Univerzitet umetnosti u Beogradu

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Univerzitet umetnosti u Beogradu osnovan je 1957. godine kao Umetnička akademija, koja predstavlja zajednicu ostalih umetničkih akademija. 1973. godine dobija današnji naziv i organizaciju - Univerzitet umetnosti.

Istorijat Univerziteta[uredi | uredi kod]

Počeci obrazovanja u oblasti umetnosti Srbije[uredi | uredi kod]

Prva zajednica akademija umetnosti (muzičkih, dramskih, likovnih i primenjenih) formirana je 10. juna 1957. godine, kada je Narodna skupština Narodne Republike Srbije donela Zakon o Umetničkoj akademiji, kao zajednici umetničkih akademija. Dve decenije kasnije, 21. maja 1973. godine, umetničke akademije prerastaju u fakultete umetnosti, a Umetnička akademija postaje Univerzitet umetnosti, drugi samostalni beogradski univerzitet.

Sami fakulteti Univerziteta imaju nešto dužu tradiciju.

Visoko umetničko obrazovanje počinje utemeljenjem prvih visokih škola – 31. marta 1937. godine doneta je Uredba o formiranju Muzičke akademije (sa dramskim odsekom) i Umetničke akademije (na kojoj su izučavane discipline likovnih umetnosti), imenovani su članovi stručnih komisija i započela je izrada nastavnih planova i programa, izbor nastavnog kadra i priprema za prijem prve generacije studenata na jesen 1937. Osnivanjem ove dve visoke umetničke škole krunisani su napori mnogih pregalaca koji su radili na postavci umetničkog obrazovanja u nas. Od prvih ideja o umetničkim školama (Dimitrija Jovanovića, iz 1845, o osnivanju „živopisnog učilišta“, zatim privatne muzičke škole Milana Milovuka, koja je delovala pri Beogradskom pevačkom društvu počev od 1853. i Glumačke škole Aleksa Bačvanskog pri Narodnom pozorištu u Beogradu, koja je počela da radi 1869) do formiranja visokoškolskih institucija protekao je dug put razvoja umetničke pedagogije i ostvareni su značajni rezultati. Kontinuirani rad postižu tek Srpska crtačka i slikarska škola, osnovana 1895. godine (ona 1905. menja ime i postaje Umetničko-zanatska škola), Mokranjčeva Srpska muzička škola, osnovana 1899. godine i Muzička škola „Stanković“, osnovana 1911. NJima se posle Prvog svetskog rata priključuju Umetnička škola i Državna pozorišna škola sa glumačkim i baletskim odsekom.

U cilju razvoja filmskog stvaralaštva Komitet za kinematografiju Vlade FNRJ i Predsedništvo Vlade FNRJ 5. maja 1947. godine donose odluku o otvaranju Visoke škole za filmsku glumu i režiju. Krajem 1948. godine (26. novembra) osnovana je Akademija za primenjenu umetnost. Akademija za pozorišnu umetnost osnovana je Uredbom Vlade FNRJ od 11. 12. 1948. godine. U to vreme intenzivan razvoj doživljava i Muzička akademija na kojoj se osnivaju novi odseci i povećava broj studenata.

Vlada FNRJ 1950. godine donosi rešenje o spajanju Akademije za pozorišnu umetnost i Visoke škole za filmsku glumu i režiju u Akademiju za pozorišnu umetnost. Od 22. 12. 1962. godine Akademija za pozorišnu umetnost dobija naziv Akademija za pozorište, film, radio i televiziju, a 1973. ona postaje Fakultet dramskih umetnosti.

Univerzitet umetnosti u Beogradu danas promoviše umetničku kreativnost i raznovrsnost kao obeležje nacionalne kulture Srbije. Velikim spektrom studijskih programa iz umetničkih oblasti, nastavnim kadrom, kao i umetničkom delatnošću Univerzitet umetnosti u Beogradu i dalje predstavlja kulturni centar šire od granica Balkana. Uklopljeni u evropski Bolonjski nastavni proces doprinećemo razvoju evropskog univerzitetskog umetničkog obrazovanja.

Organizacija univerziteta[uredi | uredi kod]

Univerzitet umetnosti u Beogradu objedinjuje četiri umetnička fakulteta:

  • Fakultet muzičke umetnosti,
  • Fakultet likovnih umetnosti
  • Fakultet dramskih umetnosti i
  • Fakultet primenjenih umetnosti.

Uprava univerziteta[uredi | uredi kod]

Od osnivanja Umetničke akademije (1957. godine) kao pomoć rektoru u radu učestvuju i prorektori, formirajući radno telo - Rektorat. Rektorat razmatra sva pitanja koja su delatnosti Univerziteta. Rektorat se sastaje jednom nedeljno. U svom 50-godišnjem postojanju Univerzitet umetnosti je imao 16 rektora.

Današnji rektorat čine: rektor:

prorektori:

student-prorektor: Katarina Ivakić;

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]

Vidi još[uredi | uredi kod]