The A.B.C. Murders

Izvor: Wikipedia
(Preusmjereno sa Ubistva po abecedi)
The A.B.C. Murders
The ABC Murders First Edition Cover 1936.jpg
Naslovnica prvog izdanja
Autor(i) Agatha Christie
Naslov prijevoda Ubojstva po abecedi
Država  Ujedinjeno Kraljevstvo
Jezik engleski jezik
Žanr(ovi) kriminalistički
Izdavač Collins Crime Club
Datum izdanja 6. siječnja 1936.
Stranica 256

The A.B.C. Murders (srpskohrvatski: Ubojstva po abecedi) je kriminalistički roman Agathe Christie premijerno objavljen 6. siječnja 1936. godine od strane Collins Crime Cluba. Dodd, Mead and Company je 14. veljače iste godine tiskao prvo američko izdanje romana. Roman prati Herculea Poirota kako uz pomoć prijatelja i suradnika, satnika Hastingsa i višeg inspektora Jappa, rješava bizarna ubojstva.

U kontekstu opusa Agathe Christie, roman The A.B.C. Murders zauzima posebno mjesto. Sama forma je prilično neobična, kombinirajući naraciju u prvom i trećem licu. Tu je tehniku još davno koristio Charles Dickens u svom djelu Bleak House, a Christie ju je pokušala koristiti u romanu The Man in the Brown Suit. Ono što je krajnje neobično u narativnoj strukturi jest to da je naraciju u trećem licu navodno rekonstruirao narator u prvom licu, a to je satnik Hastings. Ovo je pokazalo tendenciju Agathe Christie da eksperimentira s narativnom perspektivom, što će posebice doći do izražaja u njenom slavnom romanu The Murder of Roger Ackroyd.

Radnja[uredi - уреди]

Serijski ubojica šalje Poirotu brzojav u kojem mu najavljuje ubojstvo. Ubojica se potpisuje kao A.B.C. Poirot s Hastingsom (koji se vratio s odmora) ide k Jappu i pokazuje mu pismo. Ubojstvo se zaista dogodilo. Žrtva je Alice Ascher iz Andovera. Poirotu dolazi drugo pismo koje govori o drugom ubojstvu, ovoga puta pod slovom B. To je Betty Barnard iz Bexhilla. Treća žrtva sa slovom C je Sir Carmichael Clarke iz Churstona. Jedino što povezuje ubojstva je tiskano izdanje željezničkog vodiča.

Poirot zaključuje da je ubojica poznavao sve svoje žrtve. Ubrzo nakon toga, policiji se predaje čovjek po imenu Alexander Bonaparte Cust. Slučaj ja izgleda završen, no Poirot nije zadovoljan; Cust priznaje ubojstva samo zato što su dokazi protiv njega čvrsti, no izgleda da nema pojma što točno priznaje. Na kraju se ispostavlja da je ubojica Franklin Clarke, brat Sir Carmichaela Clarka.

Poveznice s ostalim djelima[uredi - уреди]

Već u prvom poglavlju, Poirot se referira na svoja dva ranija slučaja. Jedan od njih predstavljen je u romanu Three Act Tragedy, a drugi u kultnom The Murder of Roger Ackroyd, o kojem Poirot govori kao o neuspjelom pokušaju umirovljenja. U trećem poglavlju, Poirot iznosi svoju tezu o savršenom zločinu, zločinu koji bi bio toliko dobar da bi ga čak i on riješio s velikim poteškoćama. Njegova varijanta uključuje ubojstvo čovjeka koje realizira jedan od četiri igrača bridža koji su s njim u sobi, a upravo je to slučaj kojeg je riješavao u romanu Cards on the Table. U 19. poglavlju, Poirot se osvrće i na svoj prvi slučaj u Engleskoj, onaj iz romana The Mysterious Affair at Styles.

Ekranizacije[uredi - уреди]

Roman je ekraniziran ukupno dva puta. Godine 1965., Tony Randall je tumačio Poirota u filmu The Alphabet Murders, dok je David Suchet tumačio belgijskog detektiva u ekranizaciji iz 1992., realiziranoj u sklopu serije Agatha Christie's Poirot.