Vršac

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ukoliko ste tražili istoimeni grad u Bugarskoj, vidite članak Vršec.
Vršac


Pogled na grad sa Vršačkog brega

Grb
Grb
Osnovni podaci
Država  Srbija
Pokrajina Vojvodina
Upravni okrug Južnobanatski
Opština Vršac
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) Decrease 36040
Gustina stanovništva 185* st./km²
Geografija
Koordinate 45°07′00″N 21°18′08″E / 45.116666°N 21.302166°E / 45.116666; 21.302166
Površina 198,5* km²
Vršac na mapi Srbije
Vršac
Vršac
Vršac (Srbije)
Ostali podaci
Poštanski kod 26300
26302
26303
26304
26305
Pozivni broj 013
Registarska oznaka


Koordinate: 45° 06′ 60" SGŠ, 21° 18′ 08" IGD

Vršac je jedan od najstarijih banatskih gradova. Ovaj grad je očovečen bogatom istorijom i tradicijom, optočen lepotom raznovrsne prirode, osmišljen delima umetničke vrednosti i svim onim što čini smisao svakodnevnice, života i življenja.

Smešten je na obodu Panonske nizije u podnožju Vršačkih planina i od granice sa Rumunijom udaljen je svega 14 km, od Beograda prema severoistoku, udaljen je 84 km, a od Temišvara u Rumuniji udaljen je 74 km

Pogled na Vršačku kulu iz grada
Gradski muzej Vršac.[1]
Gradski park.
Centar grada.
Zgrada opštine u Vršcu.
Zelena pijac u Vršcu.
Hemograd.
Vršački zamak, tokom rekonstrukcije

Geografija[uredi | uredi kod]

Ovaj grad je očovečen bogatom istorijom i tradicijom, optočen lepotom raznovrsne prirode, osmišljen delima umetničke vrednosti i svim onim što čini smisao svakodnevnice, života i življenja. Vršac je jedan od onih gradova koji svojom patinom i slikovitošću podseća na proteklo doba, ali zato mnogim novim blokovima kuća, ulica i industrijskim zonama naglašava da ovde buja život novog vremena. Smešten u podnožju i na padinama Vršačkih planina, sa kojih se spušta svež vazduh šuma i dah vinograda, ovaj grad lepotan u sebi slikovito održava i prošlost i savremenost. Brojna stara zdanja raznovrsnih stilova i niz institucija čuvaju jednu od najzanimljivijih kulturnih istorija medju vojvo- đanskim gradovima. Međutim, Vršac sve više dobija i obeležja savremenog grada, sa raznovrsnom privredom i vrlo značajnim društvenim delatnostima. Njegovi žitelji sa ponosom ističu da je tačna česta konstatacija - Vršac je slikovitiji i privlačniji od mnogih panonskih gradova.

Vršac, jedan od najstarijih banatskih gradova, nalazi se na jugoistočnom rubu Panonske nizije, u podnožju Vršačkih planina. Leži severoistočno od Beograda na 83. kilometru međunarodnog magistralnog puta prema Rumuniji, od koje je udaljen 14 km. Vršac odlikuje dobra povezanost sa okolnim mestima, kao i gradovima u ovom delu Vojvodine, i to kako drumskim tako i železničkim saobraćajem. U samom Vršcu nalazi se železnički granični prelaz prema Rumuniji, a drumski kod Vatina.

Vršac leži u samom podnožju Vršačkih planina. U njegovoj neposrednoj blizini nalaze se depresije Velikog i Malog rita, potočne doline, lesne zaravni, a na nevelikoj udaljenosti nalazi se i Deliblatska peščara, specifičan geografski kompleks i jedno od najvećih peščanih prostranstava u Evropi. Vršačke planine, na krajnjem jugo-istoku Banata, zauzimaju površinu od oko 170 km2. Imaju pretežno odlike brdsko- brežuljkastih predela čiji centralni deo ima planinski karakter. Počinjući sa brdima Kapela (252 m) i Kula (399 m) nad samim gradom, prostiru se na istoku sve do rečice Černe u Rumuniji, na severnoj strani oivičene su Markovačkim potokom i Malim Ritom u koji se strmo spuštaju. Sa južne strane blago opadaju i završavaju se dolinama potoka Mesića i Guzajne. U uzdužnom profilu, na pravcu istok-zapad nalaze se najveći vrhovi, među kojima dominira Gudurički vrh (641m), ujedno i najviši vrh u Vojvodini. Južna i severna podgorina ispresecane su vododerinama i potočnim dolinama.

