Tvrđava Vratar

Tvrđava Vratar je srednjovjekovni utvrđeni grad na visokom brdu i grebenu iznad kanjona rijeke Žepe (s njene desne strane), lijeve pritoke Drine, u široj okolini Rogatice, Bosna i Hercegovina. Od ušća Žepe do grada ima oko 2,5 km zračne linije na sjeverozapadnu stranu.

U historijskim izvorima grad Vratar se ne spominje, ali je sasvim izvjezno da je postojao prije dolaska Turaka i da je zajedno sa selom podgrađen i trgom u njemu bilo središte župe koja je najprije prirpadala oblasti bosanske vlastelinske porodice Dinjačića, a kasnije Kovačevića.

Grad je imao tri okrugle kule, povezane bedemom. Imao je nekoliko nivoa i tabija. Na najvišem, sjevernom nivou se zapažaju temelji pravougaone zgrade, vjerovatno dvorca, a na nekoliko mjesta se i danas vide ostaci kula i zidova kojima su međusobno bile povezane i zaštićene.

Na najnižoj tabiji se nalaze dva dosta velika i lijepo klesana stećka, bez ukrasa i natpisa. Jedan je u obliku sanduka sa velikim postoljem, a drugi u obliku sljemenjaka sa postoljem. Sanduk je danas prevaljen, a grob ispod njega je pretražen.

Kamene stolice

U gradu su pronađene dvije, u žive stijene usječene stolice. Jedna od tih stolica, poznata pod imenom “Kraljev sto” i “Velika stolica, je na najvišem platou grada, na njegovom južnom kraju. Ispred nje se nalazi zaravnjeni prostor. Isklesana je u krševitoj stijeni, tako da ima sjedište, konkavni naslon za leđa i nešto naslona za ruke. Sjedište je od zemlje odignuto oko 70 cm. Dugačko je oko 90, a najveća širina mu je oko 45 cm. Naslon za leža je visok 40 cm. Ukupna dužina stolice iznosi oko 130 cm. Spomenik je danas djelomično oštećen.

Druga stolica se nalazi na nešto nižem i manjem platou, koji je od prethodnog udaljen oko 80 m na južnu stranu. To je ivična krševita stijena u južnom uglu platoa, koju je klesar pretvorio u stolicu sa naslonom za leđa. Stolica je danas znatno oštećena, ali su se ipak njene dimenzije mogle ustanoviti. Za razliku od prve, ovu stolicu mještani nazivaju “Mala stolica.”

Literatura

• Bešlagić, Šefik (1985). Kamene Stolice Srednjovjekovne Bosne I Hercegovine. ANUBiH, Sarajevo.