Uddevalla

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Uddevalla
Centralni gradski trg
Centralni gradski trg
Koordinate: 58°21′N 11°55′E / 58.350°N 11.917°E / 58.350; 11.917
Država  Švedska
pokrajina Bohuslän
grofovija Västra Götaland
Općina Uddevalla
Površina
 - Urbano područje 16.92 km²
 - Područje utjecaja 641.93 km²
Stanovništvo (2010.)
 - Urbano područje 31,212[1]
 - Urbana gustoća 1,844.7 stan. / km²[1]
 - Područje utjecaja 51,868[1]
 - Gustoća područja utjecaja 80.8 stan. / km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 387 xx
Pozivni broj (+46) 485
Službena stranica www.Uddevalla
Karta
Uddevalla is located in Švedska
Uddevalla
Uddevalla

Uddevalla čita se Udevala je grad i luka od 31,212 stanovnika[1] na jugozapadu Švedske, on je i administrativni centar Općine Uddevalla od 51,868 stanovnika.[1]

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Uddevalla leži u Grofoviji Västra Götaland, na ušću rijeke Bäveån u zaljev Byfjorden (dio Skagerraka). Uddevalla je udaljena oko tridesetak km zapadno od Vänersborga i Jezera Vänern i oko 83 km sjeverno od Göteborga.

Pored grada prolazi evropski autoput E6, koji vodi za Norvešku.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Uddevalla je izrasla za srednjeg vijeka kao norveško trgovište.[2]

Povelju o statusu grada dobila je 1498 kao norveški grad.[2]

Pogled na luku

Zbog svog tadašnjeg graničnog položaja, grad je često bio opsjedan; - 1612. spalili su ga švedski vojnici pod zapovjedništvom Jespera Mattsona Krusa. Nakon tog ponovno su ga zapalili Šveđani - 1644. ovaj put pod zapovjedništvom Haralda Staka.

Nakon potpisivanja Sporazuma iz Roskilde - 1658., grad je pripao Švedskoj.

Godinu dana kasnije Norvežani su ga ponovno zauzeli, ali je 1660. nakon potpisivanja mirovnog sporazuma u Kopenhagenu ponovno pripao Švedskoj. I nakon tog je Norveška pokušala u nekoliko navrata zauzeti - Uddevallu, posljednji put 1788.

Tokom 18. i 19. vijeka za grad je bio značajan ribolov, naročito za haringe, za kojima je tad vladala velika potražnja.[2]

Od 19. vijeka grad se stao razvijati kao industrijski centar, tad je osnovana tvornica šibica i poznato brodogradilište - Uddevallavarvet, koje je dugo vremena bilo najveći poslodavac u gradu i pomoglo u njegovoj ekspanziji.[2]

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Od kad je zbog recesije - 1985. zatvoreno brodogradilište, grad proživljava krizu.

Gradovi prijatelji[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]