Klima je umereno-kontinentalna, sa sledećim obeležjima: duga i topla leta, nešto hladnije, a ponekad hladne i snegovite zime, svežija i kraća proleća, dok su jeseni duže i toplije. Posebnu specifičnost Vršcu daje košava. Najčešće duva u rano proleće i poznu jesen, odnosno u hladnijoj polovini godine. Brzina košave je promenljiva i kreće se od 18 do 40 km na sat, a pojedini udari i do 140 i više km na sat. Osim košave duva i severac i severozapadni vetar.

Vršački predeo je prilično siromašan vodotokovima prirodnog porekla. Jedina reka je Karaš, koji izvire u Rumuniji i protiče nedaleko od Vršca. Mesić, najveći od nekoliko potoka, izvire u brdima iznad istoimenog sela i protiče kroz sam grad. Na teritoriji južnog Banata izgrađena je od 18. veka do danas, čitava mreža kanala za odvođenje atmosferskih i podzemnih voda. Najveći je kanal Dunav-Tisa-Dunav, koji prolazi na oko desetak kilometara od Vršca. U samom gradu je veštačko jezero koje je uređeno kao gradsko kupalište, a u blizini, u Velikom Ritu postoji ribnjak površine 906 hektara, poznat i kao stanište velikog broja vrsta barskih ptica i druge divljači.

U životinjskom svetu Vršačkih planina ima srna, divljih svinja, zečeva, divljih mačaka, lisica, a u prolazu se zadržavaju i vukovi. Iz ptičjeg sveta zastupljeni su: divlja patka i guska, divlji golub, jarebica, fazan, veliki i mali detlić, kraguj, pupovac, a od grabljivica, jastreb, mišar, orao, sova, soko. Na području Vršca žive: veverica, šumski puh, siva i crna vrana, gavran i mnoge druge vrste retkih ptica. Jedinstveno gnezdište u našoj zemlji ima u Malom Ritu barska šljuka bekasina. Od zmija najzastupljenija je belouška, ređe šarka, a ima slepića i smuka. Jedna vrsta zelenog guštera smatra se da je raritet u Vojvodini. U rečnim tokovima i u kanalima ima raznih vrsta riba: štuke, šarana, soma, kečige, karaša i sitne bele ribe.

Biljni svet je veoma raznolik. Najviše je trava od kojih poseban značaj ima kostrika. Na Vršačkim planinama rastu: smreka, crni bor, pavit, poljski i brdski brest, bukva, pitomi kesten, više vrsta hrasta, beli grab, više vrsta lipa, kupina, šipak, poljska ruža, divlja jabuka i kruška, beli i crveni glog, brekinja, oskoruša, rašljika (trn), divlja trešnja, ruj, klokočika, klen, mleč, žesta, dren, svib, bršljan, kurika, pasrden, beli i crni jasen, obična kalina, crvena zova, veprina. Sve su to autohtone biljne vrste. Naknadno unete drvenaste vrste su: bagrem, jasika, bela i crna topola, vrba rakita, divlji kesten i razni četinari. Na Vršačkim planinama ima 1.024 vrsta drveća, šiblja i zeljastog bilja. Zna se za 22 biljne zajednice (fitocenoze) i to 10 stepsko-livadskih i 12 šumskih.

Priroda[uredi | uredi kod]

U blizini Vršca nalazi se prelepa Deliblatska peščara ili Banatski pesak.

