Visoka atmosfera

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Pogled na Zemlju s oko 30.000 metara visine.

Visoka atmosfera ili bliski svemir je dio Zemljine atmosfere koji je između 20 i 100 km iznad morske razine. Obuhvaća stratosferu, mezosferu i donje slojeve termosfere. Prostire se od Armstrongove crte iznad koje ljudi moraju nositi odijelo pod tlakom da bi preživjeli, sve do Kármánove crte gdje pravila astrodinamike preuzimaju ulogu zakona aerodinamike da bi se uopće moglo nastaviti letjeti. Stoga je područje visoke atmosfere iznad visina na kojima lete komercijalni zrakoplovi, ali ispod visina na kojima kruže sateliti.

Pojmovi "gornje atmosfere" i "bliskog svemira" se općenito smatra istoznačnicama, premda neki autori dijele i to dvoje kao različite. Ondje gdje je to slučaj, slojevi bliži Kármánovoj crti nose naziv "bliskog svemira", a ostali slojevi između donjih slojeva atmosfere i bliskog svemira nazivaju se gornja atmosferea.

Sadržaj/Садржај

Upotreba[uredi - уреди | uredi izvor]

Područje je vrlo zanimljivo za vojna izviđanja, znanstvena istraživanja te komercijalne namjene kao komunikacije i u zadnje vrijeme turizam. Letjelice koje lete do bliskog svemira su visokoatmosferski baloni, blimpovi, rockooni, rakete za sondiranje te zrakoplov Lockheed U-2.

Pojave[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]