Västerås
Västerås
| |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 59°36′N 16°33′E / 59.600°N 16.550°E | |
| Država |  Švedska
|
| pokrajina | Västmanland |
| grofovija | Västmanland |
| Općina | Västerås |
| Površina | |
| - Urbano područje | 52.94 km²[1] |
| - Područje utjecaja | 962.78 km²[1] |
| Stanovništvo (2010.) | |
| - Urbano područje | 110,877[1] |
| - Urbana gustoća | 2,094.4 stan. / km²[1] |
| - Područje utjecaja | 137,207[1] |
| - Gustoća područja utjecaja | 142.5 stan. / km²[1] |
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
| Službene stranice www.vasteras | |
| Karta | |
  Västerås | |
Västerås je najveći grad i luka u unutrašnjosti Švedske[2] od 110,877 stanovnika u užem centru, i 129,177 u širem metropolitanskom području (općina).[1]
Västerås je i administrativni centar grofovije Västmanland[2] koja ima 252,756 stanovnika.[1]
Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]
Västerås leži u sredini zemlje na ušću rijeke Svartån u jezero Mälaren[2], udaljen oko 100 km zapadno od Stockholma.
Historija[uredi | uredi kod]
Grad se prvi put spominje pod imenom - Aros (Ušće), a zatim kao Västra (Zapadno ušće).[2] Zna se da je još početkom srednjeg vijeka bio trgovački i biskupski centar.[2]
Za srednjeg vijeka bio je glavna luka za izvoz bakra i željeza iz nedalekog rudarskog kraja Bergslagen.[2] U Västeråsu je održano nekoliko važnih nacionalnih dijeta, između ostalih ona 1527. na kojoj je odlučeno da Švedska prihvati reformaciju, i ona 1544. na kojoj su priznata nasljedna prava dinastiji Vasa na švedski tron.[2]
Znamenitosti[uredi | uredi kod]
Najveća znamenitost grada je gotička katedrala u kojoj je pokopan kralj Erik XIV i zamak iz 12. vijeka pored rijeke Svartån, koji je danas pretvoren u muzej. [2]
U gradu od 1977. djeluje i Univerzitet Mälardalen.
Privreda[uredi | uredi kod]
Västerås je centar švedske elektroindustrije[2], sjedište nekadašnje kompanije Allmänna Svenska Elektriska Aktiebolaget, a danas ABB-a za Švedsku.
