Ustav od sedamnaest članaka

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije

Ustav od sedamnaest članaka (十七条憲法 jūshichijō kenpō?) je ukaz koga je, prema kronici Nihon Shoki (iz 720. godine), donio japanski regent princ Shōtoku 604 za vrijeme vladavine carice Suiko. Za razliku od modernih ustava, njegov sadržaj se ne odnosi toliko na osnovne zakone i organizaciju državne vlasti, koliko na propisivanje moralnih načela - temeljenih na budizmu - po kojima su morali djelovati carski službenici, odnosno podanici; također je ustanovi cara kao vrhovni autoritet.

Ustav je formalno ostao na snazi sve do 29. novembra 1890. kada je donesen Ustav Japanskog Carstva. Međutim, s obzirom da nikada nije bio formalno ukinut, pojedini japanski pravni stručnjaci vjeruju da je još uvijek na snazi. Trenutni Ustav Japana, donesen 1947. godine, u svom čl. 98 propisuje da su ukinuti samo oni pravni propisi koji mu protruječe.

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • W.G. Aston, trans., Nihongi: Chronicles of Japan from the Earliest Times to A.D. 697, 2 vols. in 1 (London: Keagan and Co., 1896), vol. 2, pp. 128–133.

Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]