Vlada u egzilu
Vlada u egzilu ili izbjeglička vlada je naziv za grupu ljudi ili organizaciju koje za sebe tvrdi da predstavlja legitimnu ili de iure vlast neke države, iako na njenoj teritoriji de facto vlast vrši neka druga vlada ili država. Vlade u egzilu obično nastaju uslijed ratova, revolucija, građanskih ratova ili pučeva, kada predstavnici ili pristaše poražene strane odlaze u egzil u inozemstvo odakle pokušavaju ishoditi svoj povratak na vlast. U tome vlade u egzilu mogu, ukoliko za to postoje politički, vojni, ekonomski ili drugi uvjeti, steći podršku, odnosno formalno priznanje drugih vlada, koji njihovim predstavnicima daju diplomatske i druge povlastice kao da je riječ o "pravoj" vladi suverene države. Vlade u egzilu, ovisno o mogućnostima, mogu obavljati cijeli niz aktivnosti koje inače obavlja "prava vlada", a to uključuje osnivanje i održavanje vlastite oružane snage, potpisivanje međunarodnih sporazuma, izdavati isprave (pasoše, identifikacijske oznake), održavati izbora i sl.
Suvremeni primjer predstavlja Nacionalna koalicija sirijskih revolucionarnih i opozicionih snaga koja okuplja protivnike režima predsjednika Bašara al-Asada u sirijskom građanskom ratu, a koje je krajem 2012. Evropska unija priznala kao "jedinog legitimnog predstavnika sirijskog naroda".
Najdugovječnija od danas postojećih vlada u egzilu je Rada Bjeloruske Narodne Republike sa sjedištem u Torontu, osnovana 1920. godine nakon što su boljševici za vrijeme ruskog građanskog rata uništili kratkotrajnu Bjelorusku Narodnu Republiku.