačio Penguina u televizijskoj seriji Batman iz 60-ih godina kao i u filmu koji je nastao prema seriji. Ovo je, moguće, najpoznatija interpretacija Penguina na filmskom platnu. U Burtonovom filmu Batman Returns (1992.), Penguina je tumačio Danny DeVito. Ova interpretacija bila je znatno mračnija, dublja i grotesknija od one iz 60-ih te je, sukladno tome, stekla kultni status među obožavateljima. (Cijeli članak...)

Recentni izabrani članci: Škotski referendum o nezavisnosti 2014. – Katalog žena – Francuska