Velika bazilika u Plisci

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Velika bazilika u Plisci (bug. Голямата базилика в Плиска) bila je prva autokefalna katedrala bugarske nadbiskupije nakon pokrštavanja Bugarske. Bazilika je s duljinom od 99 metara i širinom od 29,5 metara bila jedna od najvećih kršćanskih crkava na svijetu u 9. stoljeću, t.j. dvostruko je veći od Partenona. Do izgradnje Bazilikе sv. Petra bila je najveća crkva na svijetu. [1]

Površina bazilike je 2920 m2. Crkvu je u katedrali posvetio nadbiskup, a na velikoj gozbi sudjelovao je i bugarski vladar. Iskapanja 70-ih godina 20. stoljeća pokazuju da je bazilika obnovljena, a ispod su ostaci još jedne bazilike i temelji poganskog prabugarskog hrama. [2]

Galerija[uredi - уреди | uredi kôd]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]

  1. Бугарска влада издваја још средстава за обнову велике базилике из 9. века у Плиски
  2. Velika bazilika u Plisci