Ukshin Hoti

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Ukšin Hoti)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ukšin Hoti
Ukshin Hoti

Ukšin Hoti (Ukshin Hoti, 1943 Velika Kruša - † nepoznat) je bio profesor Prištinskog univerziteta i mirovni aktivista.[1] Nestao je tokom rata na Kosovu 1999. godine.

Život[uredi | uredi kod]

Ukšin Hoti je rođen 1943. godine u mestu Velika Kruša, u opštini Orahovac. Studirao je Filozofski fakultet Univerziteta u Prištini. Po završetku obrazovanja, radio je kao univerzitetski profesor u Prištini. U vreme studenskih demonstraija 1981. godine u Pristini bio na dužnosti Pokrajinskog sekretara Socijalisticke Pokrajine Kosove [SAPK] za odnose sa inostratnstvo. On nije osudio demonstraije već je rekao da studenti imaju pravo da traže unapredjenje statusa Kosova u republiku. Kratko vreme je bio vođa Partije nacionalnog jedinstva (Unikomb), dok nije uhapšen 17. 05. 1994 od strane Miloševićevog režima, i osuđen na pet godina robije zbog političke deklaracije koju je nosio u džepu.[3] U završnici svog suđenja Uksin Hoti se obratio Sudskom veću rečima:

„Vi ste osudili slobodno mišljenje.“

Za vreme bombardovanja FRJ Hoti je bio na izdržavanju kazne u Sremskoj Mitrovici, međutim naredbom ministra unutrašnjih poslova Srbije, Dragoljuba Jankovića on i mnogi drugi zatvorenici za tkz. “politički delikt” su prebačeni u zatvor u Dubravi u blizini Istoka – Peć. Trebao je biti pušten iz zatvora 17. maja 1999. u ponedeljak, ali je otpušten 16. maja, u nedelju što je bio jako neuobičajen da za otpuštanje. 17. aprila 1999. godine njegov branilac dr. Husnia Bitić je obavestio nadležne organe u zatvoru Sremska Mitrovica da će na dan otpuštanja Hotija iz zatvora doći da ga odveze do kuće. Rečeno mu je da telefonira prvog radnog dana posle prvog maja. 4. maja advokatu je rečeno da je Hoti prebaćen u Niš. Kada je nazvao zatvor, rekli su mu da je on premešten u Dubravu, blizu Istoga kod Peći. Istog dana branilac je pisao Ministarstvu pravde da Hoti ne bude otpušten iz Dubrave, već da ga prebace u neki od zatvora u Srbiji, a da troškove prevoza fakturišu na račun branioca, jer je nameravao prevesti ga do Temerina kod Novog Sada gde će preivremeno boraviti do okončanja bombardovanja. Istog dana je sličan zahtev predao i kabinetu Predsednika Republike Srbije, gospodinu Milanu Milutonoviću, a sutradan pismo slične sadržine je u ime Ukšinove sestre branilac predao kabinetu predsednika Milutinovića. Nažalost svi su napori bili uzaludni.

Dela[uredi | uredi kod]

Napisao je nekoliko knjiga i eseja, između ostalog:[2]

  • Od politike hladnog rata do detanta, 1976.
  • Politička filozofija albanskog pitanja, 1998.

Izvori[uredi | uredi kod]