Velika Kapela

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Velika Kapela je planinski lanac u Hrvatskoj, nalazi se na istoku Gorskog Kotara a proteže se od Gorskog Kotara na zapadu do Male Kapele i Like na istoku, Od Ogulinske doline na sjeveru do Vinodolskog primorja na jugu, tu se nalazi najuži planinski prag između kontinentalne Panonije i primorskog Mediterana.

Klima i reljef[uredi | uredi kod]

Klimatski tipovi izmjenjuju se od Ogulinske doline na sjeveru (kontinentalna klima), preko središnjeg planinskog masiva Bjelolasica (planinska klima), do Vinodolskog primorja na jugu (mediteranska klima). Padalina ima u velikim količinama tjekom cijele godine. Najviši vrh Bjelolasica: 1526 metara n/v.

Biljni i životinjski svijet[uredi | uredi kod]

Na Velikoj Kapeli nalaze se poznati zaštićeni parkovi i krajolici, poznate su Bijele i Samarske stijene, Klek iznad Frankopanskog grada Ogulina itd.

Raznovrsnog biljnog svijeta ogleda se od primorskog raslinja na jugu (Vinodolsko zaleđe), preko Alpskog ili visokoplaninskog raslinja u središnjem dijelu (Bjelolasica) do kontinentalnog raslinja u sjevernom djelu (Ogulinska dolina).

Životinjski svijet je raznolik, od grabežljivaca vukovi, medvjedi, risovi i orlovi, pa do divokoza, jelena, srna, tetrijeba i raznih drugih divljih životinja.

Povijest i gospodarstvo[uredi | uredi kod]

Velika Kapela dobila je ime po Kapeli (drvenoj katoličkoj Crkvi u planini), u povijesti Velika Kapela bila je u posjedu hrvatske plemenite obitelji Frankopana koji su stolovali u Ogulinu podno Kapelskih planina.

Taj Hrvatski planinski lanac sastoji se od niza vrhova i visoravni, ima izrazito razvijen planinski turizam, "Hrvatski Olimpijski Centar Bjelolasica", mnogobrojni privatni pansioni od Mrkoplja na zapadu do Ogulina na sjeveroistoku pružaju smještaj planinarima, skijašima, alpinistma i putnicima željnim mira i prirode.