Veliki čovjekoliki majmuni

Izvor: Wikipedia
Veliki čovjekoliki majmuni
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Primates
Natporodica: Hominoidea
Porodica: Hominidae
Gray, 1825.
Područje života
Potporodice

Veliki čovjekoliki majmuni, hominidi (Hominidae), su porodica primata u koju se, pored orangutana, gorile i čimpanze, ubraja i čovjek (Homo sapiens). Uz porodicu malih čovjekolikih majmuna, ili gibona (Hylobatidae), tvore natporodicu čovjekolikih majmuna, hominoida (Hominoidea).

Porodično stablo Hominoida

Povijest istraživanja[uredi - уреди]

Ranije su orangutani, gorile, bonobo i čimpanze bili svrstavani u porodicu Pongidae, dok su ljudi i njihovi preci bili svrstavani u zasebnu porodicu "pravi ljudi" (Hominidae) (vidjeti Povijest taksonomije hominoida). Ali ljudima su najbliži srodnici čimpanze. Ranije su giboni (Hylobatidae) smatrani potporodicom te skupine (Pongidae). No, najnovija istraživanja odvajaju gibone u zasebnu porodicu, a čovjeka i čovjekolike majmune svrstavaju zajedno u natporodicu velikih čovjekolikih majmuna (Hominidae).

Pokušaji da se čovjeka svrsta u zasebnu porodicu proizlaze prije svega iz pretjerana antropocentričnog glorificiranja vlastitih intelektualnih i kulturnih posebnosti. Iako je čovjek u tom smislu vrlo različit od svojih srodnika, on tjelesnom građom nije ništa drugo doli "goli majmun".


Podjela porodice[uredi - уреди]

O rodbinskim odnosima između vrsta je uglavnom sve jasno.

Hominidae
  |--orangutan (Pongo)
  `--Homininae
      |--gorila (Gorilla)
      `--N.N.
          |--čovjek (Homo)
          `--čimpanze (Pan)
               |--obična čimpanza (Pan troglodytes)
               `--bonobo (Pan paniscus)

Osobine današnjih vrsta[uredi - уреди]

Rasprostranjenost[uredi - уреди]

S izuzetkom čovjeka, veliki čovjekoliki majmuni žive samo u središnjoj Africi i Jugoistočnoj Aziji. I fosilni nalazi tih vrsta su ograničeni samo na ta područja. Jedino je ljudska vrsta dosegla rasprostranjenost po cijelom svijetu.

Tjelesna građa[uredi - уреди]

Hominidi su najveći primati, robusno građena stvorenja teška od 30 do 270 kg. Ubrajaju se u uskonosce. Nosnicesu im usko jedna pored druge i okrenute prema van i nadolje. Palčevi na rukama i na nogama se mogu okrenuti nasuprot ostalim prstima (samo je čovjek izgubio na nogama tu sposobnost). Osobine građe kostiju (kukovi, kralježnica) ukazuju na bar djelomično uspravan položaj tijela, ni jedna vrsta nema rep. Svima je zajednička relativno velika šupljina u lubanji koja sadrži velik mozak, zbog čega se hominide smatra inteligentnim.

Način života[uredi - уреди]

Veliki čovjekoliki majmuni su izraženo socijalne životinje koje se međusobno sporazumijevaju glasovima i govorom tijela. Oni su pretežno biljožderi, koji do neke mjere jedu i meso (u najmanjoj mjeri gorile). Jedno od obilježja svih vrsta ove porodice je dugo trajanje bređosti odnosno trudnoće i vrlo dugo razdoblje podizanja podmlatka.

Ugroženost[uredi - уреди]

Osim ljudi, sve druge vrste ove porodice su ugrožene. U prvom redu su ugroženi uništavanjem njihovog životnog okoliša sječom šuma i pretvaranjem savana u pašnjake ili u poljoprivredno zemljište.

Klasifikacija[uredi - уреди]

Lubanje orangutana i gorile

Osim gore navedenih živućih vrsta i podvrsta, arheolozi, paleontolozi, and antropolozi su otkrili brojne izumrle vrste. Slijedi popis nekih od otkrivenih rodova.


Poznati istraživači čovjekolikih majmuna[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]

  1. Groves, Colin (16 November 2005). Wilson, D. E., and Reeder, D. M. (eds) Mammal Species of the World, 3rd edition, Johns Hopkins University Press, 181-184. ISBN 0-8018-8221-4.
Wikispecies-logo.svg
Wikivrste imaju podatke o: