Turbo Pascal

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Turbo Pascal 7.0

Turbo Pascal tvrtke Borland, prvo je integrirano razvojno okruženje (IDE) za sisteme CP/M i DOS.[1] Turbo Pascal objedinjuje sve funkcije ciklusa razvoja softvera u jedan cjelovit program (pisanje koda, kompilacija, linkovanje, korekcija grešaka). To je doprinijelo velikoj popularizaciji Pascala u softverskoj industriji, jer su programeri do tad morali pokretati zasebno nekoliko različitih programa (editor, kompilator, linker) da bi dovršili konačan program. IDE Turbo Pascal je bio popularan, kako zbog mogućnosti velike uštede vremena pri razvoju softvera, tako i zbog svoje povoljne cijene i "knjižne licence" koja je omogućavala kupovinu samo jedne kopije proizvoda bez obzira na broj instalacija. Osim Turbo Pascala, Borland je prodavao i skuplju varijantu IDE-a pod nazivom Borland Pascal, koja se od Turbo Pascala neznatno razlikovala po mogućnostima i imala je uključen izvorni kod standardnih modula. Vremenom se Turbo Pascal razvija kao zasebna varijanta programskoga jezika i ostaje u širokoj uporabi sve do početka devedesetih, kada Pascal gubi prvenstvo u odnosu na C++ i Javu. Već 1999. Pascal je zamijenjen C-plus-plusom kao standardom na svim američkim sveučilištima.[2]

Od novosti koje uvodi Borland u Turbo Pascal dijalekt značajna je mogućnost dijeljenja koda na odvojene datoteke, takozvane module (unit). Ovaj koncept preuzet je iz Pascalu slična programskoga jezika Modula, odnosno Modula-2[3] (Modula-2 je kasnija revizija jezika Modula; oba je dizajnirao Niklaus Wirth, autor prvobitnoga Pascala). Mogućnost je dodana počev s verzijom 4.0 Turbo Pascal IDE-a, a programski paket je sadržavao i standardnu zbirku modula, početkom u jednoj datoteci TURBO.TPL (.TPL = Turbo Pascal Library), a kasnije u broju odvojenih binarnih .TPU (Turbo Pascal Unit) datoteka. Sedma verzija TP-a uključivala je sljedeće module: APP, COLORSEL, CRT, CURSU, DIALOGS, DRIVERS, EDITORS, GRAPH, GRAPH3, HISTLIST, MEMORY, MENUS, MSGBOX, OBJECTS, OUTLINE, STDDLG, STRINGS, TEXTVIEW, TGKSI, TURBO3, VALIDATE, VIEWS, WINDOS.

Posljednja verzija Turbo Pascala izašla je 1993. pod brojem 7.0. Nakon toga, Borland napušta razvoj TP-a[4] i umjesto njega 1995. izdaje Delphi za 16-bitni Windows 3x, RAD okružje za Borland Pascal koji se od tad razvija kao poseban programski jezik Delphi. Delphi, kao objektno-orijentirani Pascal osobito pogodan za razvijanje grafičkih Windows aplikacija zadržao se u širokoj uporabi sve do danas, a stekao je i široku popularnost zbog lakoće korištenja i vizualnoga sučelja za kreiranje GUI-ja. Od 2006. razvojem Delphija bavi se CodeGear, Borlandova podružnica za razvojne programe ranije poznata kao Borland Developers Tool Group (DTG).[5]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]