Tumuli u Moskom

Tumuli u Moskom nalaze se u opštini Trebinje, Bosna i Hercegovina. Proglašeni su za nacionalni spomenik BiH. Praistorijski tumuli se nalaze 700 m od raskrsnice puteva Bileća – Trebinje i puta za Ljubomir.

Na području uz gornji tok rijeke Trebišnjice, u kojem se nalazi i naselje Mosko evidentiran je veliki broj tumula i gradina iz bronzanog i željeznog doba. Jedna od većih nekropola nalazila se na putu Panik–Dobrićevo i sadržavala je više 25 kamenih tumula, oko 0.5-1,2 m visine i promjera od 8 do 15 m. U obližnjoj Čepelici evidentirano je oko 30 tumula od kojih su neki imali promjer 30 m, a bili su visoki preko 3 m. Navedene nekropole tumula su potopljene vodama Bilećkog jezera.

Opis dobra

Bliža okolina Moska na području uz putni pravac Ljubinje–Ljubomir-Krtinje–Ukšić–Mosko također obiluje gradinama i tumulima iz perioda od ranog bronzanog do mlađeg željeznog doba. Promjer tumula je od 9-12 metara.

Zajedničko ovim pretraženim tumulima je to, da je u svakom od njih više grobova. U svakom grobu je sahranjen po jedan pokojnik. Njihova grobna konstrukcija sastojala se od pravougaonog okvira od slaganih povećih kamenova i pokrovnice od kamenih ploča. Za taj period je pored ostalog, karakteristično skeletno sahranjivanje, koje se u Hercegovini nastavilo sve do 3. stoljeća prije naše ere. Naime, negdje od 6. vijeka prije naše ere, počinje paralelno sahranjivanje: inhumacije i incineracije, koji traje do 3. vijeka, iako je inhumacija, na nekim područjima, a posebno u Hercegovini i dalje dominantna.

Prilozi u grobovima

Prilozi su polagani samo u jedan grob u svakom tumulu. Mnogi elementi forme i ukrasa na prilozima pripadaju glasinačkoj kulturi koja kulminira u periodu od 7. do 5. vijeka prije naše ere.

U jednom grobu pored glave nađeni su dijelovi željeznog koplja, ovećeg noža sa jednom oštricom, jednorezna oštrica manjeg željeznog noža, dugog 9,5 cm i ravnog hrpta. Kraj bokova je nađeno razasutih 10 okruglih aplikacija (promjera 3,5 cm,) za pojas. Središnji okrugli dio aplikacija je polukružno ispupčen, visine 1,6 cm. Rubovi aplikacija su ima urezane vertikalne zareze. Polukružna unutrašnjost 9 aplikacija je ukrašena urezanim koncentričnim kružnicama raspoređenim u tri pojasa sa po četiri kružnice, a na jednoj aplikaciji su urezana 4 polukruga sa po tri paralelna ureza. U grobu je nađena i otvorena grivna, polukružnog presjeka, promjera 7 cm.

U drugom grobu, pored skeleta koji je glavom bio okrenut ka jugu nađeni su prilozi izrađeni od bronze: perla, duga 2 cm, sa valjkastim krajevima i zaobljenim srednjim dijelom na kojem su četiri šipkasta nastavka, promjer na središnjem dijelu 2,1 cm; ostaci fino izrađenog lančića; dva veća i jedno manje poluokruglo dugme s poluokruglom petljom.

U slijedećom grobu je nađena oštećena bronzana fibula, kojoj nedostaje petlja i igla. Pripada tipu lučnih fibula sa visokom pravougaonom, glatkom, pločastom nogom, koja ima profilirane krajeve. Na početku luka kružnog presjeka, kod noge i na kraju luka kod petlje su zadebljanja.

Literatura

• Vjenceslav Radimski, Gromile u bilećkom kotaru u Hercegovini. Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, br. VI/1894., Sarajevo, 1894., 97104.
• Ivo Bojanovski, Rimska cesta Narona - Leusinium kao primjer saobraćajnog kontinuiteta. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Godišnjak, knjiga X, Centar za balkanološka ispitivanja, knjiga 8., Sarajevo, 1973., 165.
• Ivo Bojanovski, Bosna i Hercegovina u antičko doba. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Djela, knjiga LXVI, Centar za balkanološka ispitivanja, knjiga 6., Sarajevo, 1988., 85.