Prijeđi na sadržaj

Vrelo Mlave

Izvor: Wikipedija
Spomenik prirode Vrelo Mlave
IUCN kategorija III (spomenik prirode)
Najbliži gradŽagubica,  Srbija
Koordinate44° 11′ 26″ S; 21° 47′ 22″ I
Površina0,06 km2
OznakaVrsta: Spomenik prirode
Značaj: I kategorija
Režim zaštite: II
Osnivanje2017.[1]
UpraviteljKomunalno preduzeće "Belosavac" iz Žagubice

Vrelo Mlave (Žagubičko vrelo) je izvor rijeke Mlave iz male kraške vrtače, ispod sjevernih padina Kondžile i Vrelske padine na planini Beljanici (Homoljske planine), na nadmorskoj visini 312 m. Administrativno pripada opštini Žagubici, Srbija. Od opštinskog centra udaljeno je 1 km. Riječ "mlava" na staroslovenskom znači: nemir, buka ili vika.

Vrelo tamnozelene boje vode ima oblik manjeg jezera prečnika od 25 m. Najveća dubina iznosi 84 m, izmjerena u julu 2008. god. Voda izbija iz sifonskih kanala i to pod velikim pritiskom. U vodi se mogu vidjeti i primjerci pastrmke koja predstavlja pravu atrakciju, a ribolov je zabranjen. Nekih stotinak metara nizvodno od vrela, nalaze se i ribnjaci pastrmke.

Geograf Jovan Cvijić zabilježio je 1893. i pojavu potpunog presušivanja i prestanka funkcionisanja vrela. Do ove pojave dolazi usljed začepljenja suženih dijelova podzemnih kanala. Kada snaga akumulirane vode nadvlada začepljenje, voda ponovo potekne iz vrela. Poslednji put, Mlava je presušila 2002. godine, čemu je prethodio niz malih zemljotresa i podrhtavanja tla.[2]

Zaštićeno područje

[uredi | uredi kod]

Vrelo Mlave proglašeno je zaštićenim područjem kao prirodno dobro od izuzetnog značaja, odnosno I kategorije, pod nazivom - Spomenik prirode Vrelo Mlave.[3] Po IUCN kategorizaciji pripada III kategoriji za zaštitu prirode (Spomenik prirode), kako je navedeno i u WDPA evidanciji[4][5]

Spomenik prirode „Vrelo Mlave” stavljeno je pod zaštitu radi očuvanja kraškog izvora voklijskog tipa, iz kojeg voda izbija uzlaznim kanalima iz dubine. Način nastanka vrela, sistem prihvatanja i režim rada čine ovaj izvor hidrološkim objektom od naučnog interesa i obrazovnog značaja. Vrelo i njegova neposredna okolina predstavljaju živopisnu ambijentalnu celinu.

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. „Spomenik prirode vrelo Mlave”. Sl. glasnik RS br. 9/95. Pristupljeno 4. 3. 2025.
  2. „Spomenik prirode Vrelo Mlave”. Sl. glasnik RS br. 9/95. Pristupljeno 4. 3. 2025.
  3. „Vrelo Mlave”. WDPA. Pristupljeno 4. 3. 2025.
  4. „Zaštićena područja u Srbiji”. WDPA. Pristupljeno 4. 3. 2025.
  5. „Spomenici prirode u Srbiji”. WDPA. Pristupljeno 4. 3. 2025.