Venera u krznu

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Venus im Pelz
Leopold von Sacher-Masoch’s stationary.gif
naslovnica ukrajinskog izdanja knjige
Autor(i) Leopold von Sacher-Masoch
Naslov prijevoda autorova ilustracija
Država  Austro-Ugarska
Jezik njemački
Žanr(ovi) erotski roman
Datum izdanja 1870

Venera u krznu (njemački: Venus im Pelz) je kratki roman austrijskog pisca Leopolda von Sacher-Masocha originalno objavljen 1870. godine. Zamišljen je kao drugi u nikada dovršenom ciklusu Nasljedstvo Kaina, a također je djelomično i autobiografskog karaktera, odnosno inspiriran autorovim ljubavnim odnosom sa barunicom Fanny Pistor. Protagonist je aristokrat po imenu Severin von Kusiemski postaje toliko općinjen sa ženom po imenu Wanda von Dunajew da je zamoli da ga drži kao roba. Radnja prikazuje kako se njihov odnos razvija dok ga ona vodi na putovanje Evropom davši mu lažni identitet sluge po imenu "Gregor".

Venera u krznu je postala najpoznatije djelo von Sacher-Masocha. Godine 1886. je austrijski psihijatar Richard von Krafft-Ebing upravo zahvaljujući njemu za parafiliju karakterističnu za protagonista počeo koristiti izraz mazohizam.

Venera u krznu je kasnije postala predmetom brojnih filmskih ekranizacija, a 1967. godine i pjesmu Venus in Furs američke rock-grupe The Velvet Underground.

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]