Vormsi
Vormsi
| |
|---|---|
 | |
| Podaci | |
| Lokacija | Baltičko more |
| Arhipelag | Zapadnoestonski arhipelag |
| Koordinate | |
| Država |  Estonija
|
| Glavno naselje | Hullo |
| Površina | 92,9[1] km² |
| Broj stanovnika | 415 |
 | |
Vormsi (švedski: Ormsö, njemački: Worms) je jedan od otoka Zapadnoestonskog arhipelaga koji leži u Baltičkom moru, pored sjeverozapadne obale Estonije.[1]
Karakteristike[uredi | uredi kod]
Vormsi je četvrti po veličini otok u Estoniji, površine 92,9 km².[1] Od kopna je razdvajen tjesnacem Voosi, a od otoka Hiiumaa tjesnacem Hari. I on se smatra dijelom Pejsažnog parka Hiiumaa (odnosno Vormsi Hiiumaa), iako administrativno pripada Okrugu Lääne.[1]
Otok je dug nešto više od 16 km (zapad-istok) a širok 4,3-10 km u smjeru sjever-jug. Njegova obala duga 109 km razvedena je nizom zaljeva; Sviby, Hullo, Rälby, Diby, poluotocima Rumpo Nina, Kerslet i rtom Norrby.[1]
Otok je pretežno ravan i niski, jedino se na zapadnom dijelu nalazi uzvišenje Hoitberg visoko10 metara. Istočni prekriven je morenskim, glinovitim i pješčanim ravnicama.[1]
Na otoku ima tri svjetionika, građenih od 1864. do 1916. i nekoliko jezera.[1]
Historija[uredi | uredi kod]
Otok je prvi put dokumentiran 1391.[2] Po legendi otok je dobio ime po islandskom Vikingu Ormsu, čije ime znači prevedeno znači zmija, po drugoj legendi koja se pripisuje svetom Olafu, to se ime odnosi na zloglasnog gusara istog imena.[2]
Sve do 1944. na otoku je živjela velika kolonija Šveđana, za koje se smatra da su njihovi preci na otok došli iz južne Finske ili Švedske u 13. i 14. vijeku. Većina je pobjegla sa otoka u domovinu svojih predaka za vrijeme Drugog svjetskog rata.[2]
Na otoku danas živi nekih četiristo stanovnika u trinaest naselja to su; Hullo (administrativni centar), Sviby (glavna luka), Söderby, Norrby, Diby, Rälby, Förby, Borrby, Kärrslätt, Saxby, Suuremõisa, Rumpo i Hosby.
Otok je povezan sa kopnom trajektom koji polazi iz luke Sviby do Haapsalua, odnosno do njegove luke Rohuküla smještene 9 km zapadno od grada.[1]
