Vjeran Miladinović Merlinka

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Vjeran Miladinović
glumac, seksualni radnik
Biografske informacije
Rođenje14. oktobar 1958. (1958-10-14) (dob: 64) 14.
Črnomerec, Zagreb, NR Hrvatska, FNRJ
Smrt22. mart 2003. (dob: 44)
Krnjača, Beograd, Srbija, SRJ
PseudonimMerlinka
Profesionalne informacije
Zanimanjeglumac, seksualni radnik

Vjeran Miladinović (Zagreb, 14. 10. 1958[1][2]Krnjača, 22. 3. 2003) bio je prvi javno deklarisani transvestit na prostorima bivše Jugoslavije, u Beogradu.[3][4] i zvezda filmova Želimira Žilnika. U svetu šou biznisa poznat je pod imenom „Merlinka“.

Biografija[uredi | uredi kod]

Rođen je 14. 10. 1958. godine u Zagrebu, u opštini Črnomerec, od majke Tereze Strmečki iz Zagorja i oca Miodraga iz Prokuplja, koji je u Zagrebu pohađao vojno-tehničku školu. U nedostatku osnovnih sredstva za život, pošto je zbog trudnoće izbačena iz škole, i jedno vreme živela u Maksimirskom parku, majka je smeštena u Dom „Vladimir Nazor“ za nezbrinutu decu i mlađe punoletne osobe, da bi šest meseci posle rođenja, Vjeran ostao da živi u domu, bez majke. Posle nešto više od tri godine, otac ga je odveo da živi kod babe Kadivke, njegove majke, u selo Bresničić, kod Prokuplja, da bi ga pred polazak u školu 1965. godine preuzeo kod sebe u Prokuplje, gde je živeo sa maćehom i polubratom.[1]

Posle završene srednje škole se preselio u Beograd, sa očevom porodicom, sa kojom nije bio u dobrim odnosima. U 2. 1978. godine izbacili su ga iz kuće. Prelazak u Beograd, prema autografiji predstavljao je najveću prekretnicu u njegovom životu. Vremenom je, družeći se sa istomišljenicima, prvo počeo samo diskretno da se prerušava, šminka, oblači uske farmerice i bavi se prostitucijom, da bi u 31. godini života, 1989. odlučio da se potpuno transformiše u „Merlinku“.[1] Prostitucijom se bavio većinom u Ulici Gavrila Principa blizu pijace Zeleni venac. Postao je poznat po specifičnom stilu, kratkim i uskim suknjama, naglašenom nakitu i visokim potpeticama.

Reditelj Želimir Žilnik bio je očaran njegovim talentom, te je Vjeran 1986. godine zaigrao u dva Žilnikova filma Beograde, dobro jutro i Lijepe žene prolaze kroz grad,[4] a 1995. godine ostvario glavnu ulogu u filmu Dupe od mramora (engl. Marble Ass).[4] Izdao je i autobiografski roman Terezin sin 2001.[5] i dopunio 2002. godine.[6] Živeo je na Kalemegdanu, u zgradi Narodne opservatorije, a potom Beogradskog planetarijuma i bio njihov nastojnik.[7] Prema rečima savremenika, bio je dobar čovek, ljudi u kraju su ga simpatisali. Često su ga viđali dok hrani pse lutalice na Kalemegdanu. O sebi je govorio kako u ženskom, tako i u muškom rodu.[8]

Ubijen je 22. 3. 2003. godine u ulici Grge Andrijanovića, kod Osnovne škole „Zaga Malivuk“ u Krnjači. Najpre je zadavljen, a zatim i zadobio snažne udarce zidarskim čekićem. Njegovo telo je pronađeno mesec dana nakon smrti u poodmakloj fazi raspadanja.[9] Za ubistvo je bio optužen Faik Ramadani, dok je tada maloletni Bejtul Raćipi optužen da je pomagao Ramadaniju posle ubistva. Obojica su u 5. 2004. oslobođena optužbi usled nedostatka dokaza.[10] Za ubistvo do sada niko nije odgovarao. Neposredno pre ubistva Vjeran Miladinović je izjavio da planira da se povuče iz prostitucije.[6][11]

Filmski festival koji od 2009. godine promoviše filmove o LGBT populaciji nosi ime po Merlinki.[8] Na desetogodišnjicu od ubistva, na uglu ulica Gavrila Principa i Zagrebačke postavljena je ploča sa nazivom „Ulica Merlinkina“.[12]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 Knjiga: Terezin sin, Vjeran Miladinović, Beograd, 2001
  2. Bibliografije zapis26: „Miladinović, Vjeran 1958-2003“ Arhivirano 2018-01-16 na Wayback Machine-u
  3. „Čitanka od a do š o lezbejskim i gej ljudskim pravima“ Arhivirano 2016-03-04 na Wayback Machine-u, Grupa autora, Labris, Beograd (2011). ISBN 978-86-86509-08-6.
  4. 4,0 4,1 4,2 „Uhapšen ubica Merlinke?“, Blic, 20. 05. 2003.
  5. B92: „Deset godina od ubistva Merlinke“, 21.03.2013
  6. 6,0 6,1 Časopis labris br. 19—20: „Vesti iz regiona“ Arhivirano 2014-01-04 na Wayback Machine-u, 2004, str. 4
  7. „Zbornik radova sa konferencije Razvoj astronomije kod SrbaV 18—22. aprila 2008“, Beograd 2009
  8. 8,0 8,1 Style: „Zašto volimo Merlinku?“, 28.11.2011
  9. Klijent ubio Merlinku, Glas javnosti, 20. 5. 2003.
  10. Oslobođen optuženi za ubistvo Merlinke, Kurir, 13. 5. 2004.
  11. „Merlinka ubijena zidarskim čekićem!“, 16.4.2013
  12. B92: „Merlinkina ulica u centru Beograda“, 23.07.2013

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]