Viro tvornica šećera

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Viro tvornica šećera
Vrsta dioničko društvo
Osnovana 1980.
Sjedište Matije Gupca 254
Sjedište  HRV Virovitica, Hrvatska
Djelatnost(i) šećerana
Proizvodi Vidi proizvodi
Broj zaposlenih 250 (2007.)
Vlasnik EOS-Z Zagreb
Robić Velika Gorica
Web stranica Šećerana.hr

Viro tvornica šećera je hrvatska šećerana sa sjedištem u Virovitici. Riječ je o najmlađoj i najmodernijoj šećerani čija je gradnja započela 1976. a probna proizvodnja 1980. godine. Dionice društva kotiraju na Zagrebačkoj burzi a sam Viro je jedna od 25 tvrtki koje su uključene u službeni dionički indeks CROBEX od rujna 2010.[1]

Povijest[uredi | uredi kod]

Tvornica šećera Viro je s probnom proizvodnjom započela 1980. a dnevni kapacitet prerade šećerne repe je iznosio 4.000 tona. Šećerana je osnovana kao samostalna tvrtka dok u razdoblju od 1984. do 1991. poslovala u sastavu PIK Virovitice nakon čega ponovo postaje samostalni poslovni subjekt.

Tijekom 1990-ih veliki uvoz i nekontrolirani ilegalni ulaz šećera su ugrozili domaću proizvodnju i drastično smanjili cijenu šećera, a hrvatske su se šećerane našle pred kolapsom. U tako teškoj ekonomskoj situaciji Viro nije mogao dalje poslovati te ga 1998. kupuje osječka tvrtka Novalić. Nedugo nakon toga šećeranu preuzima nizozemska tvrtka Cosum a samo godinu dana nakon toga nad tvornicom je otvoren stečajni postupak zbog ukupnog dugovanja većeg od 575 milijuna kuna.

Nakon restrukturiranja tvornice i zaustavljanja negativnih trendova u poslovanju stvoreni su uvjeti da se prodajom na tržištu pronađu strateški partneri kako bi tvornica izašla iz stečaja i nastavila s radom. Tako su u lipnju 2002. godine tvrtke EOS-Z iz Zagreba i Robić iz Velike Gorice sa zajedničkom ponudom kupili svu imovinu Tvornice šećera Virovitica u stečaju za iznos od 110 milijuna kuna.

Istovremeno je osnovana tvrtka Viro, društvo s ograničenom odgovornošću, na koju je prenesena kupljena imovina tvornice. Viro je započeo s radom 5. rujna 2002.

U travnju 2006. dionice Vira su počele kotirati na Zagrebačkoj burzi. Šećerana uskoro postaje najveća rafinerija šećera koja je 2007. imala 37% tržišnog udjela.[2]

Proizvodi[uredi | uredi kod]

  • bijeli šećer
    • 1 kg u papirnoj ambalaži
    • 50 kg u višeslojnoj natron vreći
    • 1000 kg u velikim vrećama
    • 1200 kg u velikim vrećama
    • rinfuza šećera u kamionskim cisternama
    • rinfuza pasterizirane otopine šećera sa 65 posto suhe tvari
    • industrijski šećer u različitim veličinama pakiranja
  • pasterizirani bijeli šećer
    • rinfuza u kamionskim cisternama
  • melasa
    • rinfuza u kamionskim i vagonskim cisternama
  • suhi briketirani repin rezanac
    • rinfuza u višeslojnoj natron vreći

Izvori[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]