Prijeđi na sadržaj

Vrmdža

Izvor: Wikipedija
Vrmdža
Osnovni podaci
Država  Srbija
Upravni okrug Zaječarski
Opština Sokobanja
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) 606
Geografija
Koordinate 43°42′29″N 21°49′07″E / 43.708°N 21.818666°E / 43.708; 21.818666
Nadmorska visina 570 m
Vrmdža na karti Srbije
Vrmdža
Vrmdža
Vrmdža na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski kod 18236
Pozivni broj 018
Registarska oznaka ZA


Koordinate: 43° 42′ 29" SGŠ, 21° 49′ 07" IGD
Vrmdža je naselje u Srbiji u opštini Sokobanja u Zaječarskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 606 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 901 stanovnika). U blizini sela se nalaze ostaci srednjovekovnog utvrđenja.

Historija

[uredi | uredi kod]

Prvi put se naselje Vrmdža pominje u pisanim dokumentima u 3. veku. U središtu sela dominira Latin - grad, rimsko utvrđenje za odbranu carskog druma koji je vodio za Bliski i Srednji istok. U 6. veku grad je dograđivan kako bi se Vizantija branila od najezde slovenskih plemena. Grad se, kasnije, pominje u 14. veku kao utvrđeno stanište bogatih vlastelina, koji su, u to vreme, trgovali sa trgovcima iz Dubrovnika.

Po dolasku Slovenskih plemena i Bugara Vizantija gubi ove teritorije i za izvesno vreme Bugari preuzimaju ovaj kraj zajedno sa Vrmdžom. Od kada nosi ime Vrmdža to nije poznato ni kako je to ime dobila.

Sa osvajanjima Srpskih kraljeva ovaj kraj je postao Srpski kraj XI i početkom XII. veka. Od tada je sačinjavao graničnu tvrdžavu odnosno Krajinu pošto je već Knjaževac (Gurgusovac) bio Bugarski, a kasnije i Turski.

Vrmdža se pominje i u turskim knjigama poreskih obveznika. Ostala su dva zida starog utvrđenja i mnoge tajne. Seljaci svedoče da su nalazili široke rimske cigle sa brojevima, delove kopalja, strelice, kovani bakarni novac, ljudske kosti. Sa Latinskog grada danas puca vidik na obrađene njive, na voćnjak voćnjake, na reku sa vijugavim redom vrba i topola, na susedna sela, na vrmdžanske kuće sa crvenim krovovima i na moćnu planinu Rtanj.

Demografija

[uredi | uredi kod]

U naselju Vrmdža živi 518 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 49,5 godina (46,5 kod muškaraca i 52,1 kod žena). U naselju ima 179 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,39.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 1593 [1]
1953. 1568
1961. 1479
1971. 1302
1981. 1124
1991. 901 823
2002. 685 606
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
603 99.50%
Crnogorci
  
1 0.16%
Muslimani
  
1 0.16%
nepoznato
  
1 0.16%


Reference

[uredi | uredi kod]
  1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  2. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]