Võhandu

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Võhandu
Võhandu jõgi
Võhandu maraton 2012.jpg
Maraton kajaka na rijeci
Lokacija
KontinentiEvropa
RegijePõlva, Võru
Države Estonija
GradoviRäpina
Hidrografija
Izvor
  – aps. visina
  – koordinate
kod sela Saverna (Okrug Põlva)
132[1] m
58° 4′ 40″ N, 26° 40′ 10″ E
Ušće
  – aps. visina
  – koordinate
kod sela Võõpsu u Čudsko-pskovsko jezero
30[1] m
58° 6′ 5″ N, 27° 33′ 17″ E
Dužina162[1] km
Pritokelijeve; Karioja, Viluste
desne; Iskna, Mädajõgi, Rõuge, Koreli, Varesmäe[1]
Hidrologija
Protok
  – srednji

10-11[1] m³/s
Sliv
  – površina
narve
1420[1] km²
Ulijeva se uČudsko-pskovsko jezero

Võhandu estonski: Võhandu jõgi) zvana i Voo a u gornjem toku Pühajõgi je rijeka na jugoistoku Estonije duga 162 km.[1] Po tim parametrima je najduža estonska rijeka, iako neki geografi smatraju da se zapravo radi o dvije rijeke; Pühajõgi 69 km i Võhandu 93 km.

Hidrologija[uredi - уреди | uredi kôd]

Võhandu izvire pod imenom Pühajõgi na istočnom kraju visoravni Otepää, kod sela Saverna u Okrugu Põlva na nadmorskoj visini od 132 metara.[1] Od tamo teče prema jugu do Jezera Jõksi, zatim pravi četiri velika zavoja između sela Hino i Sõmerpalu i ulijeva se u Jezero Vagula. Iz njega izvire kao Võhandu, i nekih desetak km istočnije protiče pored sjevernog predgrađa grada Võrua. Zatim teče prema zapadu uz velike meandre i promjenu smjera prema sjeveru do grada Räpina.[1]

Nakon tog teče do ušća u u Čudsko-pskovsko jezero (Lämmijärv) kod kod sela Võõpsu.[1]

Najveće pritoke rijeke sa lijeve strane su; Karioja (14 km) i potok Viluste (9 km) a sa desne su; Iskna (29 km), Mädajõgi (27 km), Rõuge (26 km) i Koreli (21 km) i potok Varesmäe (9 km).[1]

Porječje rijeke prostire se na površini od 1420 km² po okruzima Okrugu Põlva i Võru, prosječni godišnji protok na ušću je 10-11 m³/s.[1]

Najveće brane i akumulacona jezera na rijeci su u Räpina (51 hektara i Leevaku (38 ha).[1]

Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]