Kneginja Wanda
| Wanda | |
|---|---|
| |
| Gravura Wande iz knjige Chronica Polonorum | |
| Poljski vojvoda | |
| Vladavina | 6.-7. vijek |
| Prethodnik | Leh II |
| Nasljednik | Leško I |
| Otac | Krak |
Wanda bila je legendarna kneginja Poljana, čije je postojanje vrlo upitno.
Tu malopoljsku legendu o Wandi i njenom ocu Kraku prvi je zabilježio u 12. vijeku krakovski biskup Wincenty Kadłubek, u djelu Chronica Polonorum.[1]
U njegovoj verziji Wanda je bila takva ljepotica, da se glas o njoj raširio nadaleko, pa i do alemanskog princa Rydygiera, koji se toliko zagrijao za nju da ju je odlučio vojskom ugrabiti, kad ga je odbila. Kad je došao do Krakova sa vojskom - Wanda je odlučila spasiti grad i svoje podanike tako što je izvršila samoubistvo skočivši u Vislu. Na mjestu gje je Visla izbacila njeno tijelo vjerni podanici podigli su mogilu.[2]
U nekim verzijama iste legende - Wanda se neustrašivo sama pojavi ispred prinčeve vojske, ali prije samog sukoba čudnovato svjetlo obasja vojnike, koji se uplašeni razbježe a princ počini samoubistvo.[2]
Prema Kadłubeku - Wanda je umrla bez djece, pa je nakon njezine smrti zemlju zahvatila anarhija i kaos. Zanimljivo je da Kadłubek pokušava čitatelju pružiti informacije o značenju njezina imena. Po njemu po njoj je nazvana i rijeka po kojoj su i Vandali dobili svoje ime, na taj način je Kadłubek htio povezati svoju noviju legendu sa Antikom.[2]
Legenda o Wandi bila je inspiracija za brojna djela prožeta poljskim patriotizmom, od pjesama, drama do opera, naročito u 19. vijeku, kad je cvao nacionalizam.[2]
Njena mogila visoka 14 metara, koja je podignuta negdje oko 7./8. vijek nalazi se u istočnom predgrađu Krakova - Nowa Huta.[2]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ „Wincenty zwany Kadłubkiem” (poljski). Encyklopedia PWN. Pristupljeno 10.03. 2021.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 „Tajemnice krakowskich kopców – Krakusa i Wandy” (poljski). TwojaHistoria. Pristupljeno 10.03.2021.
Vanjske veze[uredi | uredi kod]
- Wanda (pl)