Trgovina ljudskim organima na Kosovu

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Trgovina ljudskim organima na Kosovu i Metohiji (ili slučaj Žuta kuća) je naziv koji se u javnosti koristi za istragu o trgovini ljudskim organima u Albaniji i na Kosovu tokom 1999. godine. Prva je tvrdnje o trgovini ljudskim organima iznela u javnost bivša tužiteljka Haškog tribunala Karla del Ponte, u svojoj knjizi „Lov: Ja i ratni zločinci”, koju je objavila po odlasku sa dužnosti.[1] U svojoj knjizi, Karla del Ponte je iznela podatke da je 1999. godine saznala od novinara da je oko 300 Srba i drugih nealbanaca bilo oteto i transportovano u Albaniju, gde su im vađeni organi, koji su zatim slani u Italiju, odakle su distribuisani u klinike širom Evrope. U knjizi ona spominje nasenje Burel u Albaniji, gde su žrtvama vađeni organi u kući koju ona u knjizi naziva žuta kuća.[2]

Srpsko Tužilaštvo, ali i međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch[3] tražili su od Albanije da pokrene istragu o navodima o trgovini organima otetih Srba.

Prema izveštaju Saveta Evrope od 12. decembra 2010. godine organizator otimanja ljudi i trgovine ljudskim organima bio je Hašim Tači i Drenička grupa.[4]

Žuta kuća[uredi | uredi kod]

„Žuta kuća“ se nalazi u selu Ribe, nedaleko od grada Burela na severu Albanije.[5] Kuća je danas bele boje, i u njoj žive članovi porodice Katuči.[5] Porodica negira da je njihova kuća ikada bila mesto na kome su zarobljenicima vađeni organi. U početku su članovi porodice Katuči negirali i da je kuća bila žute boje, međutim nakon što su istražioci ispod sadašnje bele fasade pronašli tragove žute boje, porodica je promenila priču, tvrdeći da je kuća ofarbana u žuto pred jednu svadbu.[5][6]

U blizini kuće pronađene su prazne flaše od infuzione tečnosti, sa sredstvima za opuštanje mišića, zavoji i igle.[5]

Istraga Haškog tribunala[uredi | uredi kod]

Haški Tribunal pokrenuo je 13. januara 2005. godine istragu o trgovini organima, na osnovu predmeta koji su pronađeni u žutoj kući. Istraga je nosila naziv Don Kihot. Istražioci Haškog tribunala pronašli su u žutoj kući razne predmete, za koje je postojala osnovana sumnja da su korišćeni za vađenje organa otetim Srbima i nealbancima. Među predmetima koji su pronađeni, nalazili su plastične posude, prazne boce sa nazivima lekova koji se koriste pri hiruškim intervencijama (tranxene, chlooraphemical, cinarizine, biscopean, biscopean), i metalne krhotine koje su podsećale na ostatke hiruških instrumenata.

Istraga srpskog tužilaštva za ratne zločine[uredi | uredi kod]

Prema istrazi koju je sprovelo srpsko tužilaštvo za ratne zločine, hiruški zahvati nad žrtvama trgovne organima izvođeni su u domovima zdravlja ili bolnicama koji su tokom rata korišćeni za lečenje vojnika OVK. Za te potrebe korišćeni su deo bolnice u kasarni „Bajram Curi”, dom zdravlja u fabrici „Koka-Kole” u Tirani, neuropsihijatrijska bolnica u zatvoru broj 320 u mestu Burelj i privatna kuća adaptirana u bolnicu u blizini mesta Tropoja, takozvana žuta kuća. Pored tih lokacija, srpsko tužilaštvo raspolaže podacima da je postojao i ilegalni zatvor u rudniku Deva koji se nalazi u pograničnom delu između Kosova i Albanije, jedan kraj tunela je na Kosovu, a drugi u Albaniji.[7]

Izveštaj Saveta Evrope[uredi | uredi kod]

Dana 12. decembra 2010. Dik Marti podneo je izvetaj Savetu Evrope[8] gde je Hašima Tačija označio kao vođu mafijaške grupe odgovornu za trgovinu oružjem, droge i ljudskih organa.[9]

Kao odgovor, EU i Euleks su izjavili da oni smatraju da je izveštaj veoma ozbiljan i da traže dokaze.[10]

Tači je opovrgao sve optužbe i najavio tužbu protiv Dika Martija.[11]

Dana 11. januara 2011. godine uhapšen je Istanbulu doktor Jusuf Sonmez, „glavni hirurg“ u operacijama vađenja organa na Kosovu.[12]

Euleksov proces protiv trgovaca ljudskim organima[uredi | uredi kod]

Euleks je 4. marta 2011. doneo odluku o pokretanju krivičnog procesa protiv optuženih za trgovinu ljudskim organima na Kosovu i Metohiji.[13] Optužnice su podnete protiv Luftija Dervišija, Dritona Džilte, Sokola Hajdinija i Ilira Rečaja vezano za njihove aktivnosti u prištinskoj klinici „Medikus“.[13] Među osumnjičenima su i bivši sekretar za zdravstvo Rečaj koji je protivzakonito izdao licencu prištinskoj klinici „Medikus“ za transplantaciju ljudskih organa. Jedan od osumnjičenih je i Turčin Jusuf Sonmez.[13]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. „Kušner vređao novinara zbog „žute kuće””. Politika. Pristupljeno 14. decembra 2010.  (sh)
  2. „Povodom knjige Karle del Ponte "Lov: ja i ratni zločinci"”. NSPM. Arhivirano iz originala na datum 2009-09-01. Pristupljeno 14. decembra 2010.  (sh)
  3. „Kosovo/Albania: Investigate Postwar Abductions, Transfers to Albania”. HRW. Pristupljeno 14. decembra 2010.  (en)
  4. „Tači i OVK iza trgovine organima”. B92. Pristupljeno 14. decembra 2010.  (sh)
  5. 5,0 5,1 5,2 5,3 „Albanija - Žuta kuća na kraju ukletog sela”. RTS. Pristupljeno 17. decembra 2010.  (sh)
  6. „Das Haus am Ende der Welt”. DER SPIEGEL. Pristupljeno 17. decembra 2010.  (de)
  7. http://www.politika.rs/rubrike/dosije-Hasim-Taci/Srtbija-o-Taciju/Hirurg-Kodra-Presadjivali-smo-organe-u-bolnici-Majka-Tereza.sr.html Politika: Hirurg Kodra: Presađivali smo organe u bolnici „Majka Tereza”, 25. decembar 2010.
  8. http://assembly.coe.int/ASP/APFeaturesManager/defaultArtSiteView.asp?ID=964
  9. http://www.guardian.co.uk/world/2010/dec/14/kosovo-prime-minister-llike-mafia-boss
  10. http://diepresse.com/home/politik/aussenpolitik/618705/OrganhandelVorwurf-gegen-Thaci_EU-fordert-Beweise?_vl_backlink=%2Fhome%2Fpolitik%2Findex.do
  11. http://zdravlje.b92.net/eng/news/in_focus.php?id=91&start=0&nav_id=70827
  12. RTS: Uhapšen "doktor Frankenštajn", 11. januar 2011.
  13. 13,0 13,1 13,2 Radio televizija Republike Srpske: Euleks otvara proces protiv trgovaca ljudskim organima, 4.3.2011. (sh)

Vidi još[uredi | uredi kod]

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]