Turbe - Mauzolej u Bihaću

Interijer turbeta u Bihaću

Turbe – mauzolej u Bihaću potiče iz perioda austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini i izgrađeno je braniocima grada u borbama protiv austrougarskih trupa.

Istorija

Odlukom Berlinskog kongresa, juna 1878. godine, Austro-Ugarska je dobila pravo da anektira Bosnu i Hercegovinu. Prilikom ulaska austrougarskea vojske, bilo je potrebno nekoliko mjeseci da se uguši otpor, naročito muslimanskog stanovništva. Borbe pod zidinama Bihaća počele su od 7. septembra, a tek 19. septembra branioci su predali grad Bihać.

Turbe je bilo od drveta. Na mjestu turbeta tokom 1890 izgrađena je crkva, a austrougarska vlast, da bi odobrovoljila muslimansko stanovništvo Bihaća, sagradila je sadašnje turbe o svom trošku.

Ovaj čisto sakralni spomenik bio je teže oštećen u toku posljednjeg rata, ali je popravljen. Dio izvora navodi da turbe potiče iz vremena Osmanske vladavine.

Opis

Turbe - Mauzolej u Bihaću

Objekat turbeta – mauzoleja u Bihaću pripada tipu turbeta sa oktogonalnom osnovicom pokrivenih kupolom. Dužine stranica su jednake i iznose 2,60 metara. Zidovi objekta su mješavina kamena i cigle s tim da je kompletna spoljna fasada urađena u kamenu bihacitu. Turbe je raščlanjeno horizontalnim profilisanim kamenim vijencem na koji se naslanja donja ivica prozora. Prema proporcijama zona iznad vijenca je nešto veća i iznosi 2/3 visine cijelog objekta, mjereno bez kupole.

Većim dijelom objekat je izgrađen od precizno klesanih blokova kamena bihacita koji je otesan u obliku kvadera i slagan u pravilne redove. Donju zonu predstavljaju grubo obrađeni kameni kvadri složeni u četiri horizontalna reda sa vrlo naglašenim spojnicama. Zidovi turbeta su završeni naglašenim kamenim vijencem koji iz zida izlazi 35 cm. Turbe je presvedeno kupolom koja je pokrivena pocinčanim limom.

U turbetu su dva drvena sarkofaga sa nišanima na kojima su turbani. Na samom turbetu, kao i nišanima nema nikakvog zapisa, ali dekorisani su mnogobrojnim ukrasima - tordiranim trakama.

Istorijska građevina – Turbe-mauzolej u Bihaću proglašeno je za nacionalni spomenik BiH.

Literatura

• Mehmed Mujezinović, "Kulturno naslijeđe", Sarajevo –Publishing, 3. izdanje, str. 61 – 65, 1998. -Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga 3
• Talundžić, Abdulah (2005). Turbe i toranj crkve u Bihaću. // Mostar : Most - časopis za obrazovanje, nauku i kulturu, 193 (104 - nova serija), str. 72.

Vanjski linkovi

• Turbe - Mauzolej u Bihaću Arhivirano 2016-03-26 na Wayback Machine-u na discoverbihac.ba
• Turbe - Mauzolej u Bihaću Arhivirano 2021-02-13 na Wayback Machine-u na furaj.ba
• Znate li kako je nastalo Bihaćko turbe Arhivirano 2017-09-25 na Wayback Machine-u, abc.ba