Vulkanski pepeo
Vulkanski pepeo je fini prah promjera zrna manjih od 2 mm, koji pada na tlo nakon izbijanja vulkanske erupcije.
Porijeklo i karakteristike[uredi | uredi kod]
Vulkanski pepeo se javlja samo kod eksplozivnog tipa erupcije. Nastaje uz sve veći pritisak koji se javlja dok se stijene i magma u mijenjaju u plin i fine čestice. Ove čestice eksplozija baca u zrak, koje se potom hlade i onda ih vjetar širi oko područja dok padaju natrag na zemlju u obliku slojeva različitih debljina (nalik na snijeg).
Za razliku od pepela stvorenog sagorijevanjem organskog materijala, vulkanski pepeo je tvrd i abrazivan, te se ne otapa u vodi. Zbog svega toga više podsjeća na pojesak nego na pepeo. Takav pijesak se kasnije transformira u vulkanoklastične stijene poznate kao tuf.
Uticaji na ljude i okolinu[uredi | uredi kod]
Velike količine vulkanske prašine se u atmosferi mogu zadržati dugo vremena, što može dovesti do naglog spuštanja temperature zraka. Veće količine prašine mogu uništiti velika područja obradive površine, a i prašina sama po sebi je također opasna za ljude. Udisanje prekomjerne količine prašine može imati ozbiljne posljedice, jer se ona lijepi za pluća te može izazvati čak i smrt. Prašina je zbog sitnih čestica opasna za sve vrste motora s unutarnjim izgaranjem. Takvi motori trebaju strujanje zraka kroz filtar, a koji se zbog vulkanskog pepela može blokirati.
S druge strane, vulkanski pepeo osim negativnih može imati i pozitivne efekte. Tlo koje je u prošlosti bilo izloženo pepelu je vrlo plodno i puno korisnih minerala. Zbog svega toga je poljoprivreda obično vrlo razvijena u vulkanski aktivnim dijelovima svijeta.
