Vox (politička stranka)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Voks
Bivši generalni sekretarHavijer Ortega Smit
Osnivanje17. decembra 2013.
PrethodiNarodna stranka (manji deo)
Ideologijacentrizam[1]
Španski nacionalizam
Neokonzervativizam
desničarski populizam
Cionizam[2][3][4][5][6]
antiislam[7][8][9][10]
Evroskepticizam[11]
[12]
Politička pozicijadesnica ka krajnjoj desnici
Službene boje     zelena

Voks (lat. Vox — „glas, govor”[13]) španska je politička stranka osnovana 17. decembra 2013. godine, a koju su osnovali bivši članovi Narodne stranke (NS). Stranka se opisuje kao desničarska, desničarsko populistička ili krajnje desničarska.[14]

Istorija[uredi | uredi kod]

Havijer Ortega Smit govori na stranačkom kongresu u palati Vistalegre 2018. godine

Voks je osnovan 17. decembra 2013. godine[15] i javno je predstavljen na konferenciji za medije u Madridu 16. januara 2014. godine.[16][17] Razlozi za raskol u NS su najvjerovatnije način na koji se vlada NS postavila po pitanju nasilja baskijske separatističke skupine ETA, fiskalne politike NS i želja za centralizovanijom vladom što je u suprotnosti sa trenutnom, kvazifederalnim političkim sistemom („Država autonomija”) koji je uspostavljen 1978. godine. Voks se protivi baskijskim i katolonskom separatizmu uopšte. Voks sebe predstavlja kao desničarku i demohrišćansku stranku. Prvi privremeni predsjedavajući stranke bio je filozof Hose Luis Gonzales Kiros (bio je privremeni do unutarstranačkih izbora krajem 2014). Drugi poznatiji članovi su Santijago Abaskal i Hose Antonio Oretega Lara (poznat po tome što je više godina bio kidnapovan od strane ETA).

Voks je po prvi put učestvovao na izborima 2014. godine, i to na Evropskom parlamentarnim izborima, na kojima nije osvojio nijedno mjesto u Evropskom parlamentu.[18]

U septembru 2014. godine stranka je izabrala Santijaga Abaskala, jednog od osnivača, za novog predsjednika, a Ivana Espinosa, takođe jedan od osnivača, na dužnost generalnog sekretara. Izabrano je i jedanaest članova Nacionalnog izvršnog komiteta.

U jesen 2017. godine broj članova stranke porastao je za 20% za četrdeset dana kao posljedica terorističkog napada u Barseloni i katalonskog postupka nezavisnosti.[19]

Nakon katalonskog referenduma 2017. i početka španske ustavne krize, Voks se odlučuje da ne učestvuje na regionalnim izborima u Kataloniji 2017.[20] Nakon katalonskog proglašenja nezavisnosti, stranka je tužila Katolonski parlament i još nekoliko političara koji su se zalagali za katalonsku nezavisnost.[21]

Voks je 10. septembra 2018. godine nezavisnog poslanika (koji je napustio skupštinsku grupu NS) u Skupštini Andaluzije kao člana stranke.[22] Stranka je 2. decembra 2018. godine na regionalnim izborima u Andaluziji osvojila 12 poslaničkih mjesta,[23] čime je stranka po prvi put ušla u regionalni parlament.

Ideologija[uredi | uredi kod]

Voks zauzima „stav za život” po pitanju abortusa i protivi se istopolnim brakovima, jer smatra da je španska riječ za brak, „matrimonio”, etimološki ne odgovara istopolnim parovima. Vaks nastoji da stvori novu vrstu zajednice, pod nazivom „civilna zajednica”, koja bi zamijenila istopolne brakove.[24]

Počevši sa fokusom na ekonomski liberalne stavove i prijedloge recentralizacije, fokus njihove poruke pomjerio se prema stavovima kompatibilnim sa evropskim desničarskim populizmom,[25] podržavajući antiislamske i antiimigracione diskurse kao i kritike multikulturalizma.[25] Njihov pogled na Evropsku uniju jeste meki evroskepticizam, tvrdeći da Španija ne treba ustupati svoj suverenitet EU, jer smatraju da Španija svoj suverenitet vodi samo iz španskog naroda.[26] Međutim, oni predlažu uklanjanje španskih autonomnih zajednica, negirajući suverenitet ostalih nacionalnosti i regionalnih identiteta u Španiji.[26]

Izborni rezultat[uredi | uredi kod]

Kongres poslanika[uredi | uredi kod]

Kongres poslanika
Izbori Mandati Glasovi % Status Vođa
2015.
0 / 350
58.114 (#15) 0,23 N/A Santijago Abaskal
2016.
0 / 350
47.182 (#13) 0,20 N/A Santijago Abaskal
2019.
24 / 350
2.654.200 (#5) 10,26 Opozicija Santijago Abaskal

Senat[uredi | uredi kod]

Senat
Izbori Mandati Vođa
2015.
0 / 208
Santijago Abaskal
2016.
0 / 208
Santijago Abaskal

Evropski parlament[uredi | uredi kod]

Rezultati Voksa na izborima za Evropski parlament 2014. godine
Evropski parlament
Izbori Mandati Glasovi %
2014.
0 / 54
246.833 (#11) 1,57

Regionalni parlamenti[uredi | uredi kod]

Izbori Mandati Glasovi % Status
Andaluzija (2018)
12 / 109
395.978 (#5) 10,97

Vidi još[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Sexta, La (14. 2. 2014). „VOX, el partido a la derecha del PP que se come el voto ultra” (Spanish). lasexta.com. Pristupljeno 15. 1. 2018. »La ideología de VOX tiene una línea conservadora clara: centralismo a ultranza y no a los nacionalismos« 
  2. „VOX, Israel y Oriente Medio - VOX Partido Político España”. www.voxespana.es. Arhivirano iz originala na datum 2019-04-06. Pristupljeno 2019-11-11. 
  3. „Rocio Monasterio on Twitter”. 
  4. „Rocio Monasterio on Twitter”. 
  5. „La derecha sionista ataca de nuevo: Rafael Bardají (VOX) aplaude el bombardeo de Trump contra Siria”. 
  6. „Pablo Casado una vuelta al PASADO y un ensalzamiento del sionismo. Viñetas de Artsenal, Ben y Ferran Martín Artículo de Simone Renn”. 23. 07. 2018. 
  7. Los musulmanes de España entre dos fuegos: el yihadismo y la extrema derecha xenófoba, El Confidencial
  8. Ellyatt, Holly (3. 12. 2018). „Far-right party's success sends shock waves through Spain's political establishment”. 
  9. „Anti-Immigrant Party Breaks Socialist Stronghold In Spain”. 
  10. „Far-right gains foothold in Spanish region”. 3. 12. 2018. 
  11. Cádiz, Covadonga y Bruselas, Libertad Digital
  12. „VOX - A new political party, an offshoot of the PP - Spain News in English”. www.typicallyspanish.com. Arhivirano iz originala na datum 2018-12-08. Pristupljeno 3. 12. 2018. 
  13. „vox prevod | Latinsko - Srpski rečnik i prevodilac teksta” (sr). onlinerecnik.com. Pristupljeno 8. 12. 2018. 
  14. „VOX España - Aviso legal” (es). web.archive.org. Arhivirano iz originala na datum 17. 7. 2014. Pristupljeno 8. 12. 2018. »VOX es un partido político con personalidad jurídica propia e inscrito en el Registro de partidos políticos del Ministerio del Interior el día 17 Diciembre de 2013« 
  15. Alonso, Mariano (14. 1. 2014). „Nace Vox, el partido politico de Santiago Abascal y Ortega Lara” (es). Libertad Digital. Pristupljeno 8. 12. 2018. 
  16. O'Leary, Elisabeth (16. 1. 2014). „Spanish ruling party rebels launch new conservative party” (en). Reuters. Arhivirano iz originala na datum 2015-11-15. Pristupljeno 8. 12. 2018. 
  17. Muro, Miriam (26. 5. 2014). „Tristeza y decepción en Vox tras los resultados de las Elecciones Europeas” (es). Libertad Digital. Pristupljeno 8. 12. 2018. 
  18. „La afiliación al partido ultraderechista VOX aumenta un 20% en 40 días” (es). www.publico.es. Pristupljeno 8. 12. 2018. 
  19. „VOX: “El 21D es fruto de un pacto oculto entre Rajoy y los golpistas”” (es). El Plural. 3. 11. 2017. Pristupljeno 8. 12. 2018. 
  20. García, Jesús (11. 10. 2017). „El TSJ catalán admite la querella de Vox por rebelión contra Puigdemont” (es). El País. Pristupljeno 8. 12. 2018. 
  21. „Los ex 'populares' Juan Antonio Morales y Antonio Pozo se incorporan a Vox” (es). Región Digital. 10. 9. 2018. Pristupljeno 8. 12. 2018. 
  22. „Far-right gains foothold in Spanish region” (en). BBC News. 3. 12. 2018. Pristupljeno 8. 12. 2018. 
  23. „VOX se pronuncia sobre el matrimonio gay” (es). youtube.com. 7. 3. 2014. Pristupljeno 8. 12. 2018. 
  24. 25,0 25,1 CASALS, XAVIER (21. 4. 2015). „Vox y su campaña contra la inmigración masiva” (es). elmanifiesto.com. Pristupljeno 8. 12. 2018. 
  25. 26,0 26,1 Abascal, Santiago (8. 11. 2015). „Santiago Abascal - Cádiz, Covadonga y Bruselas” (es). Libertad Digital. Pristupljeno 8. 12. 2018.