Večići

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Večići
Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Republika Srpska
Opština/Općina Kotor Varoš
Stanovništvo
Stanovništvo ((1991)) 1.744
Geografija
Koordinate 44°35′N 17°26′E / 44.58°N 17.43°E / 44.58; 17.43
Nadmorska visina 316 m
Večići na mapi Bosne i Hercegovine
Večići
Večići
Večići (Bosne i Hercegovine)
Ostali podaci
Pozivni broj 051


Koordinate: 44° 34′ 48" SGŠ, 17° 25′ 48" IGD Večići su naseljeno mjesto u entitetu Republika Srpska, Bosna i Hercegovina. Nalaze se na Večićkom polju, pri ušći Cvrcke u Vrbanju. Nakon duge opće stagnacije, intenzivan razvoj počinje šezdesetih godina prošlog stoljeća, nakon iseljavanja u Njemačku i druge zapadne zemlje. Nasilno je prekinut 1992.

Geografski položaj[uredi | uredi kod]

Večići su na lijevoj obali Vrbanje, a lokalitet „Mlâve“ (od davnina „gaz“ za stoku, zaprege i ljude) ih razdvaja od Vrbanjaca, koji su na njenoj desnoj obali. Kroz Vrbanjce prolazi magistralna cesta M-4 (Banjaluka – Matuzići), koja se uključuje na M-17. Središte mjesne zajednice je u Vrbanjcima.

Naselje je smješteno između istočne uzvisine zvane Brižine (373 m n/v, u vijencu Klinića brda, 650 m n/v) i Bajrića brda (460 m n/v) na padini Doca. Večićko polje se, preko Vrbanjaca širi u relativno prostrano polje, sve do južnih planinsskih obronaka Uzlomca[1][2][3][4].

Posebna turistička atrakcija regije su redovni Aliđunski (Ilindanski, Sveti Ilija) vašari na Većićkom polju svakog 2. augusta. Vjerojatno je to bilo tradicionalno zborište starobosanskih obreda, a potom i dovište u znak sjećanja na davnu bitku i njene šehide. Drevno turbe u središnjici zborišta ima status nacionalnog spomenika kulture u BiH [5]. U poratnom periodu pažnju u ljetnom periodu privlače Vilen(j)ske vode i kanjon Cvrcke.

Priroda i ekologija[uredi | uredi kod]

Na riječnim nanosima Vrbanje i Cvrcke, na večićko–vrbanjskoj zaravni je formirano plodno tlo, na kojem su poljodjelci vijekovima umješno proizvodili hranu za sopstvene i tržišne porebe. Na padinama okolnih uzvisina formirale su se životne zajednice listopadnih (hrastovo-grabovih) šuma, livada i pašnjaka. Na višim pozicijama, posebno uz kanjon Cvrcke javljaju se i čiste hrastove (uzvisina Hrastik) listopadno-četinarske sastojine. Osobito je atraktivan kanjonski tijek rijeke, u kojem se nakon prekrasnih „Vilen(j)skih vrela“ susreću kaskade bukova, brzaca i mnogih „kotlâcâ“.

Povećan interes za ljepote ovog krajolika, već ozbiljno narušava prirodne ekološke prilike. Potočne pastrmke je sve manje, a povremena poribljavanja (upitnog uspjeha), između ostalog, dovode u pitanje autohtonost lokalne pastrmske populacije. Klima ovog područja je predplaninska umjerenokontinentalna.

Istorija[uredi | uredi kod]

U starijoj povijesti ovog kraja zbila se velika bitka na Večićkom (Vrbanjskom) polju, tj. oko Mlâvâ, gdje su se sukobile turske i probosanske snage iz gotovo cijele tadašnje države Bosne. Prema historijskom kontekstu, to je bilo oko 1463., tj. pada Bosne pod osmanlijsku okupaciju. Legendu o tri poginula brata (šehida) u toj bici, koji su mrtvi nosili sopstvene glave sve do Večića – i do našeg doba – održava „usmena književnost“, a tri turbeta u Večićima navodno su podignuta njima u spomen. U lokalnimi širim predanjima se, i bez toga, već stoljećima veliča junaštvo bosanske vojske, unatoč velikom broju izginulih boraca na obje sukobljene strane.