Savremena društvena dešavanja[uredi | uredi kod]

Problem vršačkih Nemaca i Jevreja i optužbe na račun SO Vršac[uredi | uredi kod]

Od 2002. godine postoji jaka inicijativa da se obeleži stradanje nemačkog stanovništva od strane Crvene armije, NOVJ i osvete domaćeg stanovništva. Opštinsko veće opštine Vršac je juna 2009. godine donelo odluku da se na mestu za koje se veruje da je na njemu streljano ili pokopano više vršačkih Nemaca podigne spomen-krst. Na to je žestoko reagovao u „Vršačkim vestima“ pismom 1. marta 2010. godine predsednik saveza Jevrejskih opština Srbije Aleksandar Nećak upozoravajući opštinu Vršac da bi podizanje spomenika nevinim žrtvama Drugog svetskog rata i ideološke represije u periodu od 1944-te do 1948-me, bez navođenja njihovih imena i prezimena i vremena stradanja moglo biti protumačeno kao negiranje genocida nad Jevrejima u Vršcu. Naime, u Vršcu ne postoji obeležje stradalih Jevreja koji su pohapšeni od strane okupatora i uz široku podršku domaćih Nemaca prebačeni u kooncentracione logore i poubijani, g. Nećak se osvrnuo i na činjenicu da se na pozivnici za svečano postavljenje krsta spominje da su „Nemci mirno živeli u Vršcu od 18. veka do 1944. godine kao ratari i vinogradari“ a da se namerno zaboravlja period 1941—1944, kao period najgorih progona Jevreja i antifašista, kao i Srba i Roma. Na kraju pisma g. Nećak je naveo rezignaciju i čak da je takav potez opštine na granici krivičnog dela negiranja Holokausta. U kasnijim kontaktima Saveza jevrejskih opština Srbije i Opštine Vršac došlo je do izvesnog približavanja stavova jer su se obe strane saglasile da je potrebno obeležiti stradanje građana Vršca nemačke nacionalnosti koji su streljani u znak odmazde nakon oslobođenja grada u oktobru 1944-te godine, ali da žrtve moraju biti navedene imenom i prezimenom kako se uopštenom formulacijom ne bi amnestirali saradnici okupatora koji su streljani na istom lokalitetu i kako ne bi bile vređane ostale, pre svega jevrejske žrtve, stradale tokom 1941-e i 1942-e godine. Podizanje spomen krsta bilo je predviđeno za 12.06.2010. godine.

Spomen-park Vršačkim Jevrejima[uredi | uredi kod]

Veliki pritisak od strane nekih konzervativnih i desničarskih organizacija, kao i organizacija veterana u Vršcu na lokalne vlasti izazvao je da se realizaciji ideje podizanja spomenika Nemcima priđe sa velikim oprezom. Sa druge strane ovaj pritisak je doveo do potpuno nove inicijative - u saradnji sa ambasadom Izraela dogovoreno je da se na prostoru nekadašnjeg Jevrejeskog groblja podigne spomen-park Jevrejima, nekadašnjim stanovnicima Vršca, a krajem 2010. godine opština je donela odluku da se od privatnog lica otkupi zemljište na kome se groblje nekada nalazilo i da se krene sa projektom. Do novembra 2011. godine nije urađeno ništa ozbiljnije na planu podizanja spomen parka.

Kultura[uredi | uredi kod]

Vršac ima znamenitu istorijsku prošlost sa spomenicima od praistorije do današnjeg doba. Mnogobrojne karakteristične građevine iz XVIII i XIX veka, Gradska kuća, stara apoteka (1783), barokna zgrada „Dva pištolja“, kuća u kojoj je živeo i umro Jovan Sterija Popović, Vladičin dvor, crkve (rimokatolička crkva sv. Gerharda od Sagreda je najveća rimokatolička crkva u Srbiji, a bila je druga po veličini u SFRJ, odmah posle zagrebačke katedrale. Dovršena je 1863. godine i ima funkcionalne orgulje na kojima se redovno održavaju koncerti. Kapela sv. Krsta je najstarija rimokatolička bogomolja u Banatu, čiju gradnju su započeli doseljenici 1720, a završili 1728. godine. Pravoslavna crkva sv. Oca Nikolaja sagrađena je 1785. godine i tada je bila najveća srpska pravoslavna crkva severno od Save i Dunava.), Vršački gradski park sa spomenicima, Narodni muzej (osnovan 1882. - najstariji muzej u Vojvodini), a glavno obeležje grada je Vršački zamak, na Vršačkom bregu iz ranog srednjeg veka simbol grada i najstariji zamak na teritoriji Vojvodine. Sve to je vredno pomena, a naročito Manastir Mesić iz XVII veka. U ovom gradu je rođen otac Srpske drame Jovan Sterija Popović, najpoznatiji naš slikar Paja Jovanović. Grad ima profesionalno pozorište, razvijena je izdavačka delatnost u kojoj prednjači KOV - Književna opština Vršac. U gradu se održava Jesenji pozorišni festival, međunarodni festival folklora.

Privreda[uredi | uredi kod]

Danas su od značaja vinogradarstvo, zanatstvo, trgovina i industrija. Vršačka vina su poznata širom zemlje. U okolini Vršca ima dosta izletišta i lovišta. U gradu je i poznati Centar za sportsko jedriličarstvo s aerodromom. Osim toga tu su i izletišta Ritiševo, Straža, Parta, kanal DTD i veštačka jezera koja obogaćuju izvanrednu okolinu grada.

Sport[uredi | uredi kod]

Vršac je danas jedan od najznačajnijih sportskih centara u Vojvodini i Srbiji. Gradski klubovi takmiče se u najjačim ligama u odbojci, tenisu, stonom tenisu, košarci, tekvondu, šahu... Razvijen je paraglajding, orijentaciono trčanje, sportski ribolov, planinarstvo, atletika, biciklizam.

Najpoznatiji i najtrofejniji je ženski košarkaški klub Hemofarm sa šest osvojenih titula šampiona države. Vršac ima lep gradski stadion sa oko 10.000 mesta, moderni sportski kompleks centar Milenijum sa oko 3.500 mesta, nekoliko manjih sportskih sala, terena i igrališta.

2012. godine igrale su se, u prepunom Milenijumu, utakmice D grupe Evropskog prvenstva u rukometu. Ovde su nastupali: Hrvatska, Slovenija, Island i Norveška.

Demografija[uredi | uredi kod]

Mesne zajednice u Vršcu
Glavni članak: Demografska istorija Vršca

U naselju Vršac živi 29843 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,0 godina (38,4 kod muškaraca i 41,4 kod žena). U naselju ima 12893 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,79.

Ovo naselje je uglavnom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 23038 [2]
1953. 26110
1961. 31620
1971. 34256
1981. 37513
1991. 36885 35689
2002. 38293 36623


Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
28372 77.47%
Mađari
  
1800 4.91%
Rumuni
  
1734 4.73%
Jugosloveni
  
848 2.31%
Romi
  
644 1.75%
Makedonci
  
303 0.82%
Hrvati
  
204 0.55%
Crnogorci
  
190 0.51%
Slovaci
  
132 0.36%
Slovenci
  
99 0.27%
Česi
  
88 0.24%
Bugari
  
87 0.23%
Nemci
  
85 0.23%
Albanci
  
33 0.09%
Muslimani
  
30 0.08%
Rusi
  
19 0.05%
Ukrajinci
  
11 0.03%
Bunjevci
  
8 0.02%
Vlasi
  
4 0.01%
Rusini
  
3 0.00%
Bošnjaci
  
3 0.00%
nepoznato
  
988 2.69%


Gradovi pobratimi[uredi | uredi kod]

Poznate ličnosti[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Official site of City Museum Vršac
  2. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  3. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Vanjski linkovi[uredi | uredi kod]

Naseljena mesta opštine Vršac

Vatin • Veliko Središte • Vlajkovac • Vojvodinci • Vršac • Vršački Ritovi • Gudurica • Zagajica • Izbište • Jablanka • Kuštilj • Mali Žam • Malo Središte • Markovac • Mesić • Orešac • Pavliš • Parta • Potporanj • Ritiševo • Sočica • Straža • Uljma • Šušara