Vadi Saoura

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Vadi Saoura
Oued Saoura
وادي الساورة
Lokacija
KontinentiAfrika
RegijeMagreb
Države Alžir
PokrajineBešar (Ardar)
GradoviBešar, Béni Abbès
Hidrografija
Izvor
  – aps. visina
Visoki Atlas
466 m
Ušće
  – aps. visina
Slanište Sebka el Melah
299 m
Dužina200 / 300 km

Vadi Saoura (arapski: وادي الساورة) je povremeni vodotok - vadi, najveći i najznačajniji u alžirskom dijelu Sahare.[1]

Hidrologija[uredi | uredi kod]

Saoura se formira od nekoliko vodotoka koji izviru na istočnim obroncima marokanskog Visokog Atlasa. Od njih je najznačajniji vadi Guir, koji se nešto kasnije kod Iglija u Alžiru spaja sa Vadi Zouzfanom i odatle teče prema jugu pod imenom Saoura do Béni Abbèsa.

Od njega nadalje teče preko kamenitog tla do pješčane pustinje gdje se razliva u puno malih rukavaca i isparava u dinama Velikog zapadnog erga.[2]

Poslije kiše

Jedan dio vode dotiče do slaništa Sebka el Melah, kod oaze Ksabi u Pokrajini Bešar. Najveća pritoka značajna za sliv je - vadi Bešar, koji izvire u planinama Atlasa kod marokanske granice, odakle teče prema jugu, protiče kroz grad Bešar, koji je po vadiju dobio ime.[1]

Vadi kod Béni Abbèsa

Saoura ima sliv od 745.000 km², iako na tom terenu padne svega do 60 mm kiše godišnje ona često plavi.[1] Kad padne dosta kiše u Atlasu Saoura može teći u dužinu do 800 km, kao što je zabilježeno 1958., ali najčešće teče nekih 200 km.[2]

Najviše vode donosi vadi Guir na kom je podignuta brana Djorf Torba i tako formirano akumulaciono jezero.[1]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 R. H. Hughes. A Directory of African Wetlands (engleski). IUCN. Pristupljeno 14. 1. 2020. 
  2. 2,0 2,1 The Saoura Foggaras: Degradation of Hydraulic System (engleski). ResearchGate. Pristupljeno 14. 1. 2020. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]