U II. svjetskom ratu, šire područje Vrbanjaca, u više navrata su naizmjenično zauzimali i gubili partizani (Treća i Četvrta proleterska brigada) i njemački okupatori, u suradnji sa (četnicima i ustašama. Godine 1942., zbog ubojstva dvojice njemačkih vojnika u selu Staza, svo stanovnistvo Večića i okolice bilo zarobljeno i odvedeno u koncentracioni logor Jasenovac. Na intervenciju jednog katoličkog poglavara iz Banjaluke, većina zarobljenika je vraćena. Prema vjerodostojnim izvorima, pred kraj tog rata, Vrbanjci su bili mjesto odakle je pripremano oslobađanje Kotor-Varoša, jednog od posljednjih uporišta pridošlih ustaško-domobranskih snaga, koje su se povlačile prema zapadu[6][7].

U proljeće 1992. srpske (para)vojne i policijske anage su započele „etničko čisćenje“ u cijeloj Bosanskoj krajini. Bošnjaci i Hrvati su masovno ubijani, a preostali su prognani. Njihova naselja su „do temelja" devastirana, a tako je bilo i u ostalim dijelovima vrbanjske doline, od Kruševa Brda do ušća rijeke u Vrbas.

Zahvaljujući zaštićenosti nepristupačnog klanca Cvrcke, Većići su, na sjeverozapadu srednje Bosne, najduže odolijevali neravnopravnim napadima srpskih snaga, a zatim su se, uz ogromne žrtve, povukli prema travničkoj teritoriji. Iako u potpunom okruženju, Većićani i pridošli prognanici iz okolnih sela, organizuju snažan otpor suprotstavljajući se višestruko nadmoćnijem neprijatelju. Avioni Ratnog zrakoplovstva bivše JNA su višekratno nadlijetali i bombardirali područje sela – bombama velike razorne moći i projektile sa bojnim otrovima. Nakon pola godine teških borbi, oko 500 boraca kreće u proboj. Jedna od grupa (oko 200 ljudi), u proboju je zarobljena i odvedena u zgradu Osnovne škole u Grabovici, gdje joj se gubi svaki trag. Prema do sada dostupnim podacima (sa svjedočenja u ICTY sudu u Hagu), većina njih brutalno je pogubljena.[8][9][10][11][11][11][12][13][14]. Kolona od njih preko 180 je zarobljena na području Grabovice, gdje im se gubi svaki trag; njihovi posmrtni ostaci još uvijek nisu pronađeni[15].

Tokom rat u Bosni i Hercegovini (1992. - 1995.), srpske (para)vojne i policijske snage su počinile zločine nad civilnim stanovništvom Vrbanjaca i okolnih naselja[5][9][11][11][11][16][17][18][19][20][21][22][23][24][25]. To se posebno odnosi na Večiće, Hrvaćane, Hanifiće, Gariće, Orahovu, Rujevicu. Sva okolna hrvatska i bošnjačka sela, također su devastirana, a lokalno stanovništvo ubijano ili prognano. Za zločine nad stanovnicima spomenutih naselja još niko nije osuđen, unatoč brojnim dokazima[9][26][26][27][28][29][29][30][31][32][33]

Bošnjačka djeca, u Osnovnoj školi „Sveti Sava“ u Vrbanjcima, zbog opstrukcije lokalne vlasti, još uvijek ne ostvaruju svoja osnovna ljudska prava po međunarodnim i ustavnim odredbama i nemaju nastavu na maternjem bosanskom jeziku[34][35][36][37][38]. Malobrojniji hrvatski povratnici nisu imali sličnih zahtijeva.

Stanovništvo[uredi | uredi kod]

Večići[39][40] Popis 2013: Ukupno 797 stanovnika
Godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani{{Napomena|Do [41] 1.110 (63,64%) 989 (95,46%) 771 (95,18%)
Srbi 409 (23,45%) 1 (0,09%) 0
Hrvati 221 (12,67%) 46 (4,44%) 37 (4,56%)
Jugoslaveni 1 (0,05%) 0 1 (0,12%)
Ostali i nepoznato 3 (0,17%) 0 1 (0,12%)
Ukupno 1.744 1.036 810

Zaseoci[uredi | uredi kod]

Zaseoci u Večićima su: Draguljići, Marjanovići, Rastik, Staza, Večići i Vukovice.

Izvor[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. ↑ Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
  2. ↑ Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo.
  3. ↑ [1]
  4. ↑ Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Prnjavor (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.
  5. ↑ 5,0 5,1 „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-18. Pristupljeno 2012-07-18. 
  6. ↑ Petrić N., Ur. (1985): Opštine Kotor-Varoš i Skender-Vakuf u NOB-u 1941-1945. Radnički univerzitet "Đuro Pucar Stari", Kotor Varoš.
  7. ↑ Samardžija S. (1983): Četrnaesta srednjobosanska NOU brigada. Skupština opštine Prnjavor, Banja Luka.
  8. ↑ Gutman R. (1993): A witness to genocide: The 1993 Pulitzer Prize-Winning Dispatches on the "Ethnic Cleansing" of Bosnia. Macmillan Publishing Company, Inc., New York, ISBN 9780020329954
  9. ↑ 9,0 9,1 9,2 „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2015-12-26. Pristupljeno 2014-06-03. 
  10. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2014-05-12. Pristupljeno 2014-06-03. 
  11. ↑ 11,0 11,1 11,2 11,3 11,4 11,5 „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2014-10-28. Pristupljeno 2014-06-03. 
  12. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2014-11-04. Pristupljeno 2014-06-03. 
  13. ↑ [2] Arhivirano 2014-05-12 na Wayback Machine-u[3] Arhivirano 2014-05-12 na Wayback Machine-u
  14. ↑ [4][5] Arhivirano 2016-03-04 na Wayback Machine-u
  15. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2014-05-12. Pristupljeno 2014-06-03. 
  16. ↑ Beč J. (1997): Pucanje duše. Samizdat B92, Beograd, ISBN 86-7208-010-6.
  17. ↑ [6]
  18. ↑ Fena, Agencija (2013): Obilježavanje 21. godišnjice stradanja Bošnjaka u Kotor-Varoši–Još se traži 277 osoba, Avaz, 03. 11. 3013.
  19. ↑ [7][mrtav link]
  20. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2015-12-26. Pristupljeno 2014-06-03. 
  21. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2015-04-03. Pristupljeno 2021-08-13. 
  22. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2014-11-04. Pristupljeno 2014-06-03. 
  23. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2014-05-12. Pristupljeno 2014-06-03. 
  24. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2014-05-12. Pristupljeno 2014-06-03. 
  25. ↑ [8][9] Arhivirano 2016-03-04 na Wayback Machine-u
  26. ↑ 26,0 26,1 [10]
  27. ↑ [11]
  28. ↑ [12]
  29. ↑ 29,0 29,1 „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2014-05-24. Pristupljeno 2014-06-03. 
  30. ↑ [13] Arhivirano 2014-05-24 na Wayback Machine-u[14] Arhivirano 2015-12-26 na Wayback Machine-u
  31. ↑ [15][16]
  32. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2014-05-24. Pristupljeno 2014-06-03. 
  33. ↑ [17]
  34. ↑ EU: Evropska konvencija o ljudskim pravima (prijevod na bosanski)
  35. ↑ Council of Europe, European Commission, F-67o75, Strasbourg
  36. ↑ [18][mrtav link]
  37. ↑ Office of the High Representative (1995): Ustav Bosne i Hercegovine (prijevod na bosanski). OHR, Sarajevo.
  38. ↑ [19][20].
  39. ↑ Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  40. ↑ internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf Arhivirano 2009-05-20 na Wayback Machine-u
  41. ↑ Popisa stanovništva u SFRJ 1991. godine, Bošnjaci su se izjašnjavali kao Muslimani}}

Vanjske veze[uredi | uredi kod]

Portal Bosna i Hercegovina
 Ovaj članak o naselju u BiH je u začetku. Možete pomoći Wikipediji tako da ga proširite.
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Večići&oldid=41371438