Upad u Kapitol Sjedinjenih Država 6. januara 2021.

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Sudionici protesta ispred Kapitola u Washingtonu

Upad u Kapitol Sjedinjenih Država 6. januara 2021. godine, izvršilo je oko 800 pristaša američkog predsjednika Donalda Trumpa, kako bi spriječili da Kongres Sjedinjenih Američkih Država formalno potvrdi rezultate predsjedničkih izbora 2020. godine, u kojima je pobjedu odnio Trumpov suparnik Joe Biden, te tako na način suprotan ustavu SAD proizveli da Trump ostane predsjednik.

Pozadina i tijek[uredi - уреди | uredi izvor]

Na tiskovnoj konferenciji u Bijeloj kući krajem septembra 2020, šest tjedana prije predsjedničkih izbora, Trump je odbio obećati miran prijenos vlasti u slučaju svog poraza, a potom je tvrdio da je učinjena izborna prevara. Neredima je neposredno prethodio skup stotinak tisuća pristaša Trumpa, koji su se okupili na mitingu Spasimo Ameriku u blizini Bijele kuće. Trump ih je u tijeku svog govora pozvao da se premjeste na Kapitol kako bi izvršili pritisak na članove oba doma Kongresa da prekinu brojanje glasova Izbornog kolegija, koje bi formalno označilo njegov poraz.

Kao rezultat toga, brojni demonstranti su nešto nakon 14:00 sati probili policijske barijere, nagurali se na stepenice Kapitola i provalili u zgradu. To je na nekoliko sati prekinulo zajedničku sjednicu Senata i Zastupničkog doma. Zastupnici oba doma i potpredsjednik SAD Mike Pence evakuirani su u tijeku događaja, a izborni materijali su osigurani iz bojazni da bi bili uništeni. Izgrednici su provalili u salu Senata i urede zastupnika, a salu Zastupničkog doma su pištoljima štitili pripadnici Kapitolskog obezbjeđenja (policije). Izgrednici su se sukobljavali sa policijom, vandalizirali hodnike i urede, i krali razne predmete, uklj. računala sa zaštićenim podacima.

Kapitolska policija i gradonačelnica Washingtona Muriel Bowser zatražili su pomoć Nacionalne garde od Ministarstva obrane. Njihovu upotrebu konačno je odobrio potpredsjednik Pence, nakon što je Trump odbio dati zapovijed.[1] Oko 17:40 snage reda su kompleks proglasile ponovno sigurnim.

Rezultat i posljedice[uredi - уреди | uredi izvor]

Gradonačelnca Bowser uvela je noćni policijski čas u Washingtonu, a Kongres je iste večeri nastavio zasjedanje te rano ujutro slijedećeg dana potvrdio Bidenovu pobjedu – potencijalno ranije nego što bi to bilo slučaj da nije bilo upada. Policija je na licu mjesta uhitila oko 50 izgrednika, a veći broj je u narednim sedmicama uhapšen širom SAD, i potom gonjen za razna krivična djela uključujući pobunu (napad na ustavno uređenje) i tzv. domicilni terorizam. Uslijed nereda, odnosno u izvjesnoj vezi s istima, petoro ljudi je izgubilo život. Osim toga, dvojica pripadnika Kapitolske policije su u narednim danima izvršili samoubojstvo. Veći broj učesnika je ozlijeđen. Nasrtaj je za političku posljedicu imao glasovanje Zastupničkog doma 1. februara 2021. radi otpočinjanja drugog postupka za opoziv Donalda Trumpa (impeachment), po optužbi da je pozivao na pobunu. Biden je u mirnoj smjeni vlasti, uz pojačanje sigurnosnih mjera širom zemlje, uklj. slanje 25.000 pripadnika Nacionalne garde da čuvaju sam Kapitol, inauguriran 20. januara 2021. godine kao 46. predsjednik SAD.

Trumpu je potom suđeno u Senatu, po aktu impeachmenta, koji služi kao optužnica, iako više nije bio na funkciji. Iako neobično, to suđenje nije bilo bez presedana u američkoj povijesti. Blizu polovice senatora, republikanaca, prethodno je zauzelo stav da je takvo suđenje neustavno. 57 senatora je glasalo za osudu i 43 protiv, a kako su za osudu potrebne dvije trećine, Trump je oslobođen optužbe.

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Claudia Bracholdt und andere: „Die Rede, der Mob und die Erstürmung“, Zeit.de vom 7. Januar 2021, abgerufen am 10. Januar 2021