Vaasa

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Vaasa
Panorama centra grada (u prvom planu je luteranska crkva sv.Trojstva
Panorama centra grada (u prvom planu je luteranska crkva sv.Trojstva
Koordinate: 63°06′N 21°36′E / 63.100°N 21.600°E / 63.100; 21.600
Država  Finska
Regija Ostrobotnija
Vlast
 - gradonačelnik Tomas Häyry
Stanovništvo (2013.)
 - Grad 66,321[1]
 - Gustoća 182[1]
Vremenska zona UTC+2 (UTC+3)
Službena stranica www.vaasa
Karta
Vaasa is located in Finska
Vaasa
Vaasa

Vaasa (švedski: Vasa) je grad i općina na zapadu Finske od 66,321 stanovnika.[1]

Ona je i administrativni centar Regije Ostrobotnija.

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Vaasa leži u Botnijskom zaljevu[2], udaljena oko 420 km sjeverozapadno od Helsinkija.

U gradu živi značajna švedska manjina (24.8%).

Historija i znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Grad je osnovan 1606. za vladavine švedskog kralja Karla IX, koji mu je 1611. dao povelju o statusu grada. U čast Dinastije Vasa nazvan je - Vaasa.[2] Drugi Apelacioni sud na teritoriju Finske osnovan je u Vaasi 1776.[2]

Nakon katastrofalnog požara, koji je zahvatio grad 1852. grad je preseljen na novu lokaciju nekih 5 km bliže moru i prezvan u Nikolainkaupunki / Nikolaistad (po ruskom caru) to ime nosio je do 1917. kad mu je vraćeno staro ime.[2]

Za Finskog građanskog rata 1918. Vaasa je bio pivremeni glavni grad Finske bele garde.[2]

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Danas je Vaasa važna luka za izvoz drva i uvoz sirovina.[2]

Pored toga Vaasa je i snažan Industrijski centar, predionice tekstila, šećerana, tvornice strojeva, sapuna i konditorskih proizvoda.[2]

Gradovi prijatelji[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 "Finland: Ostrobothnia" (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/php/finland-pohjanmaa.php. pristupljeno 09. 10. 2015.. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 "Vaasa" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/place/Vaasa-Finland. pristupljeno 09. 10. 2015. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]