Waidhofen an der Ybbs

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Waidhofen an der Ybbs
Pogled na centar grada na Rijeci Ybbs
Pogled na centar grada na Rijeci Ybbs
Koordinate: 47°58′N 14°46′E / 47.967°N 14.767°E / 47.967; 14.767
Država  Austrija
Savezna zemlja Donja Austrija
Okrug (bezirk) statutarni grad
Vlast
 - gradonačelnik Wolfgang Mair
Površina
 - Urbano područje 131.57 km²[1]
Visina 362[2]
Stanovništvo (2014.)
 - Urbano područje 11,306[1]
 - Urbana gustoća 85.9 stan./km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 3263, 3340
Pozivni broj 07442
Službena stranica www.waidhofen.at/
Karta
Waidhofen an der Ybbs is located in Austrije
Waidhofen an der Ybbs
Waidhofen an der Ybbs

Waidhofen an der Ybbs je grad na sjeveru Austrije od 11,306 stanovnika.[1]

Waidhofen an der Ybbs je i administrativni centar istoimenog okruga (bezirka) jer je statutarni grad.

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Waidhofen an der Ybbs leži na krajnjem zapadu Donje Austrije u kraju znanom kao Eisenwurzen, u dubokoj kotlini rijeke Ybbs[2], udaljen sedamdesetak km zapadno od Beča.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Karta Donje Austrije sa pozicijom Okruga Waidhofen an der Ybbs

Waidhofen je prvi put dokumentiran 1186., a dokumentirano je i da je prvi put status grada dobio 1273., kao i to da je do 1803. bilo feud biskupije Freising.[2]

Waidhofen je ekonomski centar doline još od 14. vijeku, jer se nalazio na važnom putu za trgovinu željeznom robom.[2]

On i danas ima izgled srednjovjekovnog gradića sa svoja dva trga, dijelovima bedema iz 13. vijeka i gradskim tornjem dograđenim između 1535. - 1542. Taj dojam odaju i kuće i radionice zanatlija duž Rijeke Ybbs iz 16 i 17. vijeka.[2]

Znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Najveće znamenitosti grada su parohijska crkva sv. Nikole, prvi put dokumentirana 1186., sa kasnogotičkom brodom (oko 1470.), i baroknom kapelom sv. Marije (1715), bogato dekoriranom štukaturama i freskama.[2] To je i kasnogotička bolnička crkva (Bürgerspitalkirche) sa oltarom iz sredine 15. vijeka i nekadašnja kapucinska crkva podignuta između 1644. - 1652. sa skulpturom sv Marije isklesanom oko 1520.[2]

Na glavnom trgu centralno mjesto zauzima zavjetni stup sa baroknom skulpturom sv Marije iz 1665.[2]

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Od 4,485 zaposlenih oko 54 % radi u uslužnom sektoru, u industrijskim poduzećima poizvode se predmeti od plastike i metala (prometni znakovi, bukobrani, vrata za liftove, uredski namještaj i filteri.[2]

Pobratimski gradovